|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
24.02.2006., petak
U Hrvatskoj se ne zna ni točan broj klaonica
|
poslovni.hr
'KRAVLJE LUDILO' POTVRDILO NESREĐENO STANJE NA TRŽIŠTU MESA
 Prema raznim izvorima, ima 140 do 196 klaonica u kojima se obrađuje govedina, a navodno samo četiri klaonice posluju uz poštivanje svih zakonskih standarda
U Hrvatskoj je, čini se, postalo pravilo: tek kada problem eskalira u stanju smo ga identificirati i staviti u fokus prioriteta. Odnosno, uglavnom se upravo u takvim momentima intenzivnije puštamo u potragu za eventualnim rješenjima koje bi nas moglo izvaditi iz kakve traumatične situacije. I naravno, svi od lokalne do ministarske razine postaju više aktivni, naročito kad otkriveni problem prati jaka medijska eksponiranost. Najbolju potvrdu, ne samo spomenutih konstatacija, dalo je otkriće prve krave s "kravljim ludilom" u domaćem dvorištu.
Pad proizvodnje
Tek nakon što je ta jadna nemoćna kravica, iz male obiteljske farme u pitomom slavonskom Ivankovu, razotkrila višegodišnji nered koji vlada hrvatskim tržištem, a lančano povezuje pojedince i institucije, od samih uzgajivača i neizbježnih nakupaca (koji su više redovita pojava nego iznimka) preko veterinara do vlasnika klaonica, odnosno i zadnjih u lancu mesara, u javnosti je eksplodirala tema o kojoj su zapravo i do sada svi (ili bar najveća glavnina) znali sve, ali se u taj problem nije diralo. Vrijedi spomenuti, udruga Baby Beef, u kojoj je okupljeno 187 hrvatskih farmera i koja godišnje u prosjeku tržištu isporuči oko 80.000 grla, od 20. prosinca do ovih dana tri je puta javno zvonila na uzbunu. Pokušavali su alarmirati nadležne državne strukture ne bi li ih zainteresirali za probleme koji sve konkretnije prijete urušavanju nekada snažne tradicije u proizvodnji kvalitetne domaće junetine. Nisu uspjeli.
Toni Raič, predsjednik udruge i jučer je Poslovnom dnevniku potvrdio kako farmeri doista ne mogu razumjeti zašto Vlada još uvijek nije usvojila tržni red za junetinu. Što je samo jedan od ključnih elemenata za uvođenje reda na tržištu i suzbijanje sive ekonomije. Radi se o zajamčenoj, najnižoj cijeni po jednom kilogramu junetine. Premda je ministar poljoprivrede, krajem lanjskog prosinca za spomenutog, posljednjeg izravnog susreta s čelništvom udruge, najavio kako će odluka o tržnom redu uskoro biti poznata.
"Bez tržnog reda to vam je kao da ste farmerima stavili omču oko vrata", upozorava Raič te proziva ministra Čobankovića neka objasni razloge zbog kojih je sam sebe demantirao i nije ispunio farmerima dana jamstva. Hrvatski su farmeri u proizvodnji junetine pali na svega 70 posto potreba domaćeg tržišta, a ni to ne mogu prodati zbog ekstremnog uvoza jeftinog mesa iz Brazila i Poljske. I to uglavnom dvojbene kakvoće, opominje Raič. Javna je tajna i da danas u Hrvatskoj nitko ne raspolaže pouzdanim podacima, kako o godišnjoj proizvodnji junetine, odnosno količinama koje prođu kroz klaonice, tako i o prodanim kilogramima mesa. Nepoznat je čak i broj klaonica, spominje ih se od 140 do 196, a u samo četiri klaonice navodno su, pripravni u svakom trenutku dati "čistu" papirologiju.
Iz Baby Beefa upozoravaju da se godišnje od 64.000 tona u klaonicama kroz papire evidentira najviše do 34.000 tone junetine. U okruženju, u kojem je višemjesečna odgoda plaćanja postala pravilo svakodnevnog poslovanja, više se cijeni gdje je moguće lakše doći odmah do keša, nego je li taj postupak nezakonit.
U toj kombinaciji u pravilu cjenovno gube i farmeri i država, a profitiraju nakupci. No, kako svjedoči praksa, ta pojava ne zabrinjava nikoga. Ni Državni inspektorat. Jedan od razloga za nastanak ove situacije leži i u pretjeranoj privatizaciji, čak i veterinarske inspekcije. Obavljena je po sličnom principu kao da se radi o dodjeli koncesija dimnjačarima, svakome po jedan lokalni kvart. U trci za brzom zaradom pojedinci ulijeću u tuđe prostore i ne osvrću se na uvjete zakonodavca. Baš kako je to učinio i vinkovački veterinar, za kravu iz Ivankova neovlašteno je dao "ovlasti za utovar". Iako nije raspolagao koncesijom.
Slab nadzor
No otimanje koncesija ili višekratna uporaba identifikacijskih markica, o čemu se uveliko priča, u europskoj praksi nije lako moguća. Razlog leži u drastičnim sankcijama koje nisu pratile naš privatizacijski eksperiment.
U Europi se trajno oduzima koncesija i izriču visoke novčane kazne. U suzbijanju sivog tržišta stoke, baš kao i u mnogim drugim hrvatskim problemima, ne treba izmišljati "toplu vodu". Dovoljno je preslikati dobra iskustva, dokazana u širem okruženju i sustavno ih nadzirati. A za takvo što potreban je instrumentarij pravne države. "Luda krava" iz Ivankova nažalost, samo je potvrdila da smo od toga još daleko.
Božica Babić
|
23.02.2006., četvrtak
Nuštar osniva Agrozonu
|
"Glas Slavonije"
Zbog velikog interesa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, Općinsko poglavarstvo Nuštra odlučilo je formirati i infrastrukturno opremiti Agrozonu koja bi svima onima čija se egzistencija temelji na poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji omogućila kvalitetnije uvjete napredovanja.
Osnovni poticaj za realizaciju tog projekta, koji je u skladu i s nacionalnom strategijom poticanja gospodarstva, dali su nuštarski proizvođači ovčjeg mlijeka te sadašnji i potencijalni proizvođači kravljeg mlijeka koji su uvidjeli potrebu izgradnje suvremenih farmi i zadovoljavanja strogih propisa EU-a. Općinski su oci pronašli idealnu lokaciju za buduću Agrozonu, površine 31 hektara, smještenu tisuću metara istočno od naselja, izvan građevinskog područja i vodozaštitnih zona. Prostor je s istočne i sjeverne strane omeđen asfaltnom, a sa zapadne i južne strane šljunčanom cestom, dok se u neposrednoj blizini nalazi i silazni trak buduće istočne vinkovačke obilaznice.
Za svaku pojedinačnu farmu okvirno je predviđena površina od dva hektara, a prema iskazanom interesu nuštarskih poljoprivrednika, u prvoj etapi realizacije spomenutog projekta u novosagrađenim farmama naći će se 500 grla mliječnih krava, u jednoj teritorijalnoj jedinici, što će vlasnicima omogućiti kvalitetno prikupljanje mlijeka, otvoriti mogućnost interesnog udruživanja te uštede značajne svote novca za infrastrukturne potrebe.
Općina Nuštar, nakon donošenja službene odluke o formiranju zone, izradila je Prostorni plan, no sada, kako doznajemo, slijedi onaj teži dio posla, a to je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, jer je poljoprivredno zemljište na kojem je predviđena Agrozona u vlasništvu države. Od Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom zatraženo je prebacivanje parcele u vlasništvo općine kako bi se projekt mogao nastaviti realizirati.
Čelni ljudi Nuštra, kako ističu, svjesni su važnosti formiranja Agrozone, ne samo zbog poljoprivrednika, nego i cjelokupnog razvoja općine Nuštar. Osim zavidnog investicijskog kapitala koji će biti uložen u izgradnju farmi, a koji se prema trenutačnoj procjeni zainteresiranih poljoprivrednika kreće od 10 do 15 milijuna kuna, općina će izravnu korist imati od otvaranja novih radnih mjesta.
Svaka farma za normalno funkcioniranje mora uposliti najmanje četiri do pet osoba, pa će stimuliranje takvih projekata biti prioritet Općine. To više što polovica zainteresiranih nuštarskih poljoprivrednika bez Agrozone nije u mogućnosti izgraditi farme na vlastitim imanjima, jer ne mogu dobiti lokacijsku i građevinsku dozvolu. Vrlo strogi zakonski propisi koji reguliraju ovu problematiku, naime, uvjetuju minimalnu udaljenost objekata od ceste i građevinskog područja, čemu većina obiteljskih gospodarstava ne udovoljava.
M. LEŠIĆ
|
21.02.2006., utorak
Mimohod traktorima do Zagreba k premijer
|
http://seljaci.hr
 Ni zelje, ni jaja, ni meso nemaju stranački predznak - rekao je na velikom seljačkom skupu u Končanici jedan od dvjestotinjak prisutnih. U žustroj raspravi u kojoj su se smjenjivali predstavnici 90 seljačkih udruga i saveza, oko 400 koliko ih u Hrvatskoj ima, učinjeni su i prvi konkretni koraci u osnivanju krovne organizacije seljačkih udruga, te je razgovarano o načinima i oblicima njezina formiranja.
Bio je to treći pripremni skup za osnivanje krovne udruge seljaka i na njemu je iskazana odlučnost da ovoga puta seljaci ugode "raštimani seljački orkestar", jer smatraju da postojeća krovna udruga Antuna Lasla nema mandat seljaka. Ne vrijedi razgovarati "s politikom" i treba zaboraviti stranačku pripadnost - rekli su, ističući kako oni ne žele rušiti državu, nego vlast, koja za socijalu izdvaja tri puta više nego za seljake, koji tu socijalu hrane.
- Formirali smo inicijativni odbor od 15 članova, koji će se još ovaj tjedan na osnovi rasprava formulirati zaključke - rekao nam je Darko Grivičić iz Hrvatskog seljačkog saveza, a najosnoviji su isplata punog iznosa poticaja i to na vrijeme, te zakon o poljoprivrednom zemljištu koji mora omogućiti seljaku da postane vlasnik zemlje, a ne da godinama plaća koncesiju i uređuje zemlju koju će jednom kupiti netko drugi.
Ovdje u Končanici skupila se ozbiljna kritična masa seljaka i mi ćemo još ovaj tjedan tražiti da nas primi premijer Sanader i da s nama razgovara. Ako to on ne učini, spremni smo na prosvjede. Nećemo blokirati prometnice, organizirat ćemo mimohod traktora iz cijele Hrvatske do Zagreba jer nam je dosta da se u ministarstvo na sastanke zovu samo podobne udruge.
Predstavnik Nezavisnih hrvatskih seljaka Vladimir Novotny rekao je da će buduća krovna udruga seljaka biti kao struja koja će drmati vladu, ali da će najviše snage seljaci dobiti kad se na razini države osnuje Hrvatska seljačka komora.
|
17.02.2006., petak
Lude krave
Paor:
Najnovije saznanje o sumnjivim papirima (porijeklu) lude krave otvara pitanje - nije li g. Cerančević žrtvovan.
Da se to desilo na obližnjoj farmi koja ima preko 1200 krava, stvar bi morala biti zataškana jer si ova država (pokrovitelj izgradnje takvih socijalističko - kapitalističkih mastadonata, a koji su prave ekološke bombe) ne bi mogla priuštiti toliki trošak.
Dokle god je poljoprivrednik na prosjačkom štapu, prekupci će kao i nekadašnji vojni liferanti za Marije Terezije, biti rado viđeni u svakoj štali, a bogme i u veterinarsko ambulanti.
Nisu lude krave, ni liferanti, ni političari, oni se samo prave.
A zašto su paori na prosjačkom štapu? Kasno je sad da nabrajam, pa neću valda do ujutro sjedit za kompjutorom!
Uglavnom, trebo bi krenuti baš od Marije Terezije...
" Uvijek je najtamnije pred svitanje". Soltec
|
'Baby Beef': Prodaja govedine neće se smanjiti
|
"Večernji list"
Predsjednik Udruge za uzgoj i tov junadi "Baby beef" Toni Raič, koja okuplja oko 180 hrvatskih stočara, pošto je potvrđena sumnja da je u Hrvatskoj krava oboljela na kravlje ludilo, rekao kako ne očekuje veće poremećaje na tržištu i veći pad prodaje domaće junetine i govedine.
Dodao je kako su kupci u Hrvatskoj dostatno upućeni u činjenicu da naši stočari ne hrane stoku mesnim koštanim brašnom te da je domaća junetina zdravstveno sigurna.
Istaknuo je da nema razloga za zabrinutost zbog sustava nadzora svih goveda koja se kolju i zbog toga što se u nas kao svježa junetina prodaje ona koja nije starija od 30 mjeseci, a govedina uglavnom služi za preradbu. No on je upozorio na sivo tržište na koje se, tvrdi, stoka, iako je registrirana, kolje bez nadzora i pregleda, na što, kako je rekao, Udruga "Baby beef" upozorava državna tijela i inspekcije već nekoliko godina i traži jači nadzor i kazne za prekršitelje.
Raič je napomenuo kako se, osim suzbijanja sivog tržišta, u cijelo tržište goveda moraju uvesti red i tržni redovi, što je Ministarstvo poljoprivrede i obećalo potkraj prošle godine, kao i mjere antidampinškog uvoza, ali do sada nije ništa učinjeno.
|
14.02.2006., utorak
Hrvatska crna vina zdravija od francuskih
|
American Journal of Enology and Viticulture
Prestižni američki vinarski časopis American Journal of Enology and Viticulture objavio je rezultate usporednih istraživanja hrvatskih i francuskih vina. Ispitivana grupa hrvatskih vina pokazala je veću ukupnu koncentraciju jedinjenja odgovornih za antioksidativni efekat.
Ova jedinjenja doprinose spriječavanju nastanka bolesti srca i krvnih žila, smanjuju učestalost moždanih udara i djeluju protiv virusnih i baketrijskih upalnih procesa. U ispitivanoj grupi su se nalazila tri crna i tri bijela vina. Crno vino Zlatan Plavac, vinarije Plenković sa Hvara pokazalo je koncentraciju ovih jedinjenja znantno veću u poređenju s čuvenim vinima od najpoznatijih Francuskih sorti Cabernet Sauvignon i Merlot proizvedenih na Novom Zelandu. Odnos je bio 4.8 g/L prema 3.9 g/L. Rezultati crnih vina objašnjavaju se svojstvenošću autohtonih sorti, posebno Plavca malog, i tradicionalnom tehnološkom obradom gde je fermentacija na sjemenkama i pokožici produžena, a ti dijelovi bobice najbogatiji su ovim jedinjenjima. Upravo to daje autohtonim vinima određenu gorčinu, što se pokazalo prihvatljivim samo u krugovima iskusnih poklonika vina tj. somalijerima. Bijela vina pokazala su podjednake vijednosti u poređenju s Chardoneom proizvedenim na Novom Zelandu.
|
11.02.2006., subota
Uvoznici svinjetine u Hrvatsku u panici zbog kancerogenog mesa
|
"Glas Slavonije"
Belgiju, Nizozemsku i Njemačku već dva tjedna potresa afera zbog kancerogenog dioksina pronađenog u svinjskoj masti, koja se dodavala kao energetska komponenta smjesi za ishranu svinja na farmama. Nakon tog otkrića zatvoreno je čak 650 farmi.
U strahu od kancerogene svinjetine je i cijela Mađarska, čiji se dnevni tisak svakodnevno bavi tom temom. Mađarska je, naime, pojačala kontrolu i uvoza svinjskog mesa, ali i onog mesa koje je već uvezeno i nalazi se u prodavaonicama. Naime, prema tvrdnjama stručnjaka, dioksin ima sposobnost akumulacije u tijelu, a njegova prisutnost povezuje se s pojavom raka, zatajenjem pojedinih organa i sličnim.
U Nizozemskoj je iz predostrožnosti počelo klanje 3.500 tovljenika, a paniku u Mađarskoj izaziva i to što je zaustavljen izvoza mesa iz Nizozemske u Južnu Koreju i Tajvan.
- Javlja se bojazan da polutke iz Belgije i Nizozemske koje su trebale biti isporučene na Daleki istok, u Koreju i Tajvan ne završe u Mađarskoj. Iako se o problemu pojave dioksina već danima piše u tisku, mađarski ministar poljoprivrede Jozef Graf nije pravodobno reagirao na nastali problem. Počela je oštra kontrola proizvoda koji su pripremljeni za uskrsne blagdane, kao i nekih drugih proizvoda (čokolada, pistacio itd.), stoji u članku objavljenom u Magyar Herlapu, a sličan je tekst objavljen i u Nepszabadsagu.
Budući da se u Republici Hrvatskoj dosad nitko nije javno očitovao o toj temi, unatoč tomu što su Nizozemska, Belgija i Njemačka zemlje iz kojih se u Hrvatsku uvoze najveće količine svinjskog mesa, pitali smo dr. Matu Brstila, pomoćnika ministra poljoprivrede i ravnatelja Uprave za veterinarstvo je li Hrvatska pojačala kontrolu uvoza te postoji li mogućnost da je kancerogena svinjetina završila u našim mesnicama.
- U Hrvatskoj se, nakon što smo iz neslužbenih izvora doznali za zatvaranje farmi u Njemačkoj, Nizozemskoj i Belgiji, provodi pojačana kontrola uvoza svinjetine i do sada nije ni jedan rezultat pokazao da uvezeno meso sadrži štetni dioksin. Situacija je u cijelosti pod kontrolom. U svakodnevnim smo kontaktima i s našom Agencijom za hranu koja također prati situaciju, izjavio za naš list dr. Mato Brstilo, te dodao kako službenu potvrdu o dioksinu u svinjetini iz tih zemalja nisu dobili.
Prema podacima koje smo dobili iz Hrvatske gospodarske komore, u prošloj 2005. godini je u Hrvatsku uvezeno ukupno 38.116 tona svinjskog mesa vrijednosti 92,7 milijuna dolara, a iz Nizozemske je u prvih šest mjeseci 2005. uvezeno svinjskog mesa za više od 10 milijuna dolara.
Neslužbeno doznajemo da Hrvatska uveze godišnje (u svinjskim polutkama) gotovo milijun tovljenika, dok za to vrijeme seljaci nemaju kome mjesečno prodati ni 1.000 komada.
Zdenka Rupčić
|
06.02.2006., ponedjeljak
Bez zemlje ostaje i država i seljaci, a kupit će je stranci i inozemne banke!?
04.02.2006., subota
Trla baba lan...
|
"Novi list"
 Branimir Glavaš odlučio je Slavoniju pretvoriti u hrvatski Kuvajt. Početkom tjedna posjetio je u Njemačkoj pogon u kojem se smeće pretvara u bio dizel i uskoro će, obećava Glavaš, na području njegove županije niknuti takva postrojenja.
– To je epohalno. Revolucija. Vidio sam svojim očima, neprestano je jučer ponavljao Glavaš u Saboru pokazujući dvije staklenke s čudesnim gorivom. Njegov njemački domaćin, izvjesni doktor Koch, istina nije Baltazar, ali Glavaš tvrdi da su doskora slične stvari bile moguće samo u crtanim filmovima.
– Gledao sam kako ubacuju krepane mačke, a van curi dizel. Kvalitetniji od onog na benzinskim pumpama. Od tone otpada dobije se 250 litara goriva. Proizvodnja litre košta samo 25 centi, oduševljeno je pričao Glavaš nutkajući sve zainteresirane da pomirišu tekućinu u staklenkama i uvjere se da ne laže.
Iako je Osječka županija pred potpisivanjem ugovora s jednom firmom o zbrinjavanju otpada od toga vjerojatno neće biti ništa. Glavaš će svo moguće smeće reciklirati u bio dizel. Već je stupio u kontakt s naftnim stručnjakom Davorom Šternom koji se navodno vrlo pohvalno izrazio o Glavaševim planovima.
|
02.02.2006., četvrtak
Seljačke udruge se udružuju u obrani svojih interesa
|
"Novi list"
– Iako smo nekim njezinim potezima u početku mandata bili zadovoljni, primjerice načinom otkupa žitarica, ova vlada u posljednjih godinu dana ne poštuje ni jedan dogovor sa seljacima i zato ćemo se udružiti u obrani interesa poljoprivrednika, kazali su na jučerašnjoj presici u Slavonskom Brodu čelni ljudi četiri seljačke udruge – Hrvatskog seljačkog saveza, Nezavisnih hrvatskih seljaka, Udruge uzgajivača simentalki, Brazde i Stožera za obranu interesa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
– Ovo je prvi zajednički sastanak, već na idući pozvat ćemo sve politički nezavisne i nevladine udruge seljaka na udruživanje radi obrane naših interesa, ne računajući u to provladinu Zajednicu udruga seljaka Slavonije i Baranje Antuna Lasla i slične. Ne bude li to pomoglo, nije isključeno da se politički organiziramo. Sve je bolje od razjedinjenih seljaka. Kad uđemo u EU, pojest će nas konkurencija sa znatno višim poticajima i subvencijama negoli su naše, istaknuo je predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza Darko Grivičić.
Izravan povod ovom okupljanju bila je i prošlotjedna optužba ministra poljoprivrede Petra Čobankovića da su seljaci državu pokrali za 104 milijuna kuna (100 na plavom dizelu i četiri na poticajima).
– Na plavom dizelu seljak prevariti ne može, a za četiri milijuna kuna na poticajima neka imenuju konkretne krivce, umjesto što optužuju sve seljake. Ako ova vlada baš inzistira na »ratu« sa seljacima, imat će ga, mi smo spremni za akciju, kazao je Grivičić. 
Z. Matičić
|
01.02.2006., srijeda
Govorili nam naši stari... (kanal Dunav-Sava)
|
"Glas Slavonije"
 Proteklog su četvrtka na sjednici Sabora, u kasnim poslijepodnevnim satima, zastupnici podržali prijedlog za davanje državnog jamstva za osiguranje sredstava za gradnju splitske obilaznice, što je Vlada bez ikakve prethodne pripreme hitno poslala u proceduru. Zanimljivo je to što se nitko od zastupnika, kako doznajemo, nije javio za riječ niti je itko imao bilo kakvih pitanja, čak ni saborski zastupnici iz slavonskih županija osim trojice članova HDSSB-a. Riječ je o projektu vrijednom čak 203 milijuna eura. Ako se tome doda i najavljena gradnja mosta na Pelješcu koji će stajati 500 milijuna eura i koji, ruku na srce, ipak ne bi trebala biti prioritetna investicija jer u Hrvatskoj ima mnogo važnijih projekata u koje bi se taj novac trebao usmjeriti, ogorčeni Slavonci (koji ne sjede u saborskim klupama) s pravom se pitaju gdje su oni u svemu tome. Gdje su sredstva predviđena za investiranje u Slavoniji koja se još uvijek oporavlja od posljedica Domovinskog rata i čiji građani žive nekoliko puta lošije u odnosu prema državnom prosjeku.
Toliko puta obećavani kanal Dunav - Sava, koji bi bio žila kucavica razvoja poljoprivrede u Slavoniji, još uvijek "visi" u zraku. O njegovoj gradnji raspravljalo se još od vremena oslobođenja slavonskog područja od Turaka pa sve do suverene Hrvatske. Još je ministar pomorstva, prometa i veza Ivica Mudrinić prije 13 godina najavio gradnju kanala Dunav-Sava koji je, prema njegovim riječima, bio projekt vrijedan 250 milijuna dolara i koji se trebao realizirati za najviše pet godina. Tri godine kanije priča se nije pomakla dalje od početka, i tada je došao ministar obnove i razvitka Jure Radić koji je u velikom stilu najavio zaživljavanje slavonske vodene žile kucavice. Čak je i bavarska vlada tada izrazila spremnost za sufinanciranje gradnje, a potpisan je i ugovor o suradnji. Međutim, realizacija projekta stala je na projektnoj dokumentaciji. Stvar je u svoje ruke sada pruzeo ministar Božidar Kalmeta koji je ovih dana u Vukovaru najavio njegovu gradnju ustvrdivši da će kopanje 60 kilometara dugačkog, 30 metara širokog i tri metra dubokog kanala, vrijednog 4,5 milijarde kuna, biti početo u vrijeme mandata Sanaderove vlade. Međutim, Slavonci su skeptični i ne vjeruju baš previše obećanjima koja su se svih dosadašnjih godina pokazala samo predizbornim trikom i obmanom birača, jer još nije iskopana ni lopata zemlje za budući kanal o kojem se raspravlja skoro tri stoljeća.
Autor: M.LEŠIĆ
|
|
|
