22.08.2005., ponedjeljak
Who is who on croatian political undergound scene
|
Željko, bi li mogao, za ljubav svojih čitatelja, jedan tekst posvetiti osnovnoj shemi odnosa snaga u hrvatskom političkom nadzemlju/međuzemlju/podzemlju . Tko je tu zapravo tko? Kako to da Karamarka predlaže Mesiću Sanader, a Karamarko je bliski Mesićev prijatelj? Kako to da Karamarka podržavaju Alborghetti i Malić, a Stipe navodno ima zategnute odnose s Pavićem? Kako to da je tvoj favorit Perković bio pod okriljem Šuška /ili je možda bilo obratno/, a njegov je sin danas Mesićev savjetnik? Kako to, da se odmaknemo od špiclova, da Manjkas postaje glavni Večernjaka, a na Sanaderov poziv Pirker smjenjuje Babića? Zašto Puki cijelu stvar interpretira kao Pašalićev povratak, a i slijepcu je očito da Sanader Styriju može kontrolirati kako mu se prohtije? Itd.Itd. Dakle "who is who"? (slojmun, 21.08.2005. 01:19) Dragi slojmune, ako si već s takvom preciznošću opisao gornje odnose i samom ti je poznato što leži u njihovoj pozadini. Riječ je o isprepletenosti političke, obavještajne i medijske korupcije. Who is who je zahtjevan posao. Ostavimo ga za kasnije. Kratki odgovori na konkretna pitanja: 1. Sanader je preložio Karamarka Mesiću na nagovor Gordane Turić. Mesiću je Karamarko bio prihvatljiv jer se htio riješiti balasta s Bagićem i Turekom - vezano uz Gotovinu i Petrača - preko slučaja Puljiz, odnosno zahtjeva za smjenom Podbevšeka. 2. Nino Pavić ne drži sva jaja u jednoj košari 3. Josip Perković i Gojko Šušak bili su čvrsto povezani interesom da se onemogući svakog tko je znao išta o njihovim predratnim vezama da o tome progovori ili im se na bilo koji način suprotstavi. S te točke treba gledati na slučajeve Mire Barešića, Ante Paradžika, Blaža Kraljevića, Zorana Udiljka, Ludviga Pavlovića, Milana Levara, Maria Barišića... Obzirom da je Stjepan Mesić 1988., u vrijeme kad je Perković već imao prste u vraćanju putovnice Tuđmanu, silno želio da i on dobije putne isprave te zbog toga išao na razgovore u UDB-u (o čemu svjedoče transkripti koje objavljuje i Domagoj Margetić, a ranije ih je publicirao Josip Jović), nebi me začudilo da Perkovića i Mesića ne povezuju slične niti kao i odnosima koje je Perković imao sa Šuškom. Uostalom, te relacije nisu čudne uzme li se u obzir da je Stjepan Mesić danas veliki prijatelj sa Stipom Gabrićem Jambom koji je Gojka Šuška proglasio počasnim građaninom Metkovića i koji, zahvaljujući prvenstveno Šukovoj politici spram BiH, duguje svo današnje bogatstvo (povlaštena trgovina s HVO-om). Fra Tomislava Duku, čovjeka koji je povezao Mesića i Jamba, svojedobno je pokojni Tuđman sumnjičio za suradnju s UDB-om. Erich Schmidt Eenboom u knjizi Der Schattenkrieger za Duku navodi da je bio suradnik BND-a. 4. Glede Styrije, sasvim je točno da je Pukanić širo maglu oko povratka Herr Flicka te da se time htjelo skrenuti pozornost sa Sanadera i Karamarka. Uostalom, zar ti vjeruješ da je Dragutin Cestar dao Pukiju britanski non paper. Pa, u istom broju Nacionala (moguće i broj kasnije) Puki je objavio Sanaderove slike iz privatne kolekcije koje mu je mogao dati samo Sanader, a koliko nam je poznato Puki je veliki prijatelj Stjepana Mesića. Dakle, prijateljstva, tzv ideološka bliskost i slično, sama po sebi nisu nikakav orijentir po kojem bismo mogli utvrditi: tko, kako, s kim, kada i zašto - muti vodu u toj krokodilskoj bari. |
