Obraćam se autoru ovog teksta ( a i vama koji ga tako olako objavljujete) koji u pokušaju da napiše nekakav kritički tekst pun strasti, zapravo i ne provjerava istinitost podataka na koje se poziva. Studentski domovi u Beogradu ni u jednom trenutku nisu uzeti u obzir u pogledu smještaja gostujućih studenata sportaša na Univerzijadi iz jednostavnog razloga što se za te potrebe u posljednje dvije godine gradio ( i izgradio) potpuno novi kompleks, popularno zvani „Univerzitetski grad“ čija je namjena upravo smještaj gostiju povodom ove manifestacije . Po njenom završetku, stanovi i poslovni prostor u ovim objektima namjenjeni su prodaji. „Tim povodom grad je na velikom prostoru u srcu Novog Beograda sagradio kompleks “Belville” koji predstavlja potpuno nov koncept stambenog naselja. Po mnogo čemu jedinstven, Belville je pravi mali grad usred Beograda. Ono što ga čini posebnim, osim gotovo savršene lokacije je inovativnost u načinu gradnje, funkcionalnost, savremena tehnička rešenja i nesvakidašnji sistem uređenja površina u samom naselju. Važni detalji, kao što su sigurnosna ulazna vrata, unutrašnja vrata visine, veliki prozori, visoki plafoni, najkvalitetniji hrastov parket, centralno grejanje, klima uređaji, najsavremenija instalacija za telefon i TV, dva lifta koja polaze od podzemnih garaža u svakom ulazu i veliki broj mesta za parkiranje značajno upotpunjuju ovo stambeno-poslovno naselje. Predstavljeno nam je 14 stambenih zgrada gde se nalazi 1858 stanova, 27 različitih veličina od garsonjera do četvorosobnih, koji su kompletno opremljeni I čekaju svoje prve stanare, sportiste predstojeće jubilarne 25. Univerzijade. “ (izvor http://www.nadlanu.com/Dynamic/ListItemsShowItem,intLangID,2,intItemID,125 661,intCategoryID,62,CityID,.html ) http://www.jutarnji.hr/nekretnine/arhitektura/clanak/art-2009,6,17,,166806 .jl U pogledu studenstkih domova u Beogradu (ukupno 12), takozvani „Studenstki grad Dom1“ i „Studenstki grad Dom2“ su unaprijed predviđenim pravilnikom namijenjeni za „međunarodnu razmijenu studenata i turističku recepciju“ kao i svake godine tokom ljetne pauze i to nakon posljednjih ispitnih rokova na Sveučilištu. Budžet Srbije za obrazovanje za 2009tu godinu izgleda ovako : “Ministarstvu prosvete iz budžetu Srbije za 2009. godinu pripašće 135 milijardi dinara, a bezmalo polovina tog novca, 65 milijardi, rezervisnao je za zarade zaposlenih u prosveti. Ovom resoru iz budžeta će direktno biti prebačeno oko 107 milijardi dinara, a preostalu sumu treba obezbediti iz drugih izvora. Posebna stavka, vredna 170 miliona dinara su besplatni udžbenici za prvake. Prema projekciji budžeta za četvoročasovni pripremni predškolski program predviđeno je oko 2,5 milijardi dinara, a za stručno usavršavanje zaposlenih u predškolskim ustanovama 10,3 miliona dinara. Za projekte unapređenja obrazovanja namenjeno je oko 150 miliona. Za realizaciju delatnosti osnovnog obrazovanje predviđeno je oko 60 milijardi dinara, za srednje obrazovanje 28, 5 milijardi, a za visoko obrazovanje oko 30, 6 milijardi dinara. U budžetu Ministarstva prosvete za projekat Univerzijade određeno je 500 miliona dinara, a za podršku realizacije obrazovanja na Kosovu i Metohiji 80 miliona dinara. “ (izvor, nezavisna novinska agencija BETA, http://www.biznisnovine.com/cms/item/stories/sr.html?view=story&id=27067 )
Fakulteti također ostvaruju svoju zaradu (6,2 milijarde dinara u prva četiri mjeseca) što je sveukupno opet malo, ali je daleko od minornih cifara navedenih u tekstu, gdje kaže da je “za celokupno obrazovanje na svim nivoima predviđeno izdvajanje svega 1,2 milijardi dinara.” Pravo stanje je umanjeno za oko 110 puta…. Zaista pretjerano.
Romsko “naselje” u Bloku 62, tesko se moze nazvati naseljem s obzirom da se radilo o nekoliko porodica koje su živjele u kartonskim “kućama” I u krajnje nehigijenskim uslovima. Taj problem postoji već nekoliko godina nevezano za samu Univerzijadu, a eskalirao je kada je grad ponudio smještaj tim porodicama u privremene objekte I takozvane stambene kontejnere (gdje su im obezbeđeni pijaća voda, struja, grijanje kao I osnovni namještaj) To je privuklo Rome iz gotovo čitave zemlje kako bi I oni “dobili svoj dio kolača” te je na kraju broj Roma dosegao I nekoliko stotina. Gradonačelnik Đilas je izjavio da je grad dužan da se stara o Romima koji su registrirani u Beogradu a da ostali koji su se doselili u mjesec dana od kako je akcija pomoći počela (I koja je organizovana u nekoliko navrata prethodnih godina) treba da se obrate gradovima I općinama iz kojih dolaze I gdje su I do sada živjeli. Jedan broj Roma je prihvatio pomoć grada dok ostali insistiraju da ostanu na lokaciji iako tamo nemaju osnovne uslove za život. (radi se o jednoj o atraktivnijih zona u gradu) Kažu, u centru mogu da skupljaju sirovine od kojih žive, a da se uključe u zanatstvo I poljoprivredu, ne mogu. Postoje različiti socijalni programi za radno ospostobljavanje ovakvih ljudi, ali je zainteresovanost ovih Roma da se u njih uk
14.07.2009. (06:57)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kolega
uključe skoro nepostojeća. Ovo je ako ništa uvreda za ljude koji pošteno žive od svog rada, pa bili oni poljoprivrednici, nadničari, perači prozora, doktori ili inženjeri. Ilustracije radi, remont mosta “Gazela” se uporno odlaže zato što ispod njega također žive Romi kojima se isto nudi smještaj I koji ne žele da napuste lokaciju iako će remont mosta uskoro biti neodložan iz bezbednosnih razloga te su oni I sami ugroženi na toj lokaciji. Kad remont jednom počne upravo je u njihovom interesu da se sa lokacije sklone, opet radi bezbednosti I prihvate pomoć koja im se nudi Postavlja se pitanje, da li bi I jedan uređeni grad tolerisao da bilo ko (bio Rom ili neke druge nacionalnosti) jednostavno napravi sebi kartonsku kuću gdje mu se sviđa, pa bila to bitna saobraćajnica, park, zelena površina ili trg sasvim svejedno i useli svoju porodicu I ucjenjuje taj isti grad, ne pokazujući nikakvo interesovanje da bude koristan član društva I da učini bilo šta da promjeni svoju situaciju.
Javni skupovi u Beogradu svakako da nisu bili zabranjeni , naprotiv, upravo je organizovano niz manifestacija radi dobrodošlice gostujućim sportašima. Ono što jeste primjećeno je da je raspored velikih okupljanja kao što su koncerti, prilagođen Univerzijadi kako bi zdravstvene , vatrogasne I ostale službe mogle adekvatno reagirati u slučaju potrebe s obzirom da je u gradu prisutan veliki broj gostiju koji su svakodnevno boravili na 35 lokacija kao što su stadioni, dvorane i ostali objekti koji okupljaju hiljade ljudi. Pa opet, recimo koncert Santane je po završetku takmičenja održan 11. Srpnja u Donjem gradu Kalemegdanske tvrđave gdje je bilo oko 8 000 ljudi.
Da bi se izbjegle gužve u saobraćaju, uspostavljene su posebne trase (posebno obilježene kolovozne trake) namijenjene isključivo učesnicima Univerzijade kao i poseban gradski prevoz za posjetioce. Na Univerzijadi je radilo oko 1300 studenata i mladih ljudi (tokom mjesec dana) koji su radili za dnevnice od 1000 dinara i veliki broj volontera. Nije mnogo, ali prilika za one kojima je to potrebno da zarade sebi neki džeparac. Volonteri i angažovani na Univerzijadi su imali posebne akreditacije pomoću kojih su besplatno koristili gradski prevoz tokom mjesec dana i ostale sadržaje u gradu. Pored njih, službe koje su dežurale (policija, zdravstveni radnici i ostali) su uz mjesečne redovne plate također primali dnevnice kao posebnu nadoknadu za angažovanje na Univerzijadi. Također, mnogi sportski i drugi objekti su renovirani za ovu priliku i ostaće Beograđanima ljepši i obnovljeni. Kompletan novi namještaj iz Univerzitetskog sela iz skoro 2000 stanova je dodjeljen studenstkim domovima kako bi se zamjenio stari. Ogroman dio posla vezan za hranu, odjeću, transport, suvenire itd također je valjalo platiti iz tih 4, 5 milijarde dinara predviđenih za ovaj događaj. Zapravo taj novac nije bačen u vjetar dok mnogi umiru od gladi kako ispada, već je upravo vraćen studentima, gradu i mnogim zaposlenima koji su prodajom proizvoda i usluga ostvarili zaradu na ovaj ili onaj način. Pošteno gledano, ne bi se reklo da je ovaj novac tako „bahato“ rasipan dok su građani puni jeda i brige gledali sa strane šta se dešava, zaboravljeni od svih.
14.07.2009. (06:58)
-
-
-
- - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kolega
Obraćam se autoru ovog teksta ( a i vama koji ga tako olako objavljujete) koji u pokušaju da napiše nekakav kritički tekst pun strasti, zapravo i ne provjerava istinitost podataka na koje se poziva.
Studentski domovi u Beogradu ni u jednom trenutku nisu uzeti u obzir u pogledu smještaja gostujućih studenata sportaša na Univerzijadi iz jednostavnog razloga što se za te potrebe u posljednje dvije godine gradio ( i izgradio) potpuno novi kompleks, popularno zvani „Univerzitetski grad“ čija je namjena upravo smještaj gostiju povodom ove manifestacije . Po njenom završetku, stanovi i poslovni prostor u ovim objektima namjenjeni su prodaji. „Tim povodom grad je na velikom prostoru u srcu Novog Beograda sagradio kompleks “Belville” koji predstavlja potpuno nov koncept stambenog naselja. Po mnogo čemu jedinstven, Belville je pravi mali grad usred Beograda. Ono što ga čini posebnim, osim gotovo savršene lokacije je inovativnost u načinu gradnje, funkcionalnost, savremena tehnička rešenja i nesvakidašnji sistem uređenja površina u samom naselju. Važni detalji, kao što su sigurnosna ulazna vrata, unutrašnja vrata visine, veliki prozori, visoki plafoni, najkvalitetniji hrastov parket, centralno grejanje, klima uređaji, najsavremenija instalacija za telefon i TV, dva lifta koja polaze od podzemnih garaža u svakom ulazu i veliki broj mesta za parkiranje značajno upotpunjuju ovo stambeno-poslovno naselje.
Predstavljeno nam je 14 stambenih zgrada gde se nalazi 1858 stanova, 27 različitih veličina od garsonjera do četvorosobnih, koji su kompletno opremljeni I čekaju svoje prve stanare, sportiste predstojeće jubilarne 25. Univerzijade. “ (izvor http://www.nadlanu.com/Dynamic/ListItemsShowItem,intLangID,2,intItemID,125 661,intCategoryID,62,CityID,.html )
http://www.jutarnji.hr/nekretnine/arhitektura/clanak/art-2009,6,17,,166806 .jl
U pogledu studenstkih domova u Beogradu (ukupno 12), takozvani „Studenstki grad Dom1“ i „Studenstki grad Dom2“ su unaprijed predviđenim pravilnikom namijenjeni za „međunarodnu razmijenu studenata i turističku recepciju“ kao i svake godine tokom ljetne pauze i to nakon posljednjih ispitnih rokova na Sveučilištu.
Budžet Srbije za obrazovanje za 2009tu godinu izgleda ovako :
“Ministarstvu prosvete iz budžetu Srbije za 2009. godinu pripašće 135 milijardi dinara, a bezmalo polovina tog novca, 65 milijardi, rezervisnao je za zarade zaposlenih u prosveti.
Ovom resoru iz budžeta će direktno biti prebačeno oko 107 milijardi dinara, a preostalu sumu treba obezbediti iz drugih izvora.
Posebna stavka, vredna 170 miliona dinara su besplatni udžbenici za prvake.
Prema projekciji budžeta za četvoročasovni pripremni predškolski program predviđeno je oko 2,5 milijardi dinara, a za stručno usavršavanje zaposlenih u predškolskim ustanovama 10,3 miliona dinara.
Za projekte unapređenja obrazovanja namenjeno je oko 150 miliona.
Za realizaciju delatnosti osnovnog obrazovanje predviđeno je oko 60 milijardi dinara, za srednje obrazovanje 28, 5 milijardi, a za visoko obrazovanje oko 30, 6 milijardi dinara.
U budžetu Ministarstva prosvete za projekat Univerzijade određeno je 500 miliona dinara, a za podršku realizacije obrazovanja na Kosovu i Metohiji 80 miliona dinara. “ (izvor, nezavisna novinska agencija BETA, http://www.biznisnovine.com/cms/item/stories/sr.html?view=story&id=27067 )
Fakulteti također ostvaruju svoju zaradu (6,2 milijarde dinara u prva četiri mjeseca) što je sveukupno opet malo, ali je daleko od minornih cifara navedenih u tekstu, gdje kaže da je “za celokupno obrazovanje na svim nivoima predviđeno izdvajanje svega 1,2 milijardi dinara.” Pravo stanje je umanjeno za oko 110 puta…. Zaista pretjerano.
Romsko “naselje” u Bloku 62, tesko se moze nazvati naseljem s obzirom da se radilo o nekoliko porodica koje su živjele u kartonskim “kućama” I u krajnje nehigijenskim uslovima. Taj problem postoji već nekoliko godina nevezano za samu Univerzijadu, a eskalirao je kada je grad ponudio smještaj tim porodicama u privremene objekte I takozvane stambene kontejnere (gdje su im obezbeđeni pijaća voda, struja, grijanje kao I osnovni namještaj) To je privuklo Rome iz gotovo čitave zemlje kako bi I oni “dobili svoj dio kolača” te je na kraju broj Roma dosegao I nekoliko stotina. Gradonačelnik Đilas je izjavio da je grad dužan da se stara o Romima koji su registrirani u Beogradu a da ostali koji su se doselili u mjesec dana od kako je akcija pomoći počela (I koja je organizovana u nekoliko navrata prethodnih godina) treba da se obrate gradovima I općinama iz kojih dolaze I gdje su I do sada živjeli. Jedan broj Roma je prihvatio pomoć grada dok ostali insistiraju da ostanu na lokaciji iako tamo nemaju osnovne uslove za život. (radi se o jednoj o atraktivnijih zona u gradu) Kažu, u centru mogu da skupljaju sirovine od kojih žive, a da se uključe u zanatstvo I poljoprivredu, ne mogu. Postoje različiti socijalni programi za radno ospostobljavanje ovakvih ljudi, ali je zainteresovanost ovih Roma da se u njih uk
14.07.2009. (06:57) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...
kolega
uključe skoro nepostojeća. Ovo je ako ništa uvreda za ljude koji pošteno žive od svog rada, pa bili oni poljoprivrednici, nadničari, perači prozora, doktori ili inženjeri. Ilustracije radi, remont mosta “Gazela” se uporno odlaže zato što ispod njega također žive Romi kojima se isto nudi smještaj I koji ne žele da napuste lokaciju iako će remont mosta uskoro biti neodložan iz bezbednosnih razloga te su oni I sami ugroženi na toj lokaciji. Kad remont jednom počne upravo je u njihovom interesu da se sa lokacije sklone, opet radi bezbednosti I prihvate pomoć koja im se nudi Postavlja se pitanje, da li bi I jedan uređeni grad tolerisao da bilo ko (bio Rom ili neke druge nacionalnosti) jednostavno napravi sebi kartonsku kuću gdje mu se sviđa, pa bila to bitna saobraćajnica, park, zelena površina ili trg sasvim svejedno i useli svoju porodicu I ucjenjuje taj isti grad, ne pokazujući nikakvo interesovanje da bude koristan član društva I da učini bilo šta da promjeni svoju situaciju.
Javni skupovi u Beogradu svakako da nisu bili zabranjeni , naprotiv, upravo je organizovano niz manifestacija radi dobrodošlice gostujućim sportašima. Ono što jeste primjećeno je da je raspored velikih okupljanja kao što su koncerti, prilagođen Univerzijadi kako bi zdravstvene , vatrogasne I ostale službe mogle adekvatno reagirati u slučaju potrebe s obzirom da je u gradu prisutan veliki broj gostiju koji su svakodnevno boravili na 35 lokacija kao što su stadioni, dvorane i ostali objekti koji okupljaju hiljade ljudi. Pa opet, recimo koncert Santane je po završetku takmičenja održan 11. Srpnja u Donjem gradu Kalemegdanske tvrđave gdje je bilo oko 8 000 ljudi.
Da bi se izbjegle gužve u saobraćaju, uspostavljene su posebne trase (posebno obilježene kolovozne trake) namijenjene isključivo učesnicima Univerzijade kao i poseban gradski prevoz za posjetioce. Na Univerzijadi je radilo oko 1300 studenata i mladih ljudi (tokom mjesec dana) koji su radili za dnevnice od 1000 dinara i veliki broj volontera. Nije mnogo, ali prilika za one kojima je to potrebno da zarade sebi neki džeparac. Volonteri i angažovani na Univerzijadi su imali posebne akreditacije pomoću kojih su besplatno koristili gradski prevoz tokom mjesec dana i ostale sadržaje u gradu. Pored njih, službe koje su dežurale (policija, zdravstveni radnici i ostali) su uz mjesečne redovne plate također primali dnevnice kao posebnu nadoknadu za angažovanje na Univerzijadi. Također, mnogi sportski i drugi objekti su renovirani za ovu priliku i ostaće Beograđanima ljepši i obnovljeni. Kompletan novi namještaj iz Univerzitetskog sela iz skoro 2000 stanova je dodjeljen studenstkim domovima kako bi se zamjenio stari. Ogroman dio posla vezan za hranu, odjeću, transport, suvenire itd također je valjalo platiti iz tih 4, 5 milijarde dinara predviđenih za ovaj događaj. Zapravo taj novac nije bačen u vjetar dok mnogi umiru od gladi kako ispada, već je upravo vraćen studentima, gradu i mnogim zaposlenima koji su prodajom proizvoda i usluga ostvarili zaradu na ovaj ili onaj način. Pošteno gledano, ne bi se reklo da je ovaj novac tako „bahato“ rasipan dok su građani puni jeda i brige gledali sa strane šta se dešava, zaboravljeni od svih.
14.07.2009. (06:58) - - - - - promjene spremljene- uredi komentar - obriši komentar - prijavi ovaj komentar kao spam - zabrani komentiranje autoru ovog komentara- učitavam...