Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/nsist

Marketing

Nezavisna inicijativa: studenti saveznici prosvjednika


NEDAVNA PODRŠKA SELJACIMA, PREMA RIJEČIMA STUDENATA, NIJE BILA SLUČAJNA


Image Hosted by ImageShack.us

Bezrezervno smo spremni poduprijeti svaku skupinu koja se, poput nas, bori za socijalnu pravdu, jer nam je cilj da država djeluje na dobrobit vlastitih građana. Naša potpora nije neselektivna, nikada ne bismo stali uz politički obojene skupine, prosvjede vezane uz izmjene imena trgova i slično - ističe jedan od studenata zagrebačkoga Filozofskog fakulteta iz Nezavisne inicijative za pravo na besplatno obrazovanje, skupine koja je nakon višetjedne blokade toga fakulteta pažnju javnosti prije nekoliko dana ponovno privukla priključujući se prosvjedu seljaka u Zagrebu.

I dok je u nekih taj potez izazvao čuđenje jer im se “koalicija” seljaka i studenata učinila pomalo neprirodnom, stručna javnost i sami studenti u tome ne vide ništa sporno.

Štoviše, studenti Nezavisne inicijative, prije potpore poljoprivrednicima, nedavno su stali i uz javne službenike, liječnike, učitelje i znanstvenike, kad im je zbog krize Vlada srezala osnovicu za plaće.

Također, ako se ne ispune njihovi uvjeti, vlastiti zahtjev za besplatnim obrazovanjem ponovno će braniti već od jeseni. Sve to otvara put pitanjima stvara li se to nova kritična masa nezadovoljnih društvenih skupina, u kojima studenti i njihov model depersonalizirane i depolitizirane borbe imaju važnu riječ. Sami studenti tvrde da u pozadini stoji tek bitka za socijalnu pravdu, pri čemu nemaju ambicija biti liderima:

- Prvi smo nešto učinili nakon dugo vremena, slušajući kritike kako vraćamo društvo u komunizam. No drago nam je da se probudila kritička svijest, da se društvo pokrenulo i da smo mi bili taj ‘okidač’ - kaže naš sugovornik.

U savezništvu studenata i seljaka ništa sporno ne vidi ni sociolog Hajrudin Hromadžić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Društvena pobuna

- Riječ je o isprepletanju socijalnih aktera smještenih na narastajuću društvenu marginu, a momentu prepoznavanja uzajamnih interesa pogoduje niz povijesnih, gospodarskih i političkih okolnosti - smatra on.

Potpora je, ističe, dijelom rezultat recentnih tranzicijskih, ali i širih, prilika sve bestidnije eksploatacije najugroženijih od strane ekonomske elite, interesno isprepletene s političkim centrima odlučivanja koji određuju smjernice neoliberalnog kapitalizma.

- Okolnosti društvene nepravde vode produbljivanju antagonizma i sve glasnijoj kritici postojećeg stanja - kazao je.

No ima i drukčijih mišljenja. Za društvenog analitičara Davora Gjenera suradnja seljaka i studenata pomalo je kontradiktorna. Ne radi se o promišljenom potezu studenata, tvrdi on, nego ad hoc davanju potpore svakome tko dovodi u pitanje legitimitet Vlade. Ekonomski tip zahtjeva studenata potpuno je suprotan ekonomskom tipu zahtjeva seljaka.

- Da su studenti bili promišljeniji, u vrijeme pobune nisu trebali govoriti kako novac iz proračuna odlazi za pelješki most, pa nema za školovanje, nego da odlazi za poljoprivredu, pa nema za školovanje - kaže Gjenero. On ne vjeruje ni u masovnije oblike društvene pobune u vremenu kada društvo ‘ide prema dolje’. Socijalni nemiri mogu se očekivati kada krene uzlazni ciklus - tvrdi on.

Aktivnosti ne prestaju

Studenti Nezavisne inicijative sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, na kojemu se do 26. lipnja “odrađuju” dani provedeni u blokadi, nisu prestali s aktivnostima.

Barem jednom tjedno održava se plenum, aktivan je blog, komunikacija sa studentima iz zemlje i inozemstva, a peticiju potpore besplatnom obrazovanju potpisalo je stotinu tisuća građana.

Latvija i Italija

Savezništva poput ovoga u Hrvatskoj nisu neuobičajena u Europi. Riječ je o globalnim trendovima društvenog aktivizma sve brojnijih socijalnih aktera, kaže prof. dr. Hromadžić.

Spominje tako Rigu u Latviji, gdje su se zajedno digli umirovljenici, učitelji, njegovatelji, policajci i radnici u kulturi kako bi spriječili da Vlada, u ime izbjegavanja bankrota, smanji njihove dohotke.

U Italiji je krajem prošle godine u organizaciji neovisnih radikalnih sindikata gomila prosvjednika, među kojima i 50 tisuća studenata, marširala Rimom. Iz toga se razvila samoorganizacija sveučilišnih studenata i privremenih radnika.

Izvor: Slobodna Dalmacija


Post je objavljen 23.06.2009. u 21:06 sati.