Ima nešto više od dva mjeseca otkako je tisuću studenata izvelo performans na kojem su, razočarani politikom ministra Primorca, simbolički pokopali njegovo društvo znanja. Danas je ono palo u zaborav. Omiljena sintagma premijera i prosvjetnog mu ministra iščezla je iz medijskog prostora brzinom kojom se i pojavila. Kako je umrlo društvo znanja?

Gorespomenuti pokop bio je nešto manje simboličan i nešto više doslovan nego što se itko od studentata usudio nadati.

Prije nego što nađemo odgovor na to pitanje ne bi bilo zgoreg da kažemo što je uopće društvo znanja. Svega par dana prije ostavke, čuti od Dragana Primorca da će on kao ministar stvoriti pretpostavke za društvo znanja postalo je jednako uobičajeno kao čuti od Boška Balabana da će ostaviti srce na terenu. Analizirajmo zato ove fraze. Lingvistički rečeno - u ovim je rečenicama naglašena emotivna funkcija na štetu referencijalne. Laički rečeno - ova dvojica nemaju ništa pametnog za reći pa pozornost skreću na sebe ne bi li tako ljude s druge strane malih ekrana uvjerili da će svoj posao obaviti najbolje što mogu mada baš i ne znaju kako će ga obaviti. Ne znam za vas, ali ja do jučer nisam mogao u jednoj zavisno složenoj rečenici barem približno definirati pojam. Danas, nakon što sam napravio domaću zadaću, da me probudite u 2 iza ponoći znao bih vam reći da je društvo znanja društveni i gospodarski poredak zemalja u kojima je ekonomija utemeljena na znanju dostupnom svima koje se koristi za proizvodnju i upravljanje. Eto, sad znate i vi.

Da se iza a capella pjevanja naše Vlade o društvu znanja krila politika bez ideje i strategije postalo je očito usred srednjoškolskih i studentskih prosvjeda. S mlađima se resorni ministar brzo dogovorio. Odgodio je državnu maturu za godinu dana, sazvao par presica, slikao se nekoliko puta i proglasio uspješnu suradnju na svim prosvjetnim razinama. Niti godinu dana kasnije sa studentima nije išlo tako glatko. Težak jaram plaćanja potaknuo je studentsku mobilizaciju pa su oni zatražili besplatno obrazovanje za sve. Prva reakcija odgovornog ministarstva bila je osuda studentskih zahtjeva koji su, kako su posprdno naglašavali, opasno koketirali sa socijalizmom. A, zna se da mi Hrvati idemo dalje – u društvo znanja! Nastala je bizarna situacija u kojoj su se i studenti i ministarstvo, suprostavljeni, zalagali za društvo znanja. Nakon toga se netko iz ministrovog ureda valjda spojio na net, upisao društvo znanja u Google, pročitao o čemu se tu zapravo radi i shvatio da je ministar u nezavidnoj situaciji. Znanje u društvu znanja mora biti dostupno svima. Iz toga bi slijedilo da ga svi moraju moći platiti. A iz toga, bar u slučaju Hrvatske, da mora biti besplatno.

Taman kad se učinilo da je dosljedno provedena politika čekanja otklonila opasnost od studenata uslijedili su novi potresi. Školstvo je zahvatila sveprisutna recesija. Nova verzija rebalansa državnog proračuna, predvidjela je novac besplatnog prijevoza do škole i besplatnih udžbenika – stupovima na kojima počiva društvo znanja. Roditeljski šok pokušava se još i danas ublažiti raznim spinovima. Najavljeno je tako objavljivanje udžbenika na internetu. Ta odluka vlade aklamacijom je pozdravljena u režimskim listovima. Nema u informatizaciji ništa loše, dapače, ali osnovnoškolci od nje praktično nemaju nikakve koristi. Knjige su im potrebne tijekom nastave. Oni svoje udžbenike, dakle, trebaju isprintati. Svatko tko raspolaže s malo vremena, običnim džepnim kalkulatorom te cjenikom tonera i papira može za par minuta skužiti da troškovi ispisa virtualnih udžbenika na papir debelo premašuju ionako paprene knjižarske cijene istih.

Zadnji čavao u lijes društva znanja zabijen je s nedavnim kresanjem plaća prosvjetara.

Društveni i materijalni status učitelja nikad nisu bili na nižim granama. Svaki drugi kretenčić nezadovoljan ocjenom u dnevniku može danas dignuti ruku na profesora i izvući se tek s usmenim ukorom. Koliko država cijeni rad učitelja ogleda se i u njihovom stanju na računu koji je svaki mjesec sve manji i manji. Mogu se oni pjeniti, prijetiti obustavom nastave ili mahati kolektivnim ugovorima koliko god žele, ali upravo će se njima svaki novi rebalans otkinuti od usta. Pad učiteljskih plaća označio je pad društva znanja.

Otišao nam je premijer Sanader, a s njim i ministar Primorac. Upotreba riječi rebalans eksponencijalno se povećava u političkom diskursu. Društvo znanja više nitko ni ne spominje. Ne znam za vas, ali ja bih još i mogao živjeti s tim da mislim kako novca stvarno nema. Ova naša Vlada ponaša se kao Superhik- otima siromašnima da bi dala bogatima. Izgradnja Pelješkog mosta, unatoč rekordnom proračunskom deficitu, jedva da posustaje. Činjenica je da većini Hrvata taj most sada treba kao i većini Jamajčana staza za bob. Jedini koji se mogu okoristiti od njega su novopečeni pelješki landlordovi čije akcije rastu proporcionalno s mostom. Premijerka uopće ne spominje odgodu projekta za neka bolja vremena. Isto tako šuti o porezu na luksuz ili na kapitalnu dobit. Umjesto toga udara na najslabije jer je izvjesno da će oni pružiti najslabiji otpor. Idući na redu su umirovljenici.

Katastrofalni rezultati svih ministara uvjetovali su katastrofalan rezultat ministra prosvjete.

Da bi bila pametna, Hrvatska mora biti sita. Da bi bila sita, Hrvatska mora biti pametna. Ta kvaka 22 stoji na vratima našeg ulaza u društvo znanja. Ono je za nas daleka budućnost. A gdje smo uopće danas? Dr. Slavko Kulić- ugledni ekonomski stručnjak koji je ovaj crni scenarij davno predvidio- kaže da smo u govnima.

Obećano nam je društvo znanja, a ostavljeno društvo sranja.

Izvor: Kulturpunkt

Čuljak je za Perasovića i Šimlešu tražio otkaz ugovora o radu, dok je Matića htio smijeniti s mjesta pročelnika Odsjeka za sociologiju

Nastavnici na Hrvatskim studijima Renato Matić, Benjamin Perasović i Dražen Šimleša mogli bi biti prve i jedine žrtve nedavnih studentskih prosvjeda.

Njih su trojica, naime, bili samo jedni u nizu nastavnika koji su javno podržali studente. No, njihov se medijski istup nikako nije svidio njihovu šefu, voditelju Studija Zvonimiru Čuljku, koji ih je prijavio Etičkom povjerenstvu, tražeći za njih sankcije.

Svoj trojici Čuljak u krimen stavlja da su “svojim djelovanjem i javnim istupima prije, za vrijeme i nakon studentskih prosvjeda” te pokušajem blokade nastave, izravno prekršili čitav niz statutarnih odredbi te odluku Senat.

Profesori bez komentara

Renato Matić prozvan je jer je u dva autorizirana intervjua “iznio nedvosmislenu potporu ’studentskoj pobuni’ tj. organiziranoj i de facto nasilnoj i nedemokratskoj te protuzakonitoj i protustatutarnoj blokadi nastave od strane manjine studenata na velikom broju visokih učilišta u Hrvatskoj”.

Čuljak Matiću zamjera i što su ga novinari predstavili kao pročelnika Odsjeka za sociologiju na Hrvatskim studijima. Za Perasovića se tvrdi da je kao jedan od glavnih govornika na studentskom prosvjedu podržao blokadu nastave i pozvao studente da tu blokadu ostvare.

U prijavi je najteže prošao mladi sociolog Dražen Šimleša, kojega je Čuljak optužio da je gostovanjem u emisiji HRT-a Dossier.hr sudjelovao u “monitranju lažne optužnice protiv vodstva Hrvatskih studija”.

Profesori su potvrdili da se protiv njih vodi postupak pred Etičkim povjerenstvom Hrvatskih studija, no dok postupak ne bude gotov, nisu htjeli ništa komentirati. To je, inače, jedini takav postupak na sveučilišnom prostoru Hrvatske.

Odluka do rujna

Jutarnji doznaje kako je Čuljak za Perasovića i Šimlešu tražio otkaz ugovora o suradnji, dok je za Matića tražio da ga se smijeni s mjesta pročelnika Odsjeka za sociologiju. No, u tome ga nije podržalo Vijeće fakulteta. Etičko povjerenstvo odluku bi trebao donijeti do rujna.


Izvor: Jutarnji list

Poštovani,

ispričavamo se što malo kasnimo s izvještajem o performansu izvedenom danas prijepodne (11.07.) u Puli. Oko 10 i 30 smo se okupili na glavnom gradskom trgu, Forumu, pored gradske palače. Bilo nas je dvadesetak, no ovaj performans nije ni iziskivao više od tridesetak ljudi pa nismo ni bili u tako velikom nedostatku ljudi. Sam performans se zove «Studentski rebalans», a sastojao se od nošenja plastičnih boca u vrećicama na štapu, dijeljenju letaka s blokade i novina «5 do 12», nošenja transparenta «Znanje nije roba» na čelu povorke i glasnog zviždanja što je davalo dojam da nas je više od pedeset. Domaći ljudi su nas pozdravljali smiješkom, a turisti su u čudu pratili što se zbiva na ulici. Noć ranije i rano ujutro smo cijelu tu trasu oblijepili plakatima «Jedan svijet, jedna borba»; «One world, one struggle» i «Un mondo, una lotta». Nadamo se da su povezali. Ta povorka je prošla kroz cijeli grad do jednog dućana gdje smo zamijenili oko 400 boca. Broj boca nije bio važan već sam performans i poruka koju smo htjeli odaslati javnosti. Moramo naglasiti da do zadnjeg trenutka nismo znali hoće li se performans održati ili ne zbog vrlo slabog interesa studenata. Iz tog razloga smo poprilično kasno obavijestili medije o akciji, pa ni jedna veća medijska kuća nas nije popratila osim onih lokalnih. Imamo jedan video koji čeka svoju montažu i dosta slika, ali fotografa još uvijek tražimo da nam pošalje slike. Za sada vam šaljemo link na kojem je naša izjava za medije i par slika sa samog performansa. Nadamo se da ništa nije izostavljeno.





Barkun.hr: Studentski rebalans - bocama do školarine

Lijep pozdrav
NSI Pula

STUDENTI OSUDILI NAJAVE MINISTRA OBRAZOVANJA I POSTAVILI MU ULTIMATUM:

Najave dr. Radovana Fuchsa, novoga ministra znanosti, obrazovanja i sporta, da je spreman udovoljiti studentskim zahtjevima za besplatnim obrazovanjem, nisu ni najmanje oduševile studente Nezavisne inicijative za pravo na besplatno obrazovanje.

Naprotiv, kako su poručili u petak, potpuno odbacuju ministrov prijedlog da troškova školarine budu oslobođeni svi uspješni studenti, odnosno oni koji redovito daju godinu za godinom, ili, po Bolonji, prvi ciklus završe u roku od tri, najviše četiri godine.

- Posve je jasno da studentski zahtjevi nisu ispunjeni - poručuju studenti za koje besplatno financiranje uspješnih znači financijsko kažnjavanje studenata koji ne zadovoljavaju nejasno definirane kriterije te ‘‘famozne uspješnosti’’.

Da početak ministarskog mandata Fuchsu neće biti nimalo lak, studenti su jasno dali do znanja porukom kako ih ne zanima njegov poziv da odustanu od prosvjeda najavljenih za jesen i nastave pregovore s Ministarstvom.

-Studenti pregovore s Ministarstvom nikada nisu ni počeli. Studenti nikoga ne mole i ni s kim ne pregovaraju - odlučno tvrde, dodajući kako su, kao novoformirani realno postojeći politički subjekt, postavili zahtjev od kojega ne odustaju:

- Ako se studentski zahtjevi u potpunosti ne prihvate, Vladi možemo najaviti jesen blokada i socijalnih nemira - poručuju studenti.

Njihov osnovni zahtjev, podsjetimo, jest zakonsko rješenje prema kojemu se trošak redovitog i izvanrednog studija u cijelosti, na svim razinama, dakle preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj, financira iz državnog proračuna.

To znači da studij mora biti besplatan za sve, bez obzira na uspješnost, i ne smiju postojati nikakvi vidovi naplaćivanja tijekom studija. Dovoljan korektiv za neredovito izvršavanje studentskih obveza je privremeno uskraćivanje ili gubitak studentskih prava, a nikako plaćanje studija, kažu studenti.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta je 8. srpnja u svom prvom javnom istupu najavio kako će jedan od njegovih prvih poteza biti promjena zakona kako bi se udovoljilo zahtjevima studenata za besplatnim obrazovanjem. Neki su od medijâ to već proglasili pobjedom studenata pa čak i ulizivanjem ili popuštanjem studentima. No to je samo još jedan pokušaj primjene već oprobane strategije državnih institucija da u suradnji s režimskim medijima javnosti podvale priču kako su studentski zahtjevi prihvaćeni. Naravno, sve to iz razloga da javnost nakon toga osudi daljnje studentske akcije jer su im, tobože, svi zahtjevi već uslišani. Posve je jasno da studentski zahtjevi nisu ispunjeni. Ovdje je riječ o neobaveznu i nejasnu prijedlogu o kojem su studenti obaviješteni isključivo putem (odabranih) medija.

Opet se govori o besplatnom studiju za one koji uspješno studiraju, što zapravo znači financijsko kažnjavanje studenata koji ne zadovoljavaju nejasno definirane kriterije te famozne "uspješnosti". Govori se o ukidanju kategorije redovnih studenata koji studiraju za osobne potrebe, no ne spominju se izvanredni studenti. Kako smo već nebrojeno puta istakli, rješenje u vidu toga da se ukine kategorija studenata koji studiraju za osobne potrebe, samo da bi se ona zamijenila proširenom kategorijom izvanrednih studenata koji i dalje plaćaju svoj studij, nije nikakvo rješenje. Poznato je da neki fakulteti već sada upisuju velik broj izvanrednih studenata samo da bi mogli naplaćivati što više školarina. U izvještajima se s Fuchsova obraćanja javnosti govori da bi se po novom prijedlogu svi studiji upisivali besplatno, a pravo na javno financirano visokoškolsko obrazovanje imali bi najmanje prve četiri godine. I opet, jasno je da "najmanje prve četiri godine" nije isto što i besplatno na svim razinama studiranja. Također, nejasno je kako se to točno u tobožnji model besplatnoga obrazovanja uklapaju ideje o školarinama koje bi se nametnule studentima koji "ne uspiju uredno studirati", što god to značilo, ma koliko se te školarine pokušavale pravdati time što bi se uplaćivale u zakladu iz koje bi se dodatno poticali najbolji studenti. Taj bi novi zakon, prema Fuchsovoj ideji, išao tek od 2010/2011 godine jer, kako kažu, u ministarstvu postoji procedura koju je potrebno provesti, a koju je nemoguće ostvariti u tako kratkom roku. To je također potpuno neprihvatljivo. Studentski su zahtjevi jasni, ako vladajuće birokratske strukture i dalje budu ustrajale na smiješnim tvrdnjama da se novi zakon ne može tako brzo napisati, neka jednostavno za iduću akademsku godinu plate sve školarine po starom modelu dok se novi zakon ne napiše.

Model besplatnog obrazovanja koji traže studenti je jasan, a prilažemo ga na kraju izjave, kao i studentski prijedlog izmjene članka 86. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (kojim bi se reguliralo besplatno obrazovanje na način na koji to studenti zahtijevaju).

U javnosti se javljaju i tvrdnje, nošene ponajprije glasovima vladajućih birokrata i njihovih medijskih poslušnika, da "kako se može tražiti kruha preko pogače zahtjevom za besplatnim obrazovanjem u doba goleme svjetske ekonomske krize". Kako neprestano ponavljamo, pravo na besplatno obrazovanje je jedno od osnovnih ljudskih prava. Prava nisu na prodaju i pravima se ne licitira. Problem školarinâ, nasuprot onome što se neprestano ponavlja u medijima od strane državnih dužnosnika, ne može se ni na kakav način povezati sa strukturnim problemima hrvatske ekonomije, prije svega s deficitom platne bilance i teškim stanjem u realnom sektoru. Strukturni problemi hrvatske ekonomije su dugotrajni problemi, nisu nastali nedavno i ne mogu se riješiti u jednom potezu. Osobito je deplasirano svođenje kompleksne problematike koja se tiče funkcioniranja obrazovnog sustava na problem štednje i kresanja javnog sektora. Osim što je jasno da je, s jedne strane, količina novca potrebna za ispunjenje studentskih zahtjeva isuviše minorna da bi kao stavka u državnom proračunu bila element destabilizacije ekonomske politike, s druge strane je još jasnije da je pitanje obrazovanja središnje pitanje svakog društva. Potpuno je neprihvatljiva razina diskusije u kojoj će kratkoročni učinci kresanja javnog sektora imati prvenstvo nad dugoročnim planiranjem i promišljanjem razvoja ključnog društvenog sustava. Drugačije rečeno, ne možemo prihvatiti razmjenu u kojoj problem reprodukcije društvene nejednakosti biva odstranjen iz javne diskusije pod prijetnjom medijski proizvedenog izvanrednog stanja koje imperativno nalaže bespogovorno prihvaćanje rješenja serviranih od strane medijsko-političkog establišmenta. Dovoljno se prisjetiti često ponavljane činjenice da MZOŠ i dalje nema nikakvih podatka o strukturi proračuna pojedinih sastavnica sveučilištâ, odnosno da ministar i njegovi službenici ne znaju kakvu funkciju školarine imaju u proračunima pojedinih fakulteta. Kada se još u obzir uzmu profiti koje pojedini fakulteti ostvaruju različitim "poslovnim" strategijama, od svojevoljnih povećavanja školarinâ do povećavanja kvotâ bez obzira na postojeće kapacitete, postaje jasno da se pitanje financiranja obrazovanja nikako ne može supsumirati pod pitanje štednje. Štoviše, cijeli se kompleks vezanih interesa, koji se kreće od pojedinih fakulteta, preko rektoratâ do Ministarstva i Vlade, tek ovdje može početi odmotavati.

U tom smislu, posve je nevjerojatno da se u javnosti neprestano govori o potrebi štednje i smanjivanja državnih rashoda, ali se pritom to stezanje remena odnosi samo na radnike, seljake, umirovljenike i studente. Političku elitu se tu spominje tek tu i tamo i skromno se naviješta mogućnost da bi se njihove goleme plaće i povlastice eventualno mogle smanjiti za stotinjak kuna, dok gospodarsku i korporativnu elitu, koja je jedina profitirala u privatizacijskoj pljački Hrvatske, nitko ni ne spominje.

Ministar Fuchs pozvao je studente da odustanu od prosvjeda najavljenih za jesen i nastave pregovore s ministarstvom. Studenti pregovore s ministarstvom nikada nisu ni počeli. Studenti nikoga ne mole i ni s kim ne pregovaraju. Studenti su, kao novoformirani realno postojeći politički subjekt, postavili svoj zahtjev od kojega ne odustaju. Ako se studentski zahtjevi u potpunosti ne prihvate, Vladi možemo najaviti jesen blokadâ i socijalnih nemira.

---

Dodatak

MODEL BESPLATNOG OBRAZOVANJA

Studij mora biti besplatan za sve i ne smiju postojati nikakvi vidovi naplaćivanja tijekom visokog obrazovanja. Kao rješenje se nudi proširenje sadašnjega modela besplatnoga studiranja na sve studente koji su stekli pravo na studij. Regulacije u pogledu upisivanja novoga studija, prebacivanja na drugi studij, upisivanja paralelnog studija, studentskih prava itd. ostaju iste kao i dosada, samo što nitko više ne bi plaćao studij. Smatramo da je dovoljan korektiv za neredovito izvršavanje studentskih obveza privremeno uskraćivanje ili gubitak studentskih prava, a nikako plaćanje studija, ECTS-bodova, kolegija ili dr. oblici novčane penalizacije. Birokratske tehnikalije bolonjskog procesa (kao što je ponovno upisivanje kolegija) ne smiju biti prepreka potpuno javno financiranom obrazovanju, niti smiju biti opravdanje za uvođenje mehanizma plaćanja u sustav bez plaćanja.

PRIJEDLOG IZMJENE ZAKONA

Sadašnji članak 86.

(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna.

(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.

Naš prijedlog izmjena:

(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme).

(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program.

(6) Trošak redovitog i izvanrednog studija (studijskog programa) u cijelosti, NA PREDDIPLOMSKOJ, DIPLOMSKOJ I POSTDIPLOMSKOJ RAZINI, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole FINANCIRA se iz državnog proračuna.

Izvor: Slobodni Filozofski

NOVI MINISTAR OBRAZOVANJA POTVRDIO ZA SLOBODNU DALMACIJU


Nema ništa od besplatnih udžbenika za svih 550 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola - definitivna je odluka koju je u srijedu za naš list potvrdio novoizabrani ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. Radovan Fuchs.

Naime, škare rebalansa proračuna ipak će dotaknuti i tu stavku, a zasad se razmišlja da to pravo predstojeće školske godine zadrže samo socijalno ugrožene kategorije i djeca branitelja:

- Ideja nije da se potpuno ukinu besplatni udžbenici, nego da se primjenom OIB-a udovolji zakonu i de facto onaj dio novca kojim raspolažemo iskoristi za kupnju udžbenika obiteljima koje to nisu u mogućnosti - ističe ministar Fuchs.

Kako dalje pojašnjava, one obitelji koje prelaze određeni socijalni cenzus, troškove udžbenika snosit će u cijelosti. Što to u ovom trenutku konkretno znači, ministar nije mogao reći. Tako se ne zna ni koliko će iznositi cenzus iznad kojega će roditelji biti obvezni u cijelosti platiti knjige.

Neslužbeno doznajemo da će se cenzus određivati sukladno osiguranim sredstvima za udžbenike, koja u ovom trenutku iznose 290 milijuna kuna.

Drugim riječima, utvrđivat će se “retrogradno“, kada se vidi za koliko su učenika ta sredstva dostatna i pod uvjetom da se ne preusmjere za nešto drugo. Prema evidenciji Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, trenutačno je oko 22 tisuće djece u dobi od sedam do 18 godina, dakle osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, koji primaju socijalnu pomoć.

Pridodaju li se tome broju još i djeca branitelja i invalida Domovinskog rata, koji su to pravo ostvarivali i prije Primorčeva projekta besplatnih udžbenika za sve učenike, procjenjuje se da bi u novoj školskoj godini besplatne knjige ukupno dobilo najviše 35 tisuća učenika ili svaki petnaesti.

Studenti su nezadovoljni jer su ih, kako kažu, tek prije mjesec dana obavijestili da će prije upisa na diplomski studij morati polagati prijamni ispit



Oko 300 studenata Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu je u srijedu prosvjedovalo ispred zgrade fakulteta. Oni su nezadovoljni jer su ih tek prije mjesec dana obavijestili da će prije upisa na diplomski studij morati polagati prijamni ispit. Na drugim fakultetima se nakon završene tri godine preddiplomskog studija po bolonjskom procesu ne mora polagati prijamni. Iznimku je napravio jedino zagrebački FER. Na prijamnom se uzimaju u obzir i ocjene studenata. Studenti također misle da je upisna kvota od 550 studenata za diplomski studij premala. Zbog posebnog načina ocjenjivanja na FER-u, studenti tvrde da su njihove šanse za dobar prosjek ocjena puno manje nego na drugim fakultetima. Dekan fakulteta Vedran Mornar, kojeg su izviždali, kaže da studentima ne može pomoći ako su zaboravili da tri godine dodiplomskog studija moraju učiti. Dodaje da će kvotu od 550 mjesta povećati ako treba. Studenti najavljuju da će i dalje prosvjedovati ako se na sljedećoj sjednici Fakultetskog vijeća ne usvoje njihovi zahtjevi.

Izvor: 24 sata

Nakon privremene suspenzije studentske blokade javila se glavna oporbena stranka, SDP, koja je prividno usvojila studentske zahtjeve te je u Saboru predložila svoj zakon o besplatnom obrazovanju. SDP time, dakako, planira dobiti određene političke bodove (s obzirom da je sada jasno da najveći dio javnosti podupire studentske zahtjeve) iako su i oni sami, prema svom priznanju, svjesni da nema šanse da će dotični zakon u Saboru proći. Međutim, postoje bitne razlike između zahtjevâ studenata i SDP-ova prijedloga te ovime želimo na te razlike i upozoriti.

Kao prvo, SDP-ov prijedlog izmjena zakona govori samo o redovnim studentima te predviđa besplatno obrazovanje samo za njih. Izvanredni bi studenti, po SDP-u, i dalje plaćali. To, međutim, nije besplatno obrazovanje koje su tražili studenti. Studenti traže ukidanje svih vidova plaćanja, dakle i za redovne i za izvanredne studente. Osim toga, kada bi se primijenio SDP-ov zakon, to bi trenutno stanje promijenilo samo nakratko. Naime, na nekim se fakultetima već ionako izvanredni studenti upisuju isključivo zato da bi se upisalo što više studenata koji plaćaju. Da se provede SDP-ov zakon, dogodilo bi se samo to da bi fakulteti umjesto dosadašnjih redovnih studenata koji studiraju uz plaćanje upisivali izvanredne studente. I ubrzo bismo opet imali gotovo 60% studenata koji plaćaju studij, samo što bi se ti studenti zvali drugačije. Stoga je rečeni prijedlog neprihvatljiv.

Kao drugo, studenti su zahtijevali potpuno javno financiranje obrazovanja na svim razinama, uključujući i postdiplomski. Postdiplomsku razinu, ipak, SDP-ov prijedlog izmjena zakona uopće ne spominje.

Stoga na kraju možemo zaključiti da SDP-ov prijedlog izmjena zakona nije model besplatnoga obrazovanja i nije ono za što se studenti zalažu. Također, uvođenje takvog zakona ne bi zacijelo ništa bitno promijenilo u praksi jer bi dio studenata koji plaća svoj studij i dalje nastavio plaćati, samo što bi se drugačije nazivali. Ipak, ono što ovaj prijedlog izmjena zakona pokazuje jest to da zakon o potpunom javnom financiranju obrazovanja doista nije teško napisati te da priče o tome, koje su se mogle čuti od vladajućih birokrata, da se kvalitetan zakon treba pisati godinama, jednostavno nisu točne. Iako SDP-ov prijedlog zakona nije istovjetan onome što studenti zahtijevaju, treba reći da se taj prijedlog zakona, kao i sadašanji zakon, uz nekoliko ključnih intervencija, može preurediti da odgovara svim studentskim zahtjevima.

Dodatak: studentski prijedlog izmjene članka 86. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju:

Sadašnji članak 86.

(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna.

(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole.

Naš prijedlog izmjena:

(4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme).

(5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program.

(6) Trošak redovitog i izvanrednog studija (studijskog programa) u cijelosti, NA PREDDIPLOMSKOJ, DIPLOMSKOJ I POSTDIPLOMSKOJ RAZINI, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole FINANCIRA se iz državnog proračuna.


Izvor: Slobodni Filozofski

Ministar koji je skandiranjem samoga sebe pozvao na ostavku, konačno ju je prošlog tjedna i dao. Razlog za taj čin međutim ne stoji ni u kakvoj vezi s onime što je ministar činio ili propustio činiti za vrijeme svoga mandata. Ministar koji je tijekom pet tjedana blokade nastave na fakultetima u Hrvatskoj u dosljednom autizmu odbijao odgovarati na zahtjev koji su studenti postavili njegovoj vladi, na koncu svoga mandata otkrio je logiku kojom se rukovodi. Ministar Primorac obznanio nam je da odlazi s onime s kime je došao i tako je otkrio shvaćanje demokratske odgovornosti kakvo vlada među nominalnim 'javnim službenicima': ravnodušnost spram zahtjeva upućenih odozdo kompenzira se neupitnom servilnošću spram nadređenih. Ministar je javno objavio logiku koja je na djelu: vlastitu političku sudbinu direktno je vezao uz političku sudbinu sebi nadređenoga. Dvadeset fakulteta, koliko ih se u jednome trenutku nalazilo u blokadi, nisu međutim uspjeli prijeći prag za ministra relevantnog političkog događaja, niti ga navesti da si postavi pitanje o vlastitoj odgovornosti. Kraj njegova mandata tako je potvrdio ono što smo o njemu i aparatu unutar kojega je djelovao naučili još za vrijeme trajanja blokade: nedostupnost za zahtjeve koji se javnim službenicima upućuju u ime obrane javnoga interesa stoji u direktnoj vezi s poimanjem politike koje njezin smisao svodi na politikantski oportunizam i interne karijerističke manevre.

Još upečatljiviju lekciju iz cinizma dao nam je ministrov šef, sada već bivši predsjednik vlade. Obraćajući se javnosti nakon ostavke iskoristio je priliku za jedan završni 'skrbnički' apel u kojemu "bankare i poslodavce", ali i "sindikate, studente i poljoprivrednike" podsjeća da "narod treba stajati ispred interesa pojedinaca". Temeljna politička laž te formulacije je višestruka: od toga da se bankare izjednačuje sa sindikatima, studentima i poljoprivrednicima, do toga da se kolektivna borba za očuvanje minimalnih socijalnih prava potonjih degradira do razine interesa pojedinaca, kojima se onda retorički suprotstavljaju neimenovani interesi apstraktnoga naroda. Pitanje je međutim tko čini 'narod' ako ga ne čini većina onih koji su svakodnevno prisiljeni prodavati svoj rad u državi koja im iz godine u godinu ukida sve više socijalnih prava?

Do jučer najviši predstavnik izvršne vlasti iste države sada se postavlja za privilegiranog trbuhozborca 'naroda', ne bi li ga to efikasnije moralno ucijenio i prisilio na ponizan pristanak na daljna rezanja prava i životnog standarda. Spektakl vlastite požrtvovnosti teatralnim činom ostavke očito treba poslužiti kao gesta moralne ucjene koja svakoga tko se usudi nastaviti borbu za obranu socijalnih prava unaprijed isključuje iz kategorije 'naroda', pa bili to i sami radnici, studenti i seljaci.

Pristati na takvu ucjenu značilo bi kapitulirati pred dubokim političkim cinizmom onih koji politiku i odgovornost ne umiju shvatiti kao išta drugo nego sustavno propisivanje žrtvovanja onima koji su u njihovim planovima očito uvijek već žrtvovani.

Studenti

ŠKOLSKI SINDIKATI POSLALI OTVORENU PORUKU NOVOM MINISTRU FUCHSU


Sindikati bi učenicima ukinuli besplatni prijevoz

Ne režite plaće. Ako su potrebne uštede, ukinite besplatne udžbenike i besplatan prijevoz za sve učenike! – zajednički je stav školskih sindikata, ravnatelja i studenata koje smo upitali gdje bi novi ministar znanosti dr. Radovan Fuchs mogao posegnuti ako rebalans proračuna bude morao “rezati“ i njegov resor.
Obrazovanje i znanost prvim su rebalansom ove godine doživjeli jedan od najvećih udara – “olakšani“ su za gotovo 900 milijuna kuna, a osim plaća, smanjena su i sredstva za borbu protiv ovisnosti i nasilja u školama, za lektiru i stručna usavršavanja i još mnogo toga.

Prostora za uštede vrlo je malo, kažu naši sugovornici, plaće nastavnika već su pale za oko 350 kuna, a kost u grlu svima su, očito, besplatni udžbenici za sve učenike, bez obzira na materijalni status.

Država je ove godine nakladnicima obećala 440 milijuna kuna za tu svrhu, a osigurano je svega 290 milijuna. Uz to, besplatan prijevoz učenika samo u srednjim školama proračun košta gotovo 200 milijuna kuna, iako mnogi upozoravaju na brojne zloporabe toga prava.

- Nevjerojatno je kako su i udžbenici i prijevoz bezobrazno poskupjeli kada su ih počeli plaćati porezni obveznici – ističe Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod.

- U krajnjem slučaju uštede bi se mogle naći i zaustavljanjem dijela investicija, poput izgradnje škola i sportskih dvorana koje nisu prioritetne - predlaže predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Klub studenata sociologije “Diskrepancija” s Filozofskog fakulteta u Zagrebu poziva zainteresirane na simpozij “Studentski prosvjedi 2009.: Metode, kontekst i implikacije”.

Prilozi: Službeni poziv na simpozij, Obrazac za prijavu izlaganja.

Kao što smo više puta izvještavali na plenumu, proteklih smo tjedana pratili situaciju na sveučilištu USP (Universidade de Săo Paulo) u Brazilu. Nakon što su lokalne vlasti potpomognute federalnim policijskim snagama gotovo mjesec dana opstruirale opći štrajk na spomenutom sveučilištu i fizički ograničile mobilnost studenata i osoblja, dana 9. lipnja su studenti, njihovi profesori i građani izišli na ulice Săo Paula ne bi li senzibilizirali javnost i potakli raspravu o kršenju sveučilišne autonomije. Nakon brutalne policijske akcije kojom je prekinut mirni prosvjed građana te nasilno otuđeno Ustavom zajamčeno pravo na prosvjedovanje, plenum FFZG-a izglasao je upućivanje pisma podrške kolegama u Săo Paulu.

Uspostavljanje direktnog kontakta s očevicima događaja nije se odvijalo prema očekivanju pa smo upućivanje pisma i eventualne akcije solidarnosti odgodili do daljnjeg. Proteklih smo dana došli do potrebnih informacija te prvenstveno zahvaljujemo gostujućem profesoru na našem fakultetu koji je proslijedio kontakt kolege i prijatelja s matičnog sveučilišta u Săo Paulu. Potvrdile su se sumnje da odgovor koji smo čekali nije stizao zbog povećanog opreza na koji su studenti i profesori primorani. Iz načina na koji kolege opisuju situaciju u svom gradu iščitava se ozračje cenzure, straha, paranoje i krajnje nepovjerljivosti prema svima izvana. Isto vrijedi i za pružanje informacija. Rečeno nam je kako postoji snažna sprega lokalnih vlasti i medija, u što smo se uvjerili tražeći naslove vezane uz sporne odgađaje na brazilskim novinskim portalima. Iako su naši kontakti redom oduševljeni što se netko bavi njihovom pričom, tražili su da potvrdimo izvore i kako smo uopće došli od njih, dok je kolega iz skupine studenata koji su bili neposredni sudionici prosvjeda 9. lipnja naglasio kako radije ne bi pričao o spornom danu. Umjesto toga, uputio je na amaterski film koji su studenti snimili, a koji ispod donosimo.





Ovdje možete pročitati pismo podrške koje će sutra biti upućeno na službenu adresu sveučilišta USP.

Prema pisanju Novog lista, iako još nije službeno potvđeno, novim Ministrom znanosti, obrazovanja i športa bit će imenovan dr. sc. Radovan Fuchs.

ZAGREB – Državni tajnik dr. sc. Radovan Fuchs zamijeniti će Dragana Primorca na čelu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ). Iako ova informacija još nije dobila službenu potvrdu, iz izvora bliskih samom vrhu HDZ-a jučer se moglo saznati kako je Fuchs, suprotno dosadašnjim najavama, ipak prihvatio ponudu te će voditi MZOŠ u Vladi Jadranke Kosor.

Radovan Fuchs jedan je od najbližih suradnika sada već bivšeg ministra Dragana Primorca, a u Ministarstvu je već jako dugo te je promijenio nekoliko različitih pozicija – od pomoćnika ministra za međunarodnu razmjenu, preko državnog tajnika za visoko obrazovanje do državnog tajnika za znanost. Svojevremeno je bio potpredsjednik Demokratskog centra, odakle je otišao 2006. godine. (Novi list, 3.7.2009. u 23.00h)

UPDATE:

Dok se studenti brojnih sveučilišta kako u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji tako i na sveučilištima diljem svijeta bore za veća proračunska izdvajanja za visoko obrazovanje, novi potezi političara u Srbiji ne prestaju iznenađivati u svome apsurdu. Naime, kako smo već izvijestili, od 1. do 12. srpnja u tijeku je najveća svjetska sportska manifestacija među studentima - Univerzijada Beograd 2009. Osim što je izdvajanje za ovu studentsku (sic!) manifestaciju četiri puta veće od izdvajanja za obrazovanje na svim razinama u cijeloj Srbiji, organizacija ovogodišnje Univerzijade diči se i iseljavanjem studenata/ica iz Studentskog grada te rušenjem domova Roma iz beogradskog Bloka 67 koji je, osim što je porušen, još i ograđen žicom te doslovno pretvoren u geto! Sva javna okupljanja za vrijeme trajanja Univerzijade zabranjena su, pa je tako onemogućen i protest koji su koleg(ic)e iz Beograda najavile povodom otvaranja Univerzijade. Reakciju nezavisne studentske inicijative "Drugačiji Univerzitet je Moguć!", objavljenu 29. lipnja o.g., prenosimo vam u cijelosti:

Povodom Univerzijade, potpredsednik Vlade i predsednik OK Univerzijade, Božidar Đelić, izjavio je:

Prenosimo vam izvještaj s posljednjeg plenuma Nezavisne studentske inicijative u Zadru, održane 2. srpnja 2009.

S obzirom da se bliže skorašnji ljetni praznici, Nezavisna studentska inicijativa Zadar danas je održala posljednji plenum do devetog mjeseca. Studenti i studentice su se među ostalim osvrnuli na dosadašnje aktivnosti kroz proteklo razdoblje privremene uvjetovane deblokade: performanse, fanzin, suradnju s ostalim studentskim organizacijama - kako iz zemlje, tako i iz inozemstva i sl.

Od ostalih pitanja govorilo se o simpoziju kojega će u studenom 2009. godine održati Klub studenata sociologije Diskrepancija s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, pod nazivom "Studentski Prosvjedi 2009.: metode, kontekst i implikacije". Velika je vjerojatnost da će neki članovi Nezavisne studentske inicijative Zadar prijavama na navedeni simpozij uveličati samo događanje, te će na njemu govoriti kao o spomenutoj temi, tako i o samoj blokadi Sveučilišta u Zadru. Međutim, o ostalim pojedinostima ćemo vas izvještavati putem našeg bloga, te Facebook grupe.

Osim toga smo se osvrnuli i na izvještaj studentice Sveučilišta u Zadru, koja je prisustvovala na sastanku povjerenstva pri MZOŠ-a, s ciljem uređenja novog zakona o kreditiranju i stipendiranju ( op. NSI Zadar: podsjećamo da je naša inicijativa odbila slati delegata/-kinju na taj sastanak, te je Uprava Sveučilišta u Zadar izabrala jednu studenticu, dok su ostali sveučilišni gradovi slali isključivo predstavnike/-ice Studentskog zbora ). Na tom sastanku su predstavnici MZOŠ predstavili četiri problema kojima bi se to povjerenstvo trebalo baviti. Rečeno im je kako će raditi na cjelokupnoj zakonskoj regulativi o visokom obrazovanju, te da će se još raspraviti o tome da li će se sve uklopiti u jedan prijedlog zakona ili te teme razdvojiti u dva zasebna prijedloga. Istaknuti problemi bili su sljedeći: organizacija sveučilišta, financiranje sustava visokog obrazovanja, studentski standard, te izbori u zvanje. Također je bitno spomenuti kako naša nezavisna inicijativa smatra da studentima/-icama nisu potrebni bilo kakvi sustavi kreditiranja za obrazovanje, već bi ono kao takvo trebalo biti BESPLATNO na svim razinama, od osnovne škole do doktorata.

Studenti/-ice su se osvrnuli/-le na trenutno ''goreću'' temu ostavke ministra MZOŠ-a, Dragana Primorca, te se pokrenulo pitanje o mogućem nasljedniku/-ici. Želimo naglasiti kako smo za bilo koju osobu koja će savjesno raditi svoj posao, te pravovremeno odgovarati na studentske upite, a ne ih svjesno ignorirati. Kao akademski građani/-ke ove države imamo pravo na pravovremene i razumljive odgovore, a ne da nas se mjesecima svjesno ignorira kao da smo zadnja rupa na sviralu.

O svim drugim probemima studenti/-ice Nezavisne studentske inicijative Zadar će pravovremeno sve obavijesti slati putem bloga http://www.nekomercijalizacijiunizd.blog.hr/ , te putem Facebook grupe ''Nezavisna studentska inicijativa Zadar''. Za sva ostala pitanja možete nas kontaktirati putem našeg službenog e-maila: nekomercijalizaciji[at]gmail.com

Pozdrav uz poruku:

''Jedan svijet, jedna borba! Znanje nije roba!''


Nezavisna studentska inicijativa Zadar

'Došao sam na poziv Ive Sanadera i s njim odlazim', izjavio je Dragan Primorac nakon što je podnio pismenu ostavku na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i športa.

O mogućoj ostavci ministra Dragana Primorca nagađalo se u medijima posljednje vrijeme.

O odlasku s dužnosti ministra 29. lipnja prigodom predstavljanja Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISPVU), Primorac je izjavio da će se to rješavati 'ovih dana'.

Draganu Primorcu ovo je bio drugi mandat ministra znanosti, obrazovanja i športa u vladi Ive Sanadera.

Izvor: Net.hr

Komentar ostavke ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca


Nakon što je 20. svibnja 2009. godine u Teslinoj ulici ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac skandiranjem usmeno najavio podnošenje svoje ostavke, 1. srpnja 2009. godine Primorac je podnio i službenu, pismenu ostavku.

Iako ministar odlazi s političke scene, sigurni smo da će nam ostati u sjećanju zahvaljujući plakatima "Nestao ministar obrazovanja", video clipu "Gdje je nestao ministar", transparentu "Dra-Gan and the Masters of the University", grafitima "Slobodna edukacija, a ne slobodno tržište" s njegovim likom…

Međutim, u sjećanju će nam prije svega ostati zbog potpunog ignoriranja postojanja plenuma na sveučilištima diljem Hrvatske. Sigurni smo da će i budući ministar ili ministrica biti ovjekovječen/a putem plakata, clipova, transparenata i grafita u slučaju donošenja odluke o zanemarivanju i patroniziranju studentskih političkih poteza.

Izvor: slobodni filozofski