S ONU STRANU SCHENGENA
Piše: Semper contra
...ne vjeruj EU ni kada ti darove donosi. U listu „Zarez“ broj 302 od 3. veljače 2011., kojeg već dulje vrijeme pratim zahvaljujući preporuci blogera gospon profesor-a, objavljen je tematski prilog pod naslovom „S onu stranu Schengena“. Mislim da članci objavljeni u tom prilogu zavređuju pozornost svih nas koji ne želimo ući u EU kao „guske u maglu“. Za one koji taj „Zarez“ nisu kupili, a do njega više ne mogu doći i pročitati spomenute članke odlučih vam podastrijeti uvodni tekst iz kojeg se može razabrati intencija članaka koji su objavljeni. Na kraju citiranog teksta donosim njihove naslove i autore. U slučaju da u svojim komentarima izrazite volju da citiram i ostale članke pokušat ću udovoljiti vašoj želji u granicama mogućnosti. Naglasci u citiranom članku su moji. Uvod EU – politička ekonomija i demokracija Ulazak Hrvatske u Europsku uniju trebao bi predstavljati konačnu ovjeru demokratske zrelosti stečene kroz tranzicijski proces. Demokratska zrelost se procjenjuje kroz uspješnost dekontaminacijskog procesa obračunavanja s ostacima socijalističkog mentaliteta i nacionalističkih eskapada. Odrađena dekontaminacija ulaznica je u institucionalni poredak nadiđenih političkih antagonizama i socijalnog blagostanja garantiranog nesmetanim odvijanjem tržišnih procesa. Skicirana tranzicijska agenda konsenzualno je prihvaćena od svih parlamentarnih stranaka pod geslom nepostojanja validne alternative. Kao jedina drukčija putanja konstruirana je historijska avet parazitizma javnog sektora, korumpiranih državnih poduzeća i uvijek prijetećih nacionalističkih ratova. Tekstovi sadržani u ovom tematu pokušavaju ukazati na ideološku motivaciju i konkretne materijalne interese u pozadini navodno neutralno predstavljene alternative. Usprkos proklamiranim demokratskim težnjama pristupanja Europskoj uniji, upravo je demokratski deficit ključna odrednica procesa pristupanja i samih ugovornih aranžmana koji konstituiraju EU. Demokratska participacija u pristupnim pregovorima u potpunosti je eliminirana i jedine informacije koje javnost dobiva sporadične su izjave državnih birokrata o zaključivanju pojedinih poglavlja vezanih uz sektore ekonomije i uprave. Izostanak demokratskog odlučivanja o političkim odlukama koje se evidentno donose na štetu većine stanovništva u službi je legitimacijskih procedure na dvije razine. Pod ideološkom aurom ekspertizma Europskih upravljača političke odluke s dalekosežnim negativnim posljedicama za poziciju rada u odnosu na kapital i funkcioniranje javnih resursa pravdaju se dijagnozom naše vlastite neučinkovitosti i nesposobnosti da sami sobom upravljamo i eklatantan su primjer rasističkog odnosa prema vlastitom narodu, vrlo raširenog u domaćim liberalnim krugovima. Druga razina je obećanje o nužnim mjerama koje će u budućnosti, nakon što uđemo u EU, rezultirati općim blagostanjem i demokratskim procvatom. Samo letimičan uvid u nedemokratski status Europske komisije i Europske centralne banke u upravljačkim strukturama EU, krizu monetarne unije kojoj se ne nazire kraj i sudbinu tranzicijskih zemalja poput baltičkih ili Madžarske nakon ulaska u EU dovoljno je ne samo za sumnju, već i za potpunu diskreditaciju ponuđenog obrasca. Mjere štednje, fiskalna disciplina, likvidacija javnog sustava i socijalizacija efekata krize unutar Europske unije dovoljan su putokaz za nužnost reartikulacije alternative - ne bira se između uređene Europe i zaostalog Balkana, već između interesa vladajućih elita i interesa širokih narodnih masa. Interesi grčkog radnika jednaki su interesima njemačkog radnika kao što su jednaki interesima hrvatskog radnika. I ti interesi čine svako nacional-romantičarsko protivljenje ulasku u EU, kao dosad jedinu opoziciju prisutnu u javnom prostoru, izlišnom i kontraproduktivnom. Artikulacija interesa mora poći od konkretnih analiza konkretnih situacija u pojedinim ekonomskim i upravljačkim sektorima Europske unije. Detektirani gotovo potpuni izostanak analiza, osim onih kvazistručnih u apologetske svrhe, tekstovi koji slijede nastoje promijeniti. Ostali članci Jelena Miloš Vodič kroz europsku demokraciju Demontaža mita o demokratskoj legitimaciji EU Mate Kapović Europska unija kao neoliberalna tvorevina Kratka povijest suvremenih eurointegracijskih procesa Marko Kostanić Europska monetarna politika i demokracija Demokratski deficit je strukturalni dio ekonomske politike EU-a Mario Kikaš Zajednička agrarna politika nejednakosti Iza ponavljanih egida o modernizaciji, tehnološkom i održivom razvoju kriju se, bez ustezanja – kolonizatorska rješenja, koja se prešućuju u medijskom diskursu Ivona Grgurinović&Ruža Lukšić Europski fondovi: što kako i za koga Novci europske unije nemaju proklamiranu funkciju pomoći, nego vrlo jasno usmjeravaju državna sredstva prema postizanju ciljeva koji su od koristi vladajućim klasama EU-a, a ne i građanima pojedine države Jovica Lončar Fajrunt za hrvatsku brodogradnju Zašto eliminirati proizvodnu granu koja je u prvih pet u Europi i prvih petnaest u svijetu? Juraj Katalenac Europska unija, neizvjesni rad i fleksigurnost Službeni stavovi EU-a o reguliranju tržišta rada donose neoliberalnu politiku u socijaldemokratskom duhu Andrea Milat Obrazovanje u EU između tržišnog i javnog dobra Doktrina o neupitnoj poželjnosti tržišne isplativosti Sveučilišta znači da je država spremna izdvajati sve manje sredstava za visoko obrazovanje te da se Sveučilišta usmjeravaju prema drugim izvorima sredstava koja bi trebala pronaći na tržištu Nikola Vukobratović Ujedinjeni u različitosti? Nacionalne manjine i politika Europske unije Da parafraziram Marka P. Katona Starijeg: CETERUM CENSEO EU ESSE DELENDAM! Prenosi : neverin |
< | ožujak, 2011 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 |