STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
ZADAR POD HYPOTEKOM
Inozemni instituti zbog strateških interesa uključili su na zadarskom području osobe sklone organiziranom kriminalu da preko bankarskog sustava preuzmu i unište hrvatsko gospodarstvo, što su i učinili.
Tako su preko «Hypo Alpe Adria Bank» u Zadarskoj županiji preuzeli sva bivša društvena poduzeća, hotele, marine, izvore vode, poljoprivredna zemljišta i dr. Ne samo da su postali većinski vlasnici navedenih nekretnina, već su ugasili sva proizvodna poduzeća, te ne otvorivši niti jedno radno mjesto u proizvodnji, što će u budućnosti imati nesagledive posljedice za hrvatsko gospodarstvo.
Bivši gradonačelnik Božidar Kalmeta nagradio je «Hypo Banku» za učinjeno tako što je omogućio da svi zaposlenici Grada Zadra primaju plaće preko Hypo, te da se i druga financijska poslovanja vrše preko spomenute banke.
Institucije koje su dužne reagirati protiv počinitelja kaznenih djela već godinama su nezainteresirani za kriminalne transakcije Hypo banke na zadarskom području.
DOSTAVLJAMO HRVATSKOJ JAVNOSTI IZJAVU JOŠKA MORIĆA KOJU JE DAO NARODNOM LISTU DANA 16.10.2009. GODINE.
Poslano
1. Predsjedniku Hrvatske
2. Vladi Republike Hrvatske
3. USKOK-u
U Zadru, 29. listopada 2011. godine
STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA
PODRUŽNICA ZADAR
http://www.narodni-list.hr/articles/1GJ4OOJiIRa
Do dužničkog ropstva Zadrana i zaustavljanja napretka grada dovela je simbioza banke koja voli mešetariti nekretninama i gradske vlasti u kojoj je jak građevinski lobby. Kako kaže Joško Morić (DC), "spojili su profit i viziju i dobili proviziju"
Hypo banka je pokupovala i preuzela već "pola hrvatske obale", pogotovo u Zadru, i to na način da kredite daje najčešće vlasnicima hotela ili drugih nekretnina, znajući da neće moći otplatiti kredit. Kada se dogodi da dužnik ne uspije platiti jednu ratu, Hypo preuzima vlasništvo nad nekretninom.
Idealni primjer je luksuzni hotel Borik, za čiji je slučaj direktno odgovorna gradska vlast. Po istom principu banka i Grad sklapaju po porezne obveznike štetne ugovore, a najbolji primjer je Višnjik kojeg ćemo otplaćivati generacijama.
Međusobna povezanost velike ekspanzije Hypo-Alpe-Adria banke u Hrvatskoj, a napose u Zadru, odavno je poznata javnosti. Mala austrijska banka u Zadru je postala najveća, a krediti koje Grad uzima za gradnju velikih objekata mahom su krediti Hypo banke, koja tako velikom brzinom, u slučaju nemogućnosti otplate kredita postaje vlasnikom nekretnine čiju gradnju je financirala.
Velike su šanse da Grad, koji već sada grca u dugovima, ne uspije poplaćati dugove. Ona stara "svoj na svome" tada će glasiti "svoj na austrijskom". Ne čudi ekspanzija Hypo banke na Zadar, jedine banke kojoj su se dokazale kriminalne radnje u Hrvatskoj. Je li Zadar grad kriminalaca, prosudite sami, ali činjenica je da su vodeći ljudi ovoga grada od Kalmete do Zrilića usko surađivali s ljudima sa špekulantima iz Hypo banke, koji su Hrvatskom haračili i trgovali još od 1997. godine. Vjerojatno u Zadru nema kriminala, kao što ga nema ni u javnim državnim tvrtkama, što je nedavno izjavio ministar Kalmeta.
Politička propusnica
Hypo banka, nekad mala novčarska ustanova, čiji je većinski vlasnik pokrajina Koruška, u Hrvatskoj se pojavila sredinom devedesetih godina, u vrijeme kada je bankarstvo bilo pod čvrstim nadzorom vladajućeg režima i kada se u te poslove nije moglo ući bez političke propusnice, koju je pak mogao izdati pokojni predsjednik Franjo Tuđman ili netko dovoljno blizak poglavaru s Pantovčaka. Koruški bankari svoju ekspanziju na Hrvatsku započeli su u poslovima vezanim uz, naknadno propalu, Gluminu banku (vlasnik Marko Marčinko). No, ubrzo su uspjeli razviti prisne odnose s dvojicom tadašnjih moćnika HDZ-a: ex premijerom Ivom Sanaderom i Ivićem Pašalićem.
Sanader neslužbeni namjesnik Hypo banke
Prema riječima upućenih, Ivo Sanader odigrao je značajnu ulogu u prodoru Hypo banke na hrvatsko tržište. Kao što znamo, on je godinama živio u Austriji gdje je imao dobra poznanstva u poslovnim krugovima, a budući mu nikad nije bilo teško spajanje javne dužnosti i privatnog biznisa, postao je neslužbenim namjesnikom Hypo banke u Hrvatskoj. Tome u prilog ide i činjenica koju je argumentirano objavio Feral 2003. godine, koja kaže da je Miroslav Kutle, zloglasni tajkun iz Pašalićevog poslovno-zavičajnog tabora, 1995. i 1996. u dva navrata Sanaderu isplatio ukupno 800 tisuća tadašnjih njemačkih maraka. M.Š., tadašnja Kutlina poslovna tajnica, sporne je isplate, u iskazu Državnom odvjetništvu, pojasnila sljedećim riječima: "Prilažem gotovinske isplate u iznosu od 800.000 DEM sa naznakom 'Hypo-gosp. Sanader'. Moram napomenuti da smo mi u to vrijeme dobili kredit od 4 milijuna maraka od Hypo banke Austrije."
Osim Sanadera i Pašalića, još su neki političari usko "surađivali" s Hypo bankom. Među njima je svakako istarski župan Ivan Jakovčić, zatim odbjegli Branimir Glavaš, koji je svojevremeno utjecao da se Slavonska banka proda upravo Austrijancima. I Milan Bandić je u uskoj je svezi s Hypo bankom. Na koncu dolazi i naš ministar Božidar Kalmeta, koji je u vrijeme ekspanzije Hypo banke bio gradonačelnik Zadra.
Raj za Hypo banku
Kako smo došli do ministra Kalmete, tako smo došli i do početaka razvoja Hypo banke u Zadru. Na zadarski prostor Hypo banka je ušla poslujući s "Folijaplastom", a nakon toga uslijedilo je kreditiranje austrijskog poduzetnika Waltera Wolfa, koji je bio poznat po tome da je ulazio u lošestojeće tvrtke s ciljem da ih najprije stabilizira, a zatim dobro proda, kao što je na primjer bilo brodogradilište "Lamjani" i "Maraska". Iako Wolfa više nema u Zadru, iza njega je ostala sada već jako moćna Hypo banka.
Zadar je bio i ostao raj za Hypo banku, koja je je zanimljiva jer se njezina poslovna aktivnost bazira prvenstveno na nekretninama. Tako ona odobrava velike kredite, s još većim kamatama, a u slučaju neplaćanja istoga, ona vrlo jednostavno postaje vlasnikom nekretnine. I kao da postoji nepisano pravilo (a možda zapravo postoji i pisano) da gradska vlast Zadra sve veće projekte radi preko Hypo banke. Sam Bog zna koliko smo mi, porezni obveznici dužni toj banci i koliko godišnje izdvajamo od ionako malih primanja. Sve radi toga što je nekome odgovaralo da Hypo banka zavlada Zadrom i pretvori ga u Hypograd. - Svemu tome kumovali su ključni ljudi iz politike, koji su spojili prodaju i viziju i dobili proviziju. - izjavio je jednom prilikom Joško Morić.
- Hypko Kolega i Hypko Zrilić bi sigurno rekli da s tim nemaju veze, ali bi si Hypodarom Kalmetom bili spremni ponavljati da smo svoji na svome, iako smo svoji na austrijskom. - govorio je Morić, ogorčen činjenicom da je Zadar pretvoren u Hypograd i da apetiti još nisu zadovoljeni.
Višnjik će biti Hypocentar
Zbrojimo li dva i dva, Grad koji obožava besmislene i preskupe građevinske projekte te banku koja mešetari s nekretninama, nekako nam jasniji postaju svi oni primjeri preskupih objekata poput športskog centra Višnjik i nepovoljnog kredita s ogromnim kamatama, kojega je naravno dala Hypo banka, a potpisala tadašnja gradonačelnica, kasnije smijenjena ministrica, Ana Lovrin.- Zadar je jedan od najprespektivnijih gradova u Hrvatskoj, bez ikakvih zaduženja i prireza, a trenutno su u izvedbi projekti koji nadmašuju cjelokupni gradski proračun. Sada krećemo u novi veliki projekt koji se ne može iznijeti bez zaduženja, pa smo se odlučili za izdavanje obveznica jer tako možemo gospodariti svojim dugom i odlučivati hoćemo li vraćati dug ili ići u nove projekte i novo emitiranje obveznica. - govorila je Lovrin prilikom prezentacije ugovora između Grada i, koga drugog, nego Hypo banke, o izdavanju 18,5 milijuna eura vrijednih municipalnih obveznica, kojima će se financirati izgradnja bazena i športske dvorane na Višnjiku.
Te iste obveznice koje je izdala Hypo banka doći će na naplatu za dvije godine, točnije 1. rujna 2011. , i to u iznosu od 140 milijuna kuna.
Napominjemo, sav iznos na naplatu će doći odjednom. Do tada, Grad otplaćuje kamate u iznosu od 1.017.500 eura godišnje, što je ukupno 52 milijuna kuna do isteka vremena otplate obveznica. Naravno, ako Grad tada ne bude imao pripremljen novac, zna se što slijedi - Hypo postaje vlasnik ŠRC "Višnjik". Unatoč tome što je Lovrin govorila kako Zadar nije zadužen, danas vidimo da je lagala. Još je veća sramota dug kojega Zadar danas ima na grbači, i kojega nema odakle platiti, a koji prema riječima gradonačelnika Vrančića iznosi 70- 80 milijuna kuna. Za taj dug direktno su odgovorni Božidar Kalmeta, Ana Lovrin te njihov pijun Živko Kolega, koji se, prema vlastitim riječima, "najeo tuđih govana".
Zadar postaje Austrija
Hypo banka prikazana je kao spasitelj Punta Skale. Naime, nakon odlaska prognanika, koji su bili smješteni u Punta Skali, budućnost hotela bila je neizvjesna i trebalo je odabrati najboljeg investitora za ulaganje u jadranski biser Punta Skalu, koji je odgojio generacije zadarskih turističkih djelatnika.
Na javnoj dražbi na Varaždinskoj burzi, koja je održana 2002. godine, većinski paket dionica kupila je brokerska kuća Hypo vrijednosnice.
Falkensteiner grupa, koja je u Zadru vlasnik hotelske kuće "Borik", prije dvije godine je krenula s obnovom, s time da je prvi korak bio rušenje stare Punta Skale.- Prodali smo ono za što smo se borili deset godina. Radio sam tamo i volio sam Punta Skalu jer sam je smatrao našom da bi je na kraju rasprodali. Srce me boljelo kada su je došli rušiti. - pojadao nam se jednom prilikom gospodin Staničić.
Nije kupovina, nego dugogodišnji najam
Manipulatorski i megalomanski nastrojeni Austrijanci odlučili su ništa ne prepustiti slučaju. Tako su uz pomoć domaćih štakora izmanipulirali hrvatski zakon, koji u turističkim zonama zabranjuje etažiranje.- Mi smo se odlučili za model najma. Klijent će moći unajmiti apartman na 200+200 godina, moći će ga sam koristiti ili prepustiti za daljnje iznajmljivanje. - objašnjavao je Ottmar Michaeler, prvi čovjek grupacije. Naravno da su Austrijanci prepoznali dobar poslovni potez i iskoristili ga, ali to ne bi mogli učiniti bez pomoći "uglednih" Zadrana.
U Punta Skali danas rade Austrijanci, čak i namirnice nabavljaju iz matice zemlje, a sve što Zadar od njih ima je mizerna svota koju plaćaju u obliku boravišne pristojbe.
Hypo širi pipke
Hypo banka bila je umiješana i u najpoznatiju privatizaciju Zadarskoj županiji. Naime, radi se o Hotelu Alan u Starigradu, gdje je Hrvatski fond za privatizaciju na čelu s Krešimirom Starčevićem prodao dionice hotela Hypo banci za 8,81 milijun kuna, dok je nominalna vrijednost hotela bila 27,5 milijuna kuna. Tu je važno da Hypo banka uopće nije uložila novac u adaptaciju hotela kako bi nadomjestila prejeftinu kupovinu. Samo nekoliko mjeseci nakon toga Hypo banka, na čelu s bivšim predsjednikom uprave Hypo banke Karl Heinzom Truskallerom prodaje 87.667 dionica Alan toursu. Ljude umiješane u ovu privatizaciju, na čelu s čelnim ljudima Hypo banke i Starigrada, tereti se da su proračun RH oštetili za minimalno 18,6 milijuna kuna. Trenutno se na Županijskom sudu u Zagrebu vodi parnica protiv 10 osumnjičenika iz ovog slučaja.
Nadalje, Hypo banka spominje se i u kontekstu propalog autoprijevoznika Contusa.- Nama je masa "velikih tajkuna" sugerirala da odemo u stečaj, da novce prebacimo na neku drugu firmu i to je to! Mi smo rekli da ćemo se boriti do kraja, a tek onda otići u stečaj. Tražili smo kredit od Hypo banke, no istina je da naš zahtjev nije nikada izašao iz Zadra. Par mjeseci su nas vukli za nos. Onda smo otišli u Klagenfurt u sjedište Hypo banke i dobili kredit. Prije toga, 2008. su nas odbili jer su djelovali ljudi iz Zadra. Zna se da je Zadar Hypograd. - rekla nam je Tereza Kozina, direktorica Contusa, nedugo prije što je Contus otišao u stečaj. Hypo banka je navodno svoj lukavi način poslovanja primjenila i na Jaderu, Zadranku, Aluflexpack i druge tvrtke.
Svi smo dužni
Samo na temelju ugovora sklopljenog s Hypo bankom, a koji se odnosi na ŠRC Višnjik, zadarski porezni obveznici banci duguju 140 miliijuna za glavnicu, dok je teret otplate kamata pao na hrvatske, dakle opet i zadarske porezne obveznike, i to u iznosu od 85 milijuna kuna. U slučaju da obveznice Hypo banke stignu na naplatu 2011. godine svako od 29.973 kućanstava u Zadru ima obvezu od 4670 kuna prema Hypo banci. Toliko će svaka obitelj platiti samo za Višnjik, i to u najboljem slučaju. No, budući da gradonačelnik već sada najavljuje reprogramiranje duga, što je jedino moguće rješenje u ovoj situaciji, narast će kamate Hypo banke, a time i iznos kojeg Hypo banci duguje svako zadarsko kućanstvo. Kao da nam nije dovoljna situacija u Hrvatskoj gdje ionako živimo "na kredit", sada još moramo plaćati i za loše poslove gradskih šerifa i njihove miljenice Hypo-Alpe-Adria banke, koja će spremno uskočiti kad god zadarski uglednici imaju poslovnu ideju.
M.B. / A.L.
Petak, 16. Listopad 2009.
Lihtenštajnske veze
http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20080111/zadar01.asp
PIŠE IVICA NEVEŠĆANIN
Kao potencijalni investitori pojavljuju se fantomske tvrtke iz Lihtenštajna povezane sa Zdenkom Zrilićem, svemoćnim savjetnikom Hypo banke za zadarsko područje
Na javnoj raspravi o prijedlozima detaljnih planova za zonu Maraska parka, područja veletržnice i bivšeg kamenoloma Puta, gradske vlasti javnosti nisu znale reći tko su pravi investitori u planirane objekte za čiju je realizaciju, prema nekim procjenama, potrebno između 150 i 200 milijuna eura. Je li moguće da ključni ljudi gradske uprave, poput Nives Kozulić, ne znaju tko želi graditi hotel i stanove na mjestu bivše tvornice Maraske, 60 tisuća kvadrata veliki šoping centar kod veletržnice (Vrilo) i ništa manji prodajno-distributivni centar na prostoru bivšeg kamenoloma Puta?
Ili je u pitanju klasičan spin za javnost, oblik prijateljske i političke zaštite Zdenka Grge Zrilića, savjetnika Hypo banke za zadarsko područje, i njegovih austrijskih partnera s tvrtkama u Lihtenštajnu, poznatih po bliskoj poslovnoj vezi s generalom Zagorcem?
Naime, prema podacima iz sudskog registra, stopostotni vlasnik tvrtke Granit-Vrkić, koja je vlasnik zemljišta i investitor izrade detaljnog plana za bivši kamenolom Puta, ali i većinski vlasnik zemljišta na prostoru veletržnice, je tvrtka Coninvest Finance Aktiengesellschaft sa sjedištem u Vaduzu, Kneževina Lihtenštajn.
Tvrtke generala Zagorca
Tvrtku Coninvest zastupa član uprave dr. Gerold Hoop, a prijavljena je na adresi njegova odvjetničkog ureda (Hoop&Hoop) u ulici Pfulgstrasse 7. Na istoj adresi (Pfulgstrasse 7) prijavljene su sve off-shore tvrtke i zaklade iz Lihtenštajna (Sintra Invest Establishment, Sambuca Est., Altus Invest Est., Wintage Group Anstalt, Ergon Invest...) koje su osnovale Zagorčeve tvrtke u Hrvatskoj. Većinu tih Zagorčevih tvrtki (poput Espade i Sambuce) osobno zastupa dr. Gerold Hoop. Prema informacijama Državnog odvjetništva RH, do kojih su došli u istrazi o sumnjivim vezama Hypo banke i Zagorca, jedan od osnivača fantomskih tvrtki u Lihtenštajnu je Gunter Striedinger, bivši čelnik Hypo banke u Klagenfurtu. Gunter Stredinger i Gerhard Suss, nekadašnji prvi čovjek Hypo Consultantsa i Zrilićev kum, koji je također morao otići nakon izbijanja afere, danas su glavni menadžeri tvrtke Rubicon AG iz Klagenfurta. S nekretninama posluju u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani, a najveću podružnicu, kažu na svojim internetskim stranicama, imaju u Zadru, gdje projektima upravlja tvrtka-kći Templaris, na adresi Gaženička cesta bb.
Osim tvrtke Granit-Vrkić, Coninvest je i stopostotni vlasnik tvrtke Tehno iz Zadra koju kao direktor zastupa Zdenko Zrilić. Tehno je inače nasljednik tvrtke Tehno Somek preko koje je Hypo banka gradila svoj stambeno-poslovni centar na Bulevaru. Direktorica tvrtke Granit-Vrkić bivša je članica uprave Aluflexpacka, ali i direktorica tvrtke Nautilus Jelka Milošević.
Sve do izbijanja afere oko Hypo banke u Austriji Jelka Milošević i Zoran Kasapa (Zrilićev vozač) uglavnom su figurirali kao pravni zastupnici ili likvidatori desetak tvrtki preko kojih je Zrilić (i njegovi partneri) poslovao na zadarskom području. Otkrivanjem mutnih poslova u Austriji započinje veliko prikrivanje tragova: portfelj nekretnina u vlasništvu Hypo konzultanata prodan je nepoznatom kupcu, cijelu Hypo banku kupuje njemačka Landsbank, a Zrilić preko noći postaje direktor desetak zadarskih tvrtki (Tehno, Matis, P.S.IMMO, Velox...) čiji su osnivači registrirani u Lihtenštajnu. Tvrtke imaju desetke milijuna eura kredita Hypo banke i sve su registrirane na istoj adresi: Gaženička cesta bb.
Veza Granit-Vrkića i Sinovčića
•• Na licitaciji Trgovačkog suda 2005. godine Reno Sinovčić je za tvrtku Granit-Vrkić kupio 22,6 tisuća četvornih metara bivšeg kamenoloma Puta za 391 tisuću eura, 10 tisuća eura više od početne cijene. Založno pravo na tim nekretninama u iznosu 3 milijuna eura upisala je Hypo banka iz Klagenfurta, a zabilježbu nad stopostotnim udjelom u tvrtki Granit-Vrkić imao je Coninvest iz Lihtenštajna.
Štoviše, Coninvest je na ime vlasništva u Granit-Vrkiću od Hypo banke iz Lihtenštajna dobio novi kredit od 8,5 milijuna eura, iako temeljni kapital Granita iznosi osnivačkih 20 tisuća kuna. Međutim, u travnju prošle godine lihtenštajnska Hypo banka briše svoja potraživanja prema Granitu odnosno Coninvestu u iznosu 8,5 milijuna eura, što znači da su obveze prema banci podmirene. U svoj toj milijunskoj trgovini posebno je pak zanimljiva činjenica da je, prema zemljišnim knjigama, kao jedini vlasnik terena bivšega kamenoloma Puta upisana - Republika Hrvatska!
Zrilić zastupa i Marasku
•• Iako su investitori izrade detaljnog plana za Maraska park tvrtke Maraska d.d. i Jadran-Invest, interese Maraske, koja nije registrirana za graditeljstvo i u čijem je vlasništvu oko 20 tisuća kvadrata, zastupao je Zdenko Zrilić. Razlog zašto se i tu Zrilić pojavljuje kao koordinator izrade plana je u činjenici da su nekretnine na kojima se žele podići hotel i komforni stanovi opterećene s više od 8 milijuna eura kredita. Na hipoteku Hypo banke iz Klagenfurta otpada 6,1 milijun eura, a 12,7 milijuna kuna i 300 tisuća eura na ime kredita Hypo banke iz Zagreba.
Zemljište kod veletržnice, na kojemu se planira gradnja šoping centra, u većinskom je vlasništvu tvrtke Granit-Vrkić i opterećeno je kreditom Hypo banke iz Klagenfurta u iznosu 12,55 milijuna eura. Investitor izrade plana za Vrilo, i navodno stvarni investitor u gradnju centra, je tvrtka Afirmacija iz Zagreba iza koje stoji austrijski kapital.
Post je objavljen 29.10.2011. u 22:03 sati.