Ugledni svjetski znanstveni časopis Science objavio je u svom posljednjem izdanju članak ministra Dragana Primorca o stvaranju Hrvatske kao društva temeljena na znanju, priopćeno iz Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta.

Ministar Primorac u članku je opisao brojne projekte nužne za stvaranje Hrvatske kao najkonkurentnijeg obrazovnog sustava u ovom dijelu Europe, a ističe kreiranje i uvođenje elektronskih obrazovnih sadržaja iz matematike, kemije, fizike i biologije, kojim se bitno ujednačava i unaprjeđuje sustav srednjoškolskog obrazovanja u RH, a koji su odnedavna postali dostupni svim učenicima u RH.

Posebno se osvrnuo na CARNet-ovo sustavno umrežavanje 700 osnovnih i 391 srednje škole, 650 školskih knjižnica te 54 učeničkih domova, a naveo je također kako se veliki napredak ostvario i uvođenjem informacijskog sustava visokih učilišta (ISVU) kroz koji studenti mogu prijavljivati ispite, pratiti programe nastave, i imati ulaz u brojne baze podataka.

Primorac u članku naglašava i jedinstveni projekt e-otoci koji je osigurao povezivanje otočkih škola s kopnom i to najsuvremenijim videokonferencijskim sustavom. Osvrnuo se i na pokrivenost većine srednjih škola (njih 280) sustavom pametnih ploča, trenutno najnaprednijim IT sustavom koji se koristi u obrazovne svrhe.

Kako bi se nadoknadio nedostatak informatički educiranih nastavnika tijekom proteklih 4 godine za njih 20 tisuća organizirano je intenzivno informatičko obrazovanje kroz Nacionalni portal za učenje na daljinu "Nikola Tesla", a svi sudionici koji su ispunili uvjete dobili su europsku ECDL (European Computer Driving Licence) diplomu.

Istaknuo je, također, rad na Nacionalnom informacijskom sustavu prijave na visoka učilišta te važnost ovoga sustava kao i e-Matice (baza podataka osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova sa gotovo 30 milijuna podataka), u projektu državne mature čija puna realizacija započinje od 2010. godine.

Primorac na kraju ističe da se za ovako velike iskorake u primjeni IT u hrvatskom obrazovnom sustavu tijekom posljednjih 5 godina uložilo gotovo milijardu kuna.

Članak je, kako se navodi u priopćenju Ministarstva, napisan na poziv samog uredništva časopisa Science, a zbog njihova zanimanja za pomake u području obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, a sam poziv za pisanje uslijedio je nakon ministrovog izlaganja na godišnjoj konferenciji Američke udruge za unaprjeđenje znanosti (American Association for Advancement of Science - AAAS), 2007. godine u San Franciscu.

Izvor: Slobodna Dalmacija

NA PREDDIPLOMSKIM STUDIJIMA SE NUDI 3393 UPISNA MJESTA



Prema planu upisa studenata za iduću akademsku godinu splitsko Sveučilište na preddiplomskim i integriranim sveučilišnim studijima nudi ukupno 3393 upisna mjesta, dok će se na stručne studije moći upisati 1722 kandidata.

Studentima koji završavaju preddiplomski studij i žele nastaviti obrazovanje nudi se ukupno 1823 mjesta, a 120 kandidata moći će se upisati na specijalistički diplomski stručni studij.

Od 5115 budućih akademaca, njih 1609 studirati će uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, dok će ostali morati sami plaćati školarine.

- Zbog gospodarske situacije, Senat Sveučilišta već je u travnju jednoglasno usvojio odluku da se školarine za iduću akademsku godinu neće povećavati, već će biti iste kao i prošle godine - rekao nam je Ivan Pavić, rektor Sveučilišta.

Visina školarina za brucoše iznositi će sedam tisuća kuna za studije koji se izvode u znanstvenom i nastavnom području društvenih i humanističkih znanosti, a osam tisuća kuna za studije koji se izvode u području tehničkih i biotehničkih znanosti, te za studije fizičke kulture i fizike.

Najveću svotu brucoši će morati izdvojiti za studije koji se izvode u području biomedicine, zdravstva i prirodnih znanosti te umjetničke studije, i to 10 tisuća kuna.

Troškovi razredbenog postupka jednaki su za sve fakultete, te će budući studenti fakultetima koji provode razredbeni postupak bez razredbenog ispita platiti 100 kuna, a onima s razredbenim ispitom 200 kuna.

Troškovi upisa i upisnih materijala naplaćuju se 350 kuna.

Izvor: Slobodna Dalmacija

NEDAVNA PODRŠKA SELJACIMA, PREMA RIJEČIMA STUDENATA, NIJE BILA SLUČAJNA




Bezrezervno smo spremni poduprijeti svaku skupinu koja se, poput nas, bori za socijalnu pravdu, jer nam je cilj da država djeluje na dobrobit vlastitih građana. Naša potpora nije neselektivna, nikada ne bismo stali uz politički obojene skupine, prosvjede vezane uz izmjene imena trgova i slično - ističe jedan od studenata zagrebačkoga Filozofskog fakulteta iz Nezavisne inicijative za pravo na besplatno obrazovanje, skupine koja je nakon višetjedne blokade toga fakulteta pažnju javnosti prije nekoliko dana ponovno privukla priključujući se prosvjedu seljaka u Zagrebu.

I dok je u nekih taj potez izazvao čuđenje jer im se “koalicija” seljaka i studenata učinila pomalo neprirodnom, stručna javnost i sami studenti u tome ne vide ništa sporno.

Štoviše, studenti Nezavisne inicijative, prije potpore poljoprivrednicima, nedavno su stali i uz javne službenike, liječnike, učitelje i znanstvenike, kad im je zbog krize Vlada srezala osnovicu za plaće.

Također, ako se ne ispune njihovi uvjeti, vlastiti zahtjev za besplatnim obrazovanjem ponovno će braniti već od jeseni. Sve to otvara put pitanjima stvara li se to nova kritična masa nezadovoljnih društvenih skupina, u kojima studenti i njihov model depersonalizirane i depolitizirane borbe imaju važnu riječ. Sami studenti tvrde da u pozadini stoji tek bitka za socijalnu pravdu, pri čemu nemaju ambicija biti liderima:

- Prvi smo nešto učinili nakon dugo vremena, slušajući kritike kako vraćamo društvo u komunizam. No drago nam je da se probudila kritička svijest, da se društvo pokrenulo i da smo mi bili taj ‘okidač’ - kaže naš sugovornik.

U savezništvu studenata i seljaka ništa sporno ne vidi ni sociolog Hajrudin Hromadžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Društvena pobuna

- Riječ je o isprepletanju socijalnih aktera smještenih na narastajuću društvenu marginu, a momentu prepoznavanja uzajamnih interesa pogoduje niz povijesnih, gospodarskih i političkih okolnosti - smatra on.

Potpora je, ističe, dijelom rezultat recentnih tranzicijskih, ali i širih, prilika sve bestidnije eksploatacije najugroženijih od strane ekonomske elite, interesno isprepletene s političkim centrima odlučivanja koji određuju smjernice neoliberalnog kapitalizma.

- Okolnosti društvene nepravde vode produbljivanju antagonizma i sve glasnijoj kritici postojećeg stanja - kazao je.

No ima i drukčijih mišljenja. Za društvenog analitičara Davora Gjenera suradnja seljaka i studenata pomalo je kontradiktorna. Ne radi se o promišljenom potezu studenata, tvrdi on, nego ad hoc davanju potpore svakome tko dovodi u pitanje legitimitet Vlade. Ekonomski tip zahtjeva studenata potpuno je suprotan ekonomskom tipu zahtjeva seljaka.

- Da su studenti bili promišljeniji, u vrijeme pobune nisu trebali govoriti kako novac iz proračuna odlazi za pelješki most, pa nema za školovanje, nego da odlazi za poljoprivredu, pa nema za školovanje - kaže Gjenero. On ne vjeruje ni u masovnije oblike društvene pobune u vremenu kada društvo ‘ide prema dolje’. Socijalni nemiri mogu se očekivati kada krene uzlazni ciklus - tvrdi on.

19. 06. 2009: Studenti okupirali Ministarstvo obrazovanja u Madridu


Za proslavu desete godišnjice potpisivanja Bolonjske deklaracije, 19.06.2009. studenti iz različitih gradova španjolske države okupili su se u Madridu da okupiraju Ministarstvo obrazovanja (Ured za obrazovanje španjolske države).

Deseci aktivista okupili su se u unutrašnjosti zgrade ministarstva simbolično oko 9:30h kako bi poručili vlastima da studentska opozicija Bolonjskom procesu postaje sve jača, te da se borba nastavlja na lokalnom i internacionalnom nivou.

Nakon dolaska policije i pregovaranja s državnim sigurnosnim službama. aktivisti su odlučili mirno napustiti zgradu, vjerujući da su postigli cilj svoje akcije.





Izvor i fotografije: International students movement

Transparentima s natpisima »Novac za obrazovanje umjesto za banke« i »Zaustavite politiku štednje« u oko 60 njemačkih gradova studenti i učenici su od njemačkih vlasti tražili prije svega više novca za obrazovni sustav. Kako je priopćio štrajkaški odbor »Obrazovni štrajk 2009« u većim sveučilišnim gradovima poput Berlina, Hamburga, Bochuma i Potsdama prosvjednici su blokirali predavaonice priređujući »alternativni nastavni program«.

»Studentima najviše smeta što savezna vlada milijardama spašava financijski sustav dok za obrazovanje već godinama ostaju samo mrvice«, rekao je Martin Schmaltzberger, jedan od organizatora prosvjeda. Jadan od glavnih ciljeva prosvjeda je i ukidanje školarina na njemačkim sveučilištima koje su posljednjih godine uvedene na sveučilišta u većini njemačkih saveznih pokrajina. Odabirom početka prosvjeda u tjednu kada se obilježava deset godina od potpisivanja tzv. Bolonjske povelje, studenti su ukazali i na drugi veliki zahtjev akcijskog tjedna a to je povlačenje tzv. Bolonjske reforme koja se posljednjih godina postupno uvodi na njemačka sveučilišta. Prema kritici štrajkaškog odbora tzv. Bolonjska reforma tj. uvođenje sveučilišnih titula »bachelor« i »master« snizila je kvalitetu obrazovanja na njemačkim sveučilištima. Učenici njemačkih srednjih škola prosvjedovali su protiv sadašnje podjele drugostupanjskog školovanja te mjera štednje u obrazovnom sustavu. Sindikat djelatnika u javnim službama Verdi i nevladina organizacija Attac pozdravili su održavanje prosvjeda ocjenjujući ih »prijeko potrebnima«.

Udruga srednjoškolskih nastavnika kritizirala je učenički štrajk te prije svega sudjelovanje nekih lijevo ekstremnih skupina u njegovoj organizaciji. Vrhunac petodnevnih prosvjeda očekuje se u srijedu, jer organizatori očekuju da će na ulice osamdeset njemačkih gradova izaći više od 150. 000 studenata i učenika. (Hina) ,

Izvor: ZaMirZine

Ministar Primorac napušta Vladu i politiku. Ta senzacionalna vijest pročula se ovih dana u Vladinim kuloarima iako o tome službeno još nije bilo ni riječi. Kako Nacional saznaje iz visoko pozicioniranih redova HDZ-a, Dragan Primorac se na to odlučio jer ne želi ulaziti u političke bitke koje uskoro očekuju Hrvatsku, ali i zato što se želi vratiti svojoj primarnoj znanstvenoj karijeri.

Dobio je nekoliko atraktivnih poziva za nastavak svoje sveučilišne pa i političke karijere, ali u inozemstvu. Primorac će se, kako kažu, povući još ovoga ljeta i uskoro premijeru Ivi Sanaderu predati svoju ostavku na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Tako će postati i prvi hrvatski ministar koji je dao ostavku, i to u trenutku kad je bio na vrhuncu karijere, a odreći će se i zastupničkog mjesta u Saboru.
Ta informacija tim više iznenađuje kad se zna da je u posljednje doba njegovo ime bilo na raznim političkim križaljkama, ponajprije onoj oko idućih predsjedničkih izbora. Spekuliralo se sve do nedavno da bi on mogao biti jedan od najizglednijih HDZ-ovih kandidata za to mjesto ako se za njega ne odluči premijer Sanader.



Takve spekulacije temeljile su se na značajnoj popularnosti koju je Primorac uživao među hrvatskim biračima. Dapče, prema velikom istraživanju koje je krajem 2007. za Međunarodni republikanski institut (IRI) provela agencija Puls, čak 31 posto ispitanih je Dragana Primorca ocijenilo kao najuspješnijeg ministra u Sanaderovoj vladi. Uz to, istraživanje je pokazalo kako je imidž Primorca kao uspješnog i popularnog ministra bio jednako raširen među biračima HDZ-a i simpatizerima oporbenih stranaka. U to vrijeme mnogi unutar HDZ-a smatrali su da je to odlična podloga za predsjedničku kandidaturu, ali se o toj mogućnosti tek šaputalo jer je poznato da se nitko u stranci ne usudi glasno govoriti o pozicijama ako se u istom kontekstu spominje i šef HDZ-a, premijer Ivo Sanader. Kako je sada već izvjesno da će Sanader, kako neki tvrde, već do kolovoza objaviti svoju namjeru o kandidaturi, svakom onom u HDZ-u koji je pomišljao da se sam okuša u toj bitci jasno je da od toga nema ništa. Primorac to nikad nije komentirao i sam vjerojatno svjestan činjenice da poput drugih u HDZ-u nema što reći dok se ne izjasni njegov šef. Iako to još nije službeno učinjeno, sve upućuje da premijer već naveliko, iako tiho, radi na pripremama za kandidaturu.

Izvor: Nacional

UZ VISOKE ŠKOLARINE I SKUP NAJAM STANOVA U GRADU, NOVI UDARAC NA STUDENTSKI STANDARD IZAZVALO I POMANJKANJE SMJEŠTAJNIH KAPACITETA


Još malo pa će studenti izići na ulice - spavati! / Cropix

Splitski Studentski centar raspisao je natječaj za raspodjelu mjesta u studentskim domovima za sljedeću akademsku godinu, ali je uz to objavio i jednu lošu vijest.

Naime, Studentski centar ove godine studentima nudi manje smještajnih kapaciteta, i to za 127 mjesta, koliko ima stari studentski dom “Spinut”.

Razlog manjem kapacitetu je prodaja toga studentskog doma, a novac od prodaje trebao bi biti iskorišten za financiranje nastavka izgradnje novog studentskog doma u Sveučilišnom kampusu na Visokoj.

- Građevinski radovi na izgradnji novog doma su u tijeku i odvijaju se intenzivno i po planu pa je nužno osigurati materijalnu potporu te izgradnje, a to možemo učiniti s prodajom starog doma koji je znatno devastiran i neuvjetan za kvalitetan boravak studenata u njemu. Mogli smo s ovim čekati i do Nove godine, ali onda bismo selili studente usred semestra, a s ovim sredstvima ćemo požuriti radove na domu u kampusu – poručila je Gordana Raos, ravnateljica Studentskog centra.

Za oko 700 raspoloživih kreveta, koliko se nudi u tri splitska studentska doma u Spinutu, svake se godine natječe oko dvije tisuće studenata. Šezdesetak kreveta unaprijed je rezervirano za gostujuće profesore, što znači da će se studenti ove godine boriti za samo petstotinjak kreveta.

Udarac na studente

- Nevjerojatno je to što se događa. U našem gradu studira oko 24 tisuće studenata, od kojih veliki broj nije iz Splita. Čini se da tonemo kao zemlja znanja i sve manje brinemo o studentskom standardu. Uz skupe stanarine i visoke školarine, ovo je samo još jedan udarac na studente – rekao nam je Petar Bogdan, predsjednik Udruge “Studenti za studente”.

Studenti mjesto u domu mjesečno plaćaju od 145 do 235 kuna, ovisno o domu, dok cijene mjesečnog najma stanova svake godine sve više rastu.

Naime, garsonijere koje se nalaze u blizini fakulteta se iznajmljuju za 250 eura, jednosobni stanovi od 250 do 300 eura, dok će studenti za dvosoban stan morati izdvojiti od 350 do 400 eura, i to bez uključenih režija.

Studenti iz legendarne blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu sinoć, 10/11. 06. 2009, su došli podržati seljake u njihovoj borbi pred Ministarstvom poljoprivrede, a rezultat svega je nervozna reakcija policija prema blokiranju Vukovarske ulice i uhićenje jednog od prosvjednika.
Studentski marš Vukovarskom ulicom počeo je oko pola 1 sat u noći, a sastojao se u tome da je oko 200-tinjak okupljenih studenata koračalo ulicom i u dobroj mjeri ometalo promet koji je već i zagušen parkirani traktorima na jednom kolničkom traku.



"Došla je poruka preko mobitela u kojoj je pisalo da idemo dati podršku seljacima, a u njoj je stajalo i da ponesemo novac kako bi njima kupili hranu. Dio studenata je došao sa tuluma koji je bio organiziran na Filozofskom fakultetu dok su drugi došli iz noćnog izlaska ili od kuće", rekla je za Index jedna od studentica koja je sudjelovala u blokiranju Vukovarske ulice te je dodala kako su svi zajedno otišli na benzinsku postaju i s novcem koji su skupili kupili hranu koju su predali seljacima pred Ministarstvom i krenuli u svoj performans.
Oboružani transparentom na kojem je pisalo "Studenti uz seljake" u koloni koja je u ove noćne sate napravila gužvu na Vukovarskoj ulici studenti su skandirali "domaće mlijeko" i "blokirajte ulicu". Pridružilo im se i nekoliko seljaka koji su traktorima pratili kolonu i trubili u ove noćne sate.

"Pratilo nas je sedam, osam traktora koji su trubili, a njima su se pridružili i oni građani kojima smo zapriječili put", nastavlja studentica koje je najavila kako je ovo bio samo početak davanja podrške seljacima jer će se danas u 9, kada se kreće u pregovore s Vladom, okupiti još više mladih kako bi podržalo borbu traktorista.

Cijeli prizor pokvarila je policija koja je jednog od prosvjednika, za kojega smo saznali da je inače i mladić koji se bavi poljoprivredom te obnavlja staru hrvatsku kulturnu baštinu na svome imanju, izvukla iz skupine i stavila ga na stranu. Građani su mu pokušali pomoći i uvjeriti policajce da ga nije mudro uhititi, ali plavci se nisu dali te je nastalo i kratko naguravanje ispred Ministarstva gdje su "jake snage MUP-a" djelovale prema onima koji su ih pitali zašto privode mladića.
Policajci na terenu su tvrdili kako je odgurnuo prometni znak te je nakon upozorenja to još jednom učinio i da ga zbog toga privode, a nije imao niti osobnu iskaznicu. Prema riječima očevidaca uhićenja saznajemo kako je mladić prije nego je uhićen viknuo "dolje Vlada". Ubrzo se oko mladića skupilo desetak policajaca koji su građanima zapriječili put dok je stizao policijski kombi. Nakon pretrage mladića na način koji smo često vidjeli prije sportskih utakmica, on je odveden u kombi i odvezen u policijsku postaju.

U Policijskoj upravi zagrebačkoj nisu nam željeli reći zašto je mladić uhićen jer je "postupanje još uvijek u tijeku". No, to nije bio jedini incident u kojem je, u ovom inače vrlo mirnom prosvjedu studenata, sudjelovala policija. Nakon što su dva puta prošli krug Vukovarskom ulicom uz parkirane traktore, studenti su se zaustavili na raskrižju i pokušali ga blokirati na što je desetak plavaca upalo među njih nakon čega je trajalo desetominutno prijateljsko uvjeravanje da se maknu kako bi promet mogao nastaviti teći.

U tom naguravanju nitko nije uhićen, a specijalci su vrlo brzo studente pomaknuli na kolnik ispred Ministarstva. U tom trenutku uključili su se i seljaci od kojih su neki počeli psovati plavce i Vladu te vodeće hrvatske političare, a zamjerili su im zato što sprječavaju "djecu" da prosvjeduju. Broj policajaca stalno se povećavao, ali se cijela situacija ubrzo smirila te su studenti najavili kako će se u još većem broju okupiti danas u 9.



Predsjednik Udruge mljekara osječko-baranjske županije Ivica Miketek pozdravio je ovaj marš studenata Vukovarskom ulicom te je istaknuo kako je njegova udruga dala podršku blokadi fakulteta. "Mi smo poslali priopćenje u kojem smo izrazili podršku studentima kada je bila blokada i drago nam je što su oni došli podržati i nas u našim zahtjevima", rekao je za Miketek te dodao kako poziva sve da podrže njihovu akciju i blokiraju Zagreb.

Izvor: Index.hr

STUDENTSKI prosvjed pod nazivom "Ministre, vidimo se najesen" održan je danas s početkom u 12 sati na Jadranskom trgu. U najavi mirnog okupljanja koji je sročila Nezavisna studentska inicijativa stoji da studenti javnost pozivaju na podršku u aktivnosti i upozoravaju nadležna tijela da ne prestaju biti aktivni i kritički građani ovog društva.

"Nadležnim tijelima studenti daju rok do jeseni da pomaknu stvari s mrtve točke", rekao je anonimni studentski glasnogovornik, prenosi Radio Rijeka. Osim što traže ostavke ključnih osoba u Studentskom zboru u Rijeci, počevši od predsjednika Tomislava Čengića i studentskog pravobranitelja Stipe Ćorluke, najavljuju nastavak prosvjeda za jesen i osnivanje studentskog sindikata.

Ćorluka: Tražio sam odgovornost pojedinaca, a ne svih studenata

Danas je tekst o najavi prosvjeda i zahtjevima za ostavkama ključnih ljudi u službenom studentskom zastupstvu reagirao i prozvani studentski pravobranitelj Sveučilišta u Rijeci. Podsjetimo, Nezavisna je studentska inicijativa zatražila neopozivu ostavku Stipe Ćorluke "koji je svojim medijskim istupom tijekom prosvjeda pozvao na sankcioniranje studenata uključenih u prosvjed te time prekršio temeljna načela funkcije koju obnaša".

"Netočni su navodi proizašli krivim interpretiranjem moje izjave na konferenciji za medije 30. travna 2009. prilikom čega sam pozvao na odgovornost pojedinaca koji su teško prekršili Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci za vrijeme trajanja blokade nastave na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a ne svih kolega koji su prosvjedovali.

Za navedeno postoje i video materijali koji su uručeni predstavnicima medija na konferenciji. Konferencija za medije sazvana je po zahtjevu studenata Sveučilišnog odjela za informatiku Sveučilišta u Rijeci koji su mi se obratili za pomoć zbog teško prekršenih prava i nemogućnosti izvršavanja nastavnih obaveza te sam ja navedene navode u njihovo ime izrekao. Osim predstavnika medija i 30 studenata odjela za informatiku na konferenciji je bilo prisutno i pet predstavnika NSI", navodi Ćorluka u demantiju.

Izvor: index.hr

Peticija za hitno razriješenje dužnosti Tomislava Čengića (predsjednika Stud. zbora Sveučilišta u Rijeci), Stipe Ćorluke (stud. pravobranitelja), članova Stud. zbora Sveučilišta te raspisivanje prijevremenih studentskih izbora

Ovaj video snimljen je pred Ekonomskim fakultetom u Rijeci za vrijeme blokade. Osoba koja daje izjavu je Matija Radović, predsjednik Studentskog zbora Ekonomskog fakulteta u Rijeci te član Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci. Zalaže se za „civilizirani pristup“ rješavanja problema studenata. Kakve su to civilizirane metode Zbora i što je isti napravio u korist studenata koje predstavlja možete zaključiti iz poziva na peticiju. A imali su više od mjesec dana za civilizirane metode!

ZAŠTO JE NUŽAN STUDENTSKI BUNT I STUDENTSKO-RADNIČKA SINERGIJA

ako je prema riječima dekana FF-a Miljenka Jurkovića, blokada polučila najveći iskorak u povijesti visokoga školstva jer se zahvaljujući toj studentskoj akciji 'počelo razgovarati o javno financiranom visokom obrazovanju', onda nema druge nego pripremati novu blokadu na jesen. Studentski bunt je neophodan ovom društvu. Da se ne usmrdi u samom sebi. Jer mora teći. Nikakve žalbe ne bi smjele spriječiti izvršenje te sanitarne zadaće

piše Omer Rak

Studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, koji nisu sudjelovali u prosvjedima, predali su upravi fakulteta žalbu na odluke Fakultetskog vijeća po kojima prosvjednici neće snositi nikakve posljedice za petotjednu blokadu nastave na tom fakultetu. 'Smatramo da su odluke Fakultetskog vijeća sramota za sve članove našeg fakulteta te za cjelokupnu akademsku zajednicu jer je opravdavanje namjernih izostanaka s nastave uvreda za svaku studenticu i studenta koji su tijekom nasilne blokade nastave dali sve od sebe kako bi izvršili svoje studentske obveze', stoji u žalbi.
Razrogačio sam oči pročitavši tu slinavu drukersku nebulozu. Kao da su studenti koji su zaposjeli Filozofski fax puna 34 dana ondje orgijali, drogirali se, snimali porniće ili nešto drugo što je apage za bilo koji uljuđeni akademski prostor. Zar taj drukeraj koji traži da Fakultetsko vijeće poništi svoju 'sramotnu odluku kojom daje legitimitet i podršku narušavanju nastavnog procesa' nije svjestan činjenice da prema najnovijem Galuppovom istraživanju čak dvije trećine studenata u Europi smatra da bi studij trebao biti oslobođen bilo kakvog plaćanja? Od 15 tisuća anketiranih studenata iz zemalja članica EU, te Hrvatske, Islanda, Norveške i Turske, njih 65 posto izjasnilo se za besplatno školstvo. Hrvatska ima najbrže rastuće školarine i najveći broj studenata. Kakva kratkovidnost, optuživati one koji su podmetnuli pleća i za njih, da su anarhisti kojima je stalo samo do partikularnog, individualnog interesa tobože suprotstavljenog njihovoj regularnoj akademskoj budućnosti. Nekolegijalno je (najblaže kazano) tražiti sankcije za one koji su ih svojim nesebičnim činom pokušali spasiti od toga da kao studenti postanu kreditni klijenti banke i da participiraju u komercijalizaciji obrazovnog procesa čiji je smisao jedino otplata glavnice i kamata na glavnicu.
Donositi takve iščašene sudove u zemlji u kojoj je klasna diferencijacija dosegla neviđen raspon, u situaciji u kojoj će se visokoškolska budućnost smiješiti samo djeci bogatih skorojevića i šačici wunderkinda a svi ostali će naići na lokote i vritnjake, dok će ulogu njihovih mentora u edukaciji preuzeti masovni mediji i svi njihovi favoriti od Dinare do Baverly Hillsa, znači biti slijep i mnogo prije staračke mrene. Potpisnici pisma, očito, nisu sposobni kritički razmišljati o vremenu i prostoru u kojima jesu, jer da jesu, bilo bi im jasno da žive usred dreka koji ostaje na svakom ruralnom gumnu kada se obavi vršidba, a žito nepoznati netko spremi u svoj hambar pod ključem na otoku kajmana.

čupanje iz kafkijanskih kaveza

Slijepi kakvi jesu, ne vide da oni koji su pet tjedana uspješno odolijevali svim otrovnim bodežima establišmenta i medijske korporacije, nisu nikakvi sibariti, niti uskogrudni konformisti poput potpisnika pisma kojima je, izgleda, isključivo stalo da im njihova malenkost dograbi diplomu i uz srdačni fuck off otperja u neku svoju, od tate i mame pripremljenu sinekuru. Stoga takvi nikada neće prepoznati namjeru 'anarhista' da izvuku njih i čitavo društvo iz kafkijanskih kaveza naših svakodnevica i spasu nam dušu od upljuvaka nehumane politike. Kako objasniti njima slijepima i gluhima da je to bio pokušaj izgradnje javnosti, bisera kojemu nema niti mu je ikada bilo mjesta u našoj zatvorenoj školjci, da se radi o reaktualizaciji svekolike one energije koja je oduvijek težila k istinskoj društvenoj preobrazbi, redovito iznevjerenoj u pijanim masovkama popularnog sentimenta. Valja doista imati nezagađen um i razobličiti iluziju da buka koja dopire iz medija i drugih kontroliranih otvora za bljuvanje 'istina' nije glas javnosti, kao što to nije ni demokratski parlament u kojemu se ne raspravlja nego popularni apsolutizam samo registrira svoje edikte.
Jednostavno, morali su sami uzeti stvari u svoje studentske ruke jer ni jednoj političkoj strukturi u ovoj zemlji, a ponajmanje kojekakvim senatima, zborovima i dekanatima nije za vjerovati budući da se uvijek radi o jednoj te istoj šatri pred kojom barnumi različitih oblika šešira ali s dušama od iste vrste štofa i jednakog, sitnoga kroja nametljivo najavljuju nacionalne dembelije s jedne i akademsko medno mlijeko s druge strane. Ostaci takvih obećanja kod prvih najčešće se stružu s dna kontejnera i kazana pučkih kuhinja, a kod drugih s dna lonca loše skuhanog bolonjeza.

mala zemlja za veliku regresiju

Želim vjerovati da je prekid blokade 'taktička odluka, a ne odustajanje od zahtjeva zbog umora ili rezignacije', kako je to pročitano u otvorenom pismu javnosti prigodom prvog obraćanja studenata nakon deblokade. Nema dvojbe da potkraj akademske godine metoda blokiranja nastavnog procesa na fakultetu više nije produktivna. No ide vrijeme skok na skok prispjet će blokada na neki drugi rok. Naime, ako je prema riječima dekana FF-a Miljenka Jurkovića, blokada polučila najveći iskorak u povijesti visokoga školstva jer se zahvaljujući toj studentskoj akciji 'počelo razgovarati o javno financiranom visokom obrazovanju' onda nema druge nego pripremati novu blokadu na jesen. Očekivati da će u ovoj zemlji u kojoj još caruje feudalna svijest, taj nepoderivi brak deseterca i gumna, uz nekompetentni ministarski i sveučilišni kadar nešto biti učinjeno brzo zato što se 'počelo razgovarati' o tomu, ljepak je za notorne hlebince. To da će Vlada investirati 300 milijuna kuna u budućnost hrvatskoga društva znanja za projekt zvan besplatno visokoškolsko obrazovanje, upravo onoliko koliko svake godine iskešira Crkvi za sustavnu promidžbu srednjeg vijeka, nema nikakve realne osnove.
Odugovlačenje se dade naslutiti i iz riječi Radovana Fuchsa, državnog tajnika u Ministarstvu obrazovanja, koji je izjavio kako, da bi se ispunilo obećanje o javnom financiranju visokog školstva u svim segmentima, treba ne samo promijeniti Zakon o visokom školstvu, nego i donijeti posve novi zakon o sveučilištima. A to bi, dakako, moglo potrajati, brat bratu, do saziva novog Sabora. Pa kada donesu taj, onda će vjerojatno trebati donijeti zakon o boji sanitarnih čvorova na Sveučilištu, no tek nakon donošenja zakona o zabrani odlaganju krepanih mačaka uz kontejnere na udaljenosti manjoj od 100 metara od zgrada Sveučilišta, itd. U stvarima takvim uvijek je uputno imati na umu da je Hrvatska mala zemlja za veliku regresiju u kojoj predstavnička parlamentarna demokracija funkcionira kao super plaćena loša predstava. Teško da će ta predstava potaknuti procese ozdravljenja u visokom školstvu. O izvršnoj vlasti da i ne govorimo.

otrijezniti sindikate

Studenti su pokazali da im ne nedostaje zrelosti i političke mudrosti pa sigurno neće uletjeti u trapulu kao što su to učinili nedavno sindikalisti koje je Vlada zaogrnula nepostojećim tkanjem 'carevog novog ruha' i obećala im dati piti iz čuturice do koje će godinama pješačiti kroz žedna bespuća hrvatskoga školskog i javnog nemilosrđa. Dvadeset i sedam sati pregovora da bi se sašilo kazano ruho i čula obećanja o čuturici!? Uhvatili rogatoga zeca i dlakavu kornjaču. Još samo da nahrane članove sindikata krepkim gulašom i juhom od te lovine.
Iz perspektive studenata to i nije loše, jer kada sindikalno članstvo, najvjerojatnije na jesen, shvati da ih je Vlada namagarčila i da im dalje mažnjava od plaće ponudivši im iluziju o 2016. godini, kao i prije tri godine kada su pristali na sporazum-iluziju o 2012., planut će gnjevom (nasamarenog) pravednika. Studentsko-radnička sinergija nameće se sama po sebi.
Primjer pobunjenih studenata može djelovati otrježnjujuće na sindikalno članstvo da prestanu biti krdo koje lažljivi kauboji s naramkom slame lako odvode na rub klisure da bi ih odande strmoglavili u duboke kanjone u kojima teku rijeke kolektivnih utopija.
Još jednom: studentski bunt je neophodan ovom društvu. Da se ne usmrdi u samom sebi. Jer mora teći. Nikakve žalbe ne bi smjele spriječiti izvršenje te sanitarne zadaće.

Izvor: Novi List

U veljači ove godine (dakle, prije početka kolektivne studentske akcije koja si je, između ostaloga, dala u zadatak i senzibilizirati javnost o ovim pitanjima) provedena je opsežna Gallupova anketa koju je u sklopu istraživanja dostupnosti, kvalitete i same svrhe visokoškolskog sustava naručila Europska komisija. Prema rezultatima analitičkog izvješća objavljenog u ožujku 2009., 94 % hrvatskih studenata smatra da bi pravo na studiranje trebali imati svi, a ne samo najbolji ("izvrsni"). Također, 76 % hrvatskih studenata odgovorilo je da bi studiranje trebalo biti potpuno besplatno (tj. financirano iz državnog proračuna), dok je samo 23 % poduprlo ideju uvođenja modela naplate školarinâ uz sustav kreditiranja.

Anketu je na sveukupnom uzorku od 15 000 studenata (500 iz Hrvatske) iz 31 zemlje (od toga četiri države izvan Europske unije) provela jedna od zasigurno najrespektabilnijih institucija na polju istraživanja javnog mnijenja.

O Gallupovu istraživanju hrvatska inačica Gallupove internetske stranice kaže:

Već skoro sedamdeset godina Gallupovo istraživanje omogućava ljudima iz raznih država da iskažu svoje mišljenje o mnoštvu pitanja koja utječu na njihove živote. Od 1930-ih do danas, Gallupovo istraživanje pružalo je brza mjerenja i procjene javnog mišljenja vezano uz praktički svako političko, društveno i gospodarsko pitanje s kojim su se suočavale Sjedinjene Američke Države i svijet. Dok je Gallupovo istraživanje vjerojatno najpoznatije po praćenju potpore političkim kandidatima i strankama, ono redovito mjeri i trendove vezane uz društvena pitanja poput obrazovanja, okoliša te promjena u stilu života, kao i praćenje promjena u stavovima ljudi o stanju u državi i njihovim osobnim životima.

Jutarnji list u svome je članku (koji smo objavili i u našem pressclippingu) nedavno prenio rezultate Gallupove ankete o pravu na studiranje; link na članak možete pronaći ovdje, a graf koji su objavili prenosimo i na našemu blogu:



Također vam donosimo i link na cijelo istraživanje provedeno o ovoj temi; pdf možete preuzeti ovdje.

Izvor: Slobodni Filozofski

Nekoliko stotina tuzlanskih studenata danas je blokiralo rad Filozofskog fakulteta i Rektorata, te uspostavilo studentski plenum, kao najviši legitimni organ predstavljanja studenata i prvi korak u borbi za dodjelu kasarne "Husein Gradaščević" Univerzitetu u Tuzli, besplatno školstvo i druge mjere koje će dovesti do poboljšanja uslova studiranja na tuzlanskom Univerzitetu.

Studentski plenum zasniva se na principima direktne demokratije u kojem su svi studenti pozvani da učestvuju, glasaju i pokreću inicijative. Kao takav, model plenuma zasniva se na većoj transparentnosti, legitimnosti i pravičnosti pri odlučivanju.

Nadamo se da će javnost i predstavnici medija razumjeti pokušaj uspostavljanja novog modela organizovanja, te novog pristupa sredstvima informisanja. Studenti su tokom blokade odbijali dati izjave iz jednostavnog razloga što niko nije bio ovlašten govoriti u ime studenata prije odluka plenuma. Ogromnom većinom, plenum je usvojio princip kojim će u javnost izlaziti putem intereneta i čitanjem proglasa i zaključaka nakon svakog narednog plenuma. Ovu odluku opravdavamo činjenicom da su naši zahtjevi kristalno jasni i definisani objavljenim Proglasom, te smatramo da različita pojedinačna istupanja u javnost stvaraju plodno tlo za manipulaciju ideje i Pokreta.

Nekoliko stotina studenata je jednoglasno odlučila da rukovodstvo studentske Unije nije ovlašteno zastupati plenum. Smatramo izuzetno očajnim pokušaj provokacije i miniranja ideje na samom početku plenuma od strane pojedinih predstavnika Unije. Vjerujemo da ovi pokušaji neće stvoriti pogrešnu sliku o cijeloj ideji, jer su studenti na provokacije odgovorili dostojanstveno, te raspravu nastavili konstruktivnu raspravu, u duhu poštovanja i dijaloga. Plenumskim zaključcima potvrđena su dva cilja za koje će se studenti boriti u narednom periodu:

1. Besplatno obrazovanje

Svjesni smo činjenice da će borba biti duga, ali ideal besplatnog obrazovanja, nipošto ne smatramo utopijom. Suprostaviti ćemo se daljnjoj komercijalizaciji visokog obrazovanja, koja se provodi tako što se svake godine povećava broj studenata koji participiraju u troškovima studija. Legalnim i legitimnim sredstvima prisilit ćemo kako menadžment Univerziteta, tako i Vladu Tuzlanskog kantona da se ovaj proces zaustavi, te krene u pravcu osiguranja prava na besplatno visoko obrazovanja. Zahtijevamo veća javna ulaganja u obrazovanje, te napominjemo da građani i građanke ove zemlje već finansiraju obrazovne ustanove plaćanjem poreza.

2. Kasarna studentima

Kasarne širom Bosne i Hercegovine već su pripale univerzitetima. To se nije desilo sa Univerzitetom u Tuzli, kojem nedostatak prostora prijeti daljem funkcionisanju. Zahtijevamo od federalne Vlade da odmah nakon imenovanja novog premijera donese odluku kojom kasarnu dodjeljuje Univerzitetu. Suprostavit ćemo se svim građevinskim lobijima koji opstruiraju ovaj proces, te prisiliti Univerzitet i Vladu TK da se više angažuju ka postizanju ovog cilja. Studentski plenum će budno pratiti rad federalne Vlade po ovom pitanju, sve do početka naredne školske godine, kada se u borbu za kasarnu uključujemo svim legitimnim sredstvima građanske neposlušnosti.

Studentski pokret Tuzla čini plenum koji funkcioniše na principima javnosti, jednakosti, solidarnosti i demokratičnosti. Sve aktivnosti koje će studenti realizovati zasnivati će se na strogom principu nenasilja i poštivanja javnog dobra. Ovo napominjemo, jer smo se već danas uvjerili da pojedine organizacije i pojedinci ne ustručavaju bilo kojih poteza koji imaju za cilj baciti mrlju na studentski pokret.

Također napominjamo da Studentski pokret Tuzla čine studenti koji učestvuju u radu plenuma i aktivnoj realizaciji usvojenih zaključaka, te da niko nema pravo predstavljati studentski plenum kao inicijator pojedinih Facebook inicijativa.

Sve organizacije su pozvane da nam pruže podršku, ali ni jedna nema uticaj na rad plenuma.

Hvala na razumijevanju i iskreno se nadamo da će naša borba dobiti široku podršku studenata i građana.


Studentski pokret Tuzla / Studentski plenum

Svaka promjena polazi od nekakvog oblika nezadovoljstva. U ovim burnim vremenima pobune studenata protiv komercijalizacije obrazovanja i neoliberalnog pokušaja kontroliranja sveučilišta, u vremenima uvođenja sustava studiranja koji guši svaku studentsku (ali i profesorsku) inicijativu otimajući im bilo kakvo slobodno vrijeme, praveći od njih bespogovorne izvršavatelje nametnutih im dužnosti, ova reakcija protiv trenutnog sistema otvorila je vrata kritici i promjeni kako svojim specifičnim ustrojstvom i organizacijom, tako i metodama kojima se borilo za ovaj uzvišen humanistički cilj. Današnji obrazovni sustav studente čini de facto zaposlenicima vlastitih fakulteta, iako su oni ti koji (pre)skupo plaćaju svoj studij, a njihovo radno vrijeme „naplaćuje“ u određenom iznosu ECTS bodova. Bilo bi stoga vrlo dobro, možda čak i korisno, uskočiti u vremeplov i baciti pogled unatrag na sam nastanak i razvoj sveučilišta, kako bismo lakše razumjeli današnju situaciju. Ovi zanimljivi tekstovi sigurno će nam donekle pomoći u tom pogledu.


Intelektualno stvaralaštvo u srednjem vijeku

(...)

Prva sveučilišta bila su privatne udruge, nastale iz potrebe da profesori i studenti urede međusobne odnose u obrazovnom procesu. Time se izbjegavala pojava nekvalitetnih pojedinaca u obje grupacije. Osim toga, s obzirom da su se sveučilišta od početka smještala u gradove, redovito su se javljali problemi s gradskim vlastima i stanovništvom, posebice glede cijena smještaja i prehrane. Profesori i studenti mogli su, prema potrebi, kao zajednica prijetiti kolektivnim bojkotom i odseljavanjem kako bi zaštitili vlastita prava i spriječili nametanje previsokih cijena. Danas još uvijek nije potpuno jasno koje je najstarije, odnosno, koja su najstarija europska sveučilišta. Moguće je da je najstarije bilo ono u već spomenutom Salernu. Tamo je krajem 12. stoljeća već postojao studij medicine o kojem se, inače, malo zna. Najpoznatije talijansko sveučilište iz 12. stoljeća bilo je bolonjsko, čije je ustrojstvo mnogo bolje poznato. Na njemu je glavnu ulogu imao studij prava. Dok su studenti sedam slobodnih vještina većinom bili tinejdžeri, većina studenata prava bila je starija i već su završili slobodne vještine. Među studentima prava bilo ih je mnogo koji su već držali važne položaje u državnoj ili crkvenoj upravi te im je studij bio nužan za napredovanje u karijeri. Na bolonjskom studiju prava profesori su u izvršavanju svojih obaveza bili pod velikim pritiskom i kontrolom studenata, jer su polaznici željeli što prije i učinkovitije završiti studij. Studenti prava i drugih disciplina u Bologni, a posljedično i profesori, formirali su udruge za zaštitu svojih posebnih interesa. U profesorske udruge nije se moglo ući ako se ispitom pred povjerenstvom nije dokazalo potpuno vladanje predmetom podučavanja.

Tako su se u Bologni do 1200. oblikovala glavna obilježja jednog sveučilišta (predavanja, ispiti, diplome, dozvola za podučavanje), što je označavalo veliki pomak u odnosu na klasične obrazovne metode, zasnovane poglavito na pojedinačnom podučavanju učenika ili studenta. Sveučilišno obrazovanje bilo je jeftinije od antičkoga i znatno demokratičnije. Bologna i ostala talijanska sveučilišta zadržala su tradicionalno snažnu svjetovnu sastavnicu te nad njima Crkva nikada nije uspjela uspostaviti temeljitu kontrolu kao u ostatku Europe. Sveučilišta su se oblikovala kao zajednica studenata i profesora u kojoj su studenti imali presudnu riječ. No, ipak, najvećem dijelu Europe model je postalo pariško sveučilište na kojem su dominirali profesori, a Crkva imala potpunu kontrolu. Prema pariškom uzoru nastala su sveučilišta u Oxfordu i Cambridgeu te ostala sveučilišta sjeverno od Alpa. U kasnom srednjem vijeku Pariz je postao središte obrazovanja u europskim razmjerima, a Francuska je, uz obrazovanje, prednjačila u likovnoj umjetnosti i književnosti.

Pariško sveučilište nastalo je najvjerojatnije postupnim razvojem iz katedralne škole nalik onoj u Chartresu, Orleansu i ostalim francuskim biskupijskim središtima. Tijekom 12. stoljeća, profesori poput Abelarda postupno su se u sve većem broju počeli okupljati u Parizu, vjerojatno privučeni bogatstvom, dobrim prometnim položajem i stalnim napretkom grada. Neprekidnim priljevom studenata i profesora dotadašnja katedralna škola postala je pretijesna te su se pridošlice počeli smještati na lijevoj obali rijeke Seine, u takozvanoj Latinskoj (odnosno učenoj) četvrti. Iako su se u drugoj polovici 12. stoljeća studenti i profesori počeli organizirati u udruge, nisu uspjeli ostati neovisni od Crkve. Osim što su katedralni službenici zadržali vodeće položaje na sveučilištu, pape su pokazivali sve veći interes zbog uloge pariškog sveučilišta kao središta teoloških studija u Europi. Pape su mu stoga izdali mnoge povlastice, ali su zauzvrat dobivali velik utjecaj na oblikovanje nastavnog programa i izbor profesorskog kadra te su tako uspostavili čvrstu kontrolu. Stoga je pariško sveučilište ostalo središte pravovjerja, utjecajno diljem Europe, i na njemu su se teško mogle širiti krivovjerne knjige i ideje. Među profesorima pariškoga sveučilišta bilo je i Hrvata, poput Jurja iz Slavonije (Jurja Slovinca, 1355/1360-1416) s početka 15. stoljeća, poslije kanonika katedrale u Toursu.

Svakodnevni život na srednjovjekovnim europskim sveučilištima nije za studente obično bio osobito lagodan. Sveučilišta nisu posjedovala vlastite zgrade za smještaj studenata te su mnogi bili prisiljeni stanovati u neodgovarajući uvjetima. Školarina je obično bila niska, ili ju siromašni studenti uopće nisu plaćali. Ali su knjige bile izuzetno skupe, čak ako bi se samo posudile. Siromašni studenti često su prihode stjecali prošnjom. Studij je bio mukotrpan, trajao je i do 15 godina za diplomu iz prava ili teologije. Na predavanjima nije bilo klupa i stolova, studenti su sjedili na slami i pisali bilješke na komadićima pergamene. Kako je malo tko imao knjige, sve se svodilo na pažljivo slušanje i bilježenje na predavanju, i po nekoliko puta istih predavanja ako je bilo potrebno, kako bi se što više doslovce zapamtilo. Razlog tomu bili su opširni, dugotrajni i strogi usmeni ispiti, prigodom kojih je znalo doći i do fizičkih obračuna nezadovoljnih studenata s profesorima.

No nije sve u životu srednjovjekovnih studenata bilo loše. Nije bilo uvjetnih upisa, obaveznog pohađanja nastave, čvrstih ispitnih rokova ni propisanog roka završetka studija. Bilo je dosta studenata koji su ozbiljno i redovito izvršavali svoje obveze. No mnogi među njima su se znali dobro zabavljati, kockajući i pijući po krčmama, upadajući u ljubavne avanture ili sudjelujući u uličnim sukobima. Znalo je studentskom krivnjom doći i do ubojstava, ali bi studenti u tom slučaju uživali povlašteni položaj, jer su bili izuzeti iz nadležnosti svjetovnih sudova. Ako bi studentu dosadio boravak na jednome mjestu ili bi zapao u teškoće, uvijek je mogao bez posljedica odseliti na drugo sveučilište. Pokretljivost studenata bila je opća, jer je nastavni jezik bio jedinstven (latinski) a nastavni programi i literatura bili su većim dijelom ujednačeni. Osim toga, poznate i zanimljive predavače bilo je isplativije slušati uživo i zbog toga otrpjeti troškove putovanja, jer je sve to bitno manje koštalo od njihovih knjiga. Golijardsko pjesništvo i danas je najpoznatiji izraz mentaliteta i duha srednjovjekovnih studenata.

(...)

Intelektualno i umjetničko stvaralaštvo

(...)

Najjasnije se crkvena potpora, a u isto vrijeme i kontrola, očitovala u sustavu sveučilišta i njihovu rastu tijekom 13. stoljeća. Već tijekom 12. stoljeća bilo je više središta učenosti, ali su tek Salerno, Bologna i Pariz mogli pretendirati na mjesto sveučilišta, od kojih je tek bolonjsko imalo u naznakama nekakvu unutarnju organizaciju. Oko 1300. već je postojalo nekih četrnaest sveučilišta, rasutih po važnijim europskim zemljama, s već vrlo razvijenim institucijama i velikim povlasticama. Papinstvo je na sve raspoložive načine podupiralo rast sveučilišta, izuzelo ih je od kontrole crkvenih službenika, davalo je visoke službe sveučilišnim profesorima te pomagalo siromašnim studentima u obrazovanju. Zauzvrat je osiguralo visok stupanj pravovjerja među učenim ljudima. Učenjaci i profesori odigrali su veliku ulogu u razvoju filozofije i teologije, pomirujući u svakodnevnoj praksi svoje znanje, uglavnom naslijeđeno od poganskih grčkih, rimskih i arapskih autora, s crkvenim naukom. Teološki fakulteti bdjeli su nad pravovjerjem u knjigama i na predavanjima. U nalaženju krivovjernih postavki bili su stroži i od pape, jer su bili izvježbani u logici te su bili u stanju naslutiti rane naznake odstupanja od pravovjerja. Stoga nijedno krivovjerje nije tijekom 13. stoljeća uspjelo uzeti maha na sveučilištima. Teologija i filozofija su usavršeni, a mnoge su nejasne i dvojbene sastavnice vjerskoga učenja razjašnjene.

Povijest pariškog sveučilišta vrlo je dobar primjer razvoja institucija visokog obrazovanja tijekom 13. stoljeća. Nedugo nakon 1200. godine, profesori su započeli žestoku borbu radi preuzimanja potpune kontrole nad obrazovnim procesom. Dalekovidni papa Inocent III priznao im je status korporacije i pravo izrade statusa koji je donesen 1214. Pariški biskup i kancelar na to su započeli pravnu borbu sudskim putem za očuvanje svojih ranijih prava nad sveučilištem, ali su sporovi redom rješavani u korist profesora, konačno i neopozivo za vrijeme pape Grgura IX (1227-1241). Njegovu bulu iz 1231. zvalo se često Magna Cartom pariškog sveučilišta. Među brojnim pravima koje je bula jamčila profesorima ističe se pravo slobodnog odseljavanja, ako bi se profesor iz bilo kojih razloga osjetio nezadovoljnim. Seobe profesora bile su olakšane činjenicom da sveučilište nije posjedovalo zgrade i sva se nastava održavala u iznajmljenim prostorijama. Kao rezultat odseljavanja nastavnog osoblja nastala su brojna nova sveučilišta. Nevolje u Parizu 1229. mnoge su studente i profesore navele na odlazak u engleski Oxford, što je pospješilo nastanak sveučilišta u tom gradu. Iz Oxforda se nešto kasnije na sličan način, odjeljivanjem, razvio i Cambridge. Neka talijanska sveučilišta u 13. stoljeću nastala su odseljavanjima iz Bologne.

Autonomija pariškoga sveučilišta bila je u početku još uvijek nedovoljna. Sveučilište nije imalo vodstvo niti stalne službenike. To se djelomice pokušavalo nadoknaditi organiziranjem studenata i osoblja po takozvanim „nacijama“ (nationes) koje su imale oznake zavičajne, odnosno regionalne pripadnosti, a služile su za zajedničku zaštitu i zabavu. Te „nacije“ nisu imale puno zajedničkoga s tada postojećim političkim entitetima. „Nacije“ su birale zajedničko vodstvo sveučilišta u osobi rektora i pridonosile zajedničkoj blagajni. Moć rektora bila je ograničena kratkoćom mandata i obvezom konzultiranja s nastavnim osobljem o svim važnijim pitanjima. Za razliku od Pariza, na sveučilištu u Bologni rektor je uvijek bio iz studentskih redova, jer su studenti kontrolirali bolonjsko sveučilište. Pariško sveučilište imalo je četiri fakulteta: teološki, pravni, medicinski te fakultet slobodnih vještina. Iako ovakva struktura nije svugdje bila ista, općenito se smatralo da institucija u rangu sveučilišta mora posjedovati barem jedan od navedenih fakulteta. Svaki od fakulteta uživao je dosta visoku razinu autonomije, ali je u zajedničkim pitanjima prevlast u odlučivanju imao fakultet slobodnih vještina. U početku je razlog za takve odnose bila veća brojnost profesora slobodnih vještina. Od sredine 13. stoljeća pokušalo se iznaći i pravnu osnovicu ovakvoga stanja, osim u Bologni u kojoj je od početka prevladavao fakultet prava.

Konačni stupanj u razvoju srednjovjekovnih sveučilišta označilo je osnivanje koledža. Veliki problem predstavljao je, naime, nedostatak stege i veliko siromaštvo mnogih studenata te njihova česta sklonost buntovništvu. Iako je svaki student trebao imati mentora koji bi kontrolirao njegov rad, u praksi se to slabo poštovalo i većina studenata radila je što je htjela. Sve veći broj studenata otežavao je mogućnost siromašnijima među njima da prošnjom pribave dostatna sredstva za studij. Stoga je većina sveučilišta oblikovala koledže koji su regulirali stegu, nadgledali studije i osiguravali dolično stanovanje i prehranu studentima. U drugoj polovici 13. stoljeća mnogi pobožni pojedinci ostavili bi izdašne legate takvim institucijama. Najpoznatiji koledž bio je Sorbona u Parizu, čiji je nastanak zasluga Roberta de Sorbona oko 1257, namijenjen studentima teologije. U tom koledžu studenti su stanovali i hranili se, pod nadzorom profesora koji je redovito provjeravao njihovo znanje. Ubrzo su i drugdje u Parizu i diljem Europe nastajali koledži. U kontinentalnoj Europi ovakav sustav se nije održao, tek na engleskim sveučilištima Oxfordu i Cambridgeu. Daleko najveći broj studenata studirao je slobodne vještine. No, na višem stupnju obrazovanja najviše su se tražili pravo i medicina. U Parizu je studij prava bio zabranjen većim dijelom 13. stoljeća, zbog straha kako papinstva od njegove popularnosti na štetu teologije, tako i domaćeg plemstva od nametanja odredbi rimskog prava na sjeveru Francuske. No neprekinuto se podučavalo crkveno (kanonsko) pravo. Ovo je stoljeće bilo veliko stoljeće prava i pravnika.

Njihova je diploma sigurno vodila do visokih položaja u državnoj ili crkvenoj hijerarhiji. Od francuskih pravničkih središta isticali su se Orleans i Montpellier, ali je bez premca u Europi bila Bologna. Među mnogobrojnim studentima prava tek je dio završavao čitav studij i stjecao naslov doktora prava, jer se radilo o teškom studiju koji je zahtijevao dugotrajno učenje te pamćenje velikog broja pravničkih odredbi i drugih podataka napamet, najvećim dijelom sa samih predavanja. Mnogi studenti zadovoljili bi se praktičnim znanjima u okviru tzv. Ars dictaminis ili ars notaria. Izvorno se radilo o umijeću pisanja svih vrsta pisama. Postupno se navedena vještina sužavala na vještinu sastavljanja poslovnih i pravnih dokumenata, čime se takve studente pripremalo za zanimanje bilježnika (notara).

Na pariškom je sveučilištu studij medicine obično trajao pet i pol do šest godina. Literatura je najvećim dijelom bila na grčkom i arapskom, a Galen je predstavljao vrhovni autoritet u struci. O anatomiji ljudskog tijela malo se znalo i to uglavnom iz knjiga, prema analogijama sa životinjskom anatomijom. Seciranje ljudskoga tijela najranije je započelo oko 1300. na talijanskim sveučilištima. Medicina je bila snažna u Salernu na jugu Italije koji je od 1224. pripadao napuljskom sveučilištu, pod patronatom cara Fridrika II. Nakon studija, diplomirani liječnici morali su stažirati kod iskusnijeg kolege. Najpoznatija medicinska škola s druge strane Alpa bila je u Montpellieru, ali je ta struka bila popularna i na mnogim drugim mjestima, jer su doktori medicine mogli za radnoga vijeka steći popriličan imetak, čak se i obogatiti. Unatoč unosnosti, medicina je u stručnom smislu tijekom 13. stoljeća doživjela mali ili nikakav napredak te su mnoge stare i pogrešne koncepcije i dalje ostale na snazi.
Proučavanje prirodnih znanosti u početku nije vodilo prema priznatoj diplomi, ali je unatoč tome bilo popularno. Interes za novo, tajnovito učenje s Istoka bio je velik, ali je prema tim disciplinama svećenstvo oduvijek bilo sumnjičavo, budući da ih se često vezivalo uz magiju, čarobnjaštvo i druge praznovjerne prakse. Iako mnogi studenti prirodnih znanosti u tom pogledu nisu prelazili dopuštene granice, svećenstvo je općenito držalo da je riječ o gubitku vremena koje se korisnije može utrošiti na studij teologije ili slobodnih vještina.

(...)

Izvor: Goldstein, Grgin: Europa i sredozemlje u srednjem vijeku, Novi liber, Zagreb 2006

Studenti Arhitektonskog fakulteta u Beogradu u ponedjeljak, 1. lipnja 2009. blokirali su nastavu i održavanje ispita na svome fakultetu. To je još jedan od vidova borbe započete još 2006. godine a koju studenti/ce Univerziteta u Beogradu vode protiv komercijalizacije znanja.

Povod je ovoj blokadi odluka kojom se smanjuje kvota za upis na master (diplomske) studije u akademskoj godini 2009/2010. Kolege s Arhitekture stavili su pred Vladu Srbije i resorno Ministarstvo sljedeće zahtjeve:

1. da se svim studentima treće godine omogući da upišu master studije
2. da studenti druge godine kojima država plaća studije i formalno steknu status studenata na budžetu
3. da se svim studentima prve godine koji osvoje 60 ESPB omogući da upišu narednu godinu na budžetu

Na fakultetu za vrijeme trajanja blokade neće biti održavani ispiti. Unos i konzumacija alkohola na fakultetu zabranjena je a za sigurnost imovine Fakulteta brinut će se sâmi studenti.

Najnovije vijesti s portala Studenti za studente kažu:
"Blokada Arhitektonskog fakulteta u Beogradu će se, po svemu sudeći, nastaviti i treći dan. Danas je na fakultetu održan i Senat Univerziteta, nakon kojeg je rečeno da studenti imaju podršku dekana. Nakon neuspelog zbora, studenti su izašli i blokirali Bulevar kralja Aleksandra."

Kako je blokada jako loše medijski popraćena, čekamo da nam se beogradski kolege jave sa više novih informacija koje bismo vam mogli prenijeti. Do tada vas upućujemo na portal studenata s različitih fakulteta Sveučilišta u Beogradu Studenti za studente gdje možete pročitati proglas blokade Arhitektonskog fakulteta, vijesti o blokadi kao i korisne informacije o studentskim protestima i problemima s kojima se susreću kolege u Beogradu.


Ovim putem i mi izražavamo našu punu podršku zahtjevima kolega i kolegica s beogradskog Arhitektonskog fakulteta.

Jedan svijet, jedna borba!

STUDENTSKI POKRET BOSNE I HERCEGOVINE

Uslijed nedonošenja odluke o prenamjeni bivše kasarne u kampus od strane Vlade FBiH, neodlučnosti Vlade Tuzlanskog Kantona i nemoći uprave Univerziteta u Tuzli, uvođenja visokih školarina na "mala vrata" kroz smanjenje kvote redovnih studenata i povećanje broja studenata za "vlastite potrebe", te poteza koji vode uništavanju javnog dobra i njegovog pretvaranja u privatno vlasništvo donosimo

P R O G L A S

kojim pozivamo sve studente i studentice, građanke i građane da nam se pridruže na

JAVNOM SKUPU,

dana 05. juna 2009.
sa početkom u 12:00 sati

u prostorijama Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli

Ciljevi skupa i naše inicijative su sljedeći:

1. Formiranje nezavisnog studentskog plenuma, u stalnom zasjedanju, koji će se boriti za ispunjavanje studentskih zahtjeva

2. Jednodevna obustava rada i blokada prostorija Filozofskog fakulteta do donošenja daljnjih odluka studentskog plenuma

3. Pokretanje konstruktivne diskusije o strategiji za ostvarivanje naših ciljeva, u kojoj će učestvovati svi koji to žele, istomišljenici i oni koji to nisu

4. Uspostavljanje nezavisne platforme slobodnog univerziteta


Ciljevi našeg POKRETA su:

BESPLATNO VISOKO OBRAZOVANJE ZA SVE

PRENAMJENA PROSTORA BIVŠE KASARNE U STUDENTSKI KAMPUS


Besplatno školovanje nije privilegija – to je pravo svih sadašnjih i budućih studenata na našim univerzitetima. To je pravo koje su uživali oni koji nam ga danas žele uskratiti. Svi studiraju za svoje i potrebe društva – kome trebaju studenti drugog reda? Kome odgovara gašenje Univerziteta u Tuzli kakav je danas? Studenti, roditelji, radnici, građani, obespravljeni – priključite nam se u borbi za naša prava!

Slobodni Univerzitet za slobodne studente!

STUDENTSKI POKRET TUZLE

(napomena: svi ispiti i predavanja zakazana za 05.06. moraju biti prolonogirani)

Piše: Predrag Lucić

- Kako ne razumijete?! Žalite se da vas nema u medijima, a šta im nudite? Jedno te isto već mjesec dana. To nikoga ne zanima. Vi morate od sebe napraviti senzaciju, pa će onda i mediji odraditi svoj dio posla! - glasio je savjet jedne dobronamjerne novinarke koja je na tribinu splitske Nezavisne studentske inicijative za besplatno obrazovanje došla, kako sama reče, bez da ju je itko iz redakcije poslao, jer ondje studente i njihove zahtjeve nitko ne smatra temom vrijednom puštanja u eter.
- A šta bi mi tribali napravit od sebe za dospit u medije: majmune ili palme? - replicirao joj jedan student.
- I jedno i drugo, mladi gospodine, i jedno i drugo! - trebala mu je, u skladu s vlastitom medijskom osviještenošću, odgovoriti novinarka, ali se, mlada i neiskusna, sirota i dobrota, nije snašla.
Star i prefrigan, zločest i pokvaren, odmah sam zamislio naslove „Majmuni se pentrali po sebi samima“, „Palme se savijale pod vlastitim majmunarijama“ i samozadovoljna lica nezainteresiranih čitalaca koji su ionako od samog početka znali da to sa studentima nije ništa ni ozbiljno ni pametno, da je to jedna perverzija i subverzija, da je to bijeg od knjige i od motike, od Boga i od Hrvatske. Tako bi hrvatski mediji i njihovi konzumenti napokon rekli i svoju posljednju o tim čudnim stvorovima s fakulteta, o tim majmunopalmama do kojih nas je doveo onaj Darwin sa svojom teorijom socijalističke evolucije.

NIKAD ROBOM
Split, 21. travnja 2009.

Znanje, kažu, to je roba,
I uvijek je tako bilo,
Možeš prodat režnja oba:
Dvije marke - mozga kilo.

Pošto kupiš - poto prodaš,
Na intelekt platiš taksu,
S istom cijenom mozga hodaš
Po marketu i po faksu.

Taj kome je znanje roba,
Kom je kuna mjera uma,
Nek tu pamet prodat proba
Od „Keruma“ do „Konzuma“.

Ti tu priču nećeš kupit,
Pamet ne mjeriš na kile,
Tebi nitko neće tupit
Da je studij poput „Bille“.

Šareni artikal nisi,
Trgovište nije škola,
Cijena na tebi ne visi -
Nisi student shopping-malla!

Ne bi se ta posljednja riječ ni u čemu bitnom razlikovala od onih prvih, drugih, sedmih i devetnaestih ispisanih i izgovorenih po državnim i korporacijskim medijima u ovih mjesec dana otkako su studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta proglasili blokadu koja se potom proširila po drugim fakultetima i drugim gradovima. Od početka svoje akcije, najozbiljnije društvene akcije otkako se Republika Hrvatska pravi da je samostalna i suverena, studenti su suočeni s informacijskom blokadom od strane medija