Odred je u sklopu projekta "Srednjovjekovni grad Zagreb" utvrdio svoje znanje o životu u srednjem vijeku u Zagrebu, odnosno Gradecu i Kaptolu. Podijelili smo se u dvije ekipe, poletarsku i izviđačku, te smo različitim putevima krenuli istraživati Gradec i Kaptol. Poletarci su se usput i igrali, a izviđače je ipak čekalo nešto teže savladavanje raznih vještina - snalaženja po povijesnim kartama, prepoznavanja terena, izrade skica...

Nakon proučavanja makete grada koja nam je vrlo lijepo predočila gdje se točno nalaze Gradec i Kaptol, krenuli smo pobliže istražiti glavni spomenik iz srednjeg vijeka - zagrebačku katedralu. Zagrebačku je biskupiju dao 1094. osnovati ugarski kralj Ladislav, čime Kaptol postaje važno središte. U 12. se stoljeću gradi katedrala, no provalom Tatara 1241. ona biva teško oštećena. Par desetljeća kasnije biskup Timotej počinje graditi današnju katedralu kojom se (uz dugu gradnju i velike promjene, pogotovo nakon potresa 1880.) Zagreb i danas ponosi. Izviđači su se proučavanjem povijesne karte iz 16. st. zainteresirali za utvrdu oko katedrale te poveli odred proučiti je. Usput su vidjeli i novoisklesane kamene vodorige koje tek čekaju da ih podignu na zvonike odakle će daljnje stoljeće, ako ne i dulje, čuvati Zagreb, a i prikaz teško oštećenih tornjića koje je naprosto pojela kiša. Uvjerili su se kako obnova katedrale nije nimalo lak posao te nije ni čudo da skele na njoj toliko dugo stoje.

Od katedrale krenuli smo prema franjevačkom samostanu s crkvom te došli i do zidina grada Kaptola. Gradec i Kaptol ujedinjeni su u grad Zagreb tek 1850., a dotad su često između njih odnosi bili sve samo ne prijateljski. Prirodna granica između dviju uzvisina, potok Medveščak, odvajala ih je, ali i bila poprištem krvavih bitaka. Osim sukoba, na potoku su bile smještene i mlinice gdje su stanovnici nosili žito na mljevenje. Danas je potok zatvoren, ali i dalje teče ispod Tkalčićeve ulice. Izviđači su vježbali izradu panoramskog snimka te smo dalje krenuli prema drugom srednjovjekovnom gradu, Gradecu.

U Gradec, opasan zidinama od 13. st. kao dio dogovora s kraljem Belom IV. koji je gradu dao Zlatnu bulu, moglo se ući kroz 4 glavna ulaza - Dverce, Nova vrata, Mesnička vrata i Kamenita vrata. Danas jedina preostala gradska vrata, Kamenita vrata, sigurna su jer ih čuva junak - sv. Juraj, ujedno i zaštitnik izviđača! Uspjeli smo upasti u Gradec i vidjeti sliku Bogorodice koja je čudom preživjela veliki požar 1731. U znak poštovanja stanovnici Gradeca pretvorili su gradski ulaz u svetište.

Dok su poletarci krenuli na igre iza današnje crkve sv. Katarine, a u srednjem vijeku kapelice, izviđači su imali zadatak kretati se Gradecom po karti staroj gotovo 500 godina! Ipak su uspjeli doći do Trga sv. Marka na kojemu se smjestila istoimena srednjovjekovna crkva. Na trgu su se u srednjem vijeku održavali sajmovi, ali u najljepšem krovu na svijetu Zagrepčani su mogli uživati tek od 19. st. Tada je postavljen prekrasan krov s prikazom grba Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te grba grada Zagreba. Zanimljivost: današnji zagrebački grb zasniva se na gradečkom grbu, a pozadina je sve do 19. st. bila crvene boje.

Nakon igara i zadataka, imali smo priliku popesti se na srednjovjekovnu kulu Lotršćak, čuvaricu gradskih vratiju Dverce. I to taman prije 12:00! To znači samo jedno - glasan pucanj pošteno je preplašio naše izviđače. Poletarce i ne toliko, jer oni su bili uz sam top na kuli i gledali kako se puca iz njega! Kula svoje ime duguje zvonu koje je bilo postavljeno u nju, "zvono lopova", odnosno "lotrijaša", a osim nje, stoljeća je preživjela i kula na sjevernoj strani Gradeca, "Popov toranj".

Pogledom s vidikovca i šetnjom po Strossmayerovom šetalištu, podignutom u 19. st. na južnom potezu zidina Gradeca, završili smo poučnu šetnju. Naši su članovi proveli dan na svježem zraku, u dobrom društvu i zabavnim aktivnostima, ali i usvojili vrijedno znanje o svom voljenom gradu.

Do sljedećeg puta, servus!

Oznake: izviđači