Nekretnine Rijeka

Prema tvrdnjama iz nekoliko ozbiljnih crikveničkih turističkih izvora, sada već bivši hrvatski nogometni izbornik Igor Štimac prodaje hotel „Therapiu“. Kao kupac se spominje austrijski lanac hotela „Holleis hotels“ koji bi već u studenom trebao preuzeti najstariji i jedan od najboljih crikveničkih hotela.
Priča da će Austrijanci kupiti hotel zavrtjela se još u siječnju. Prema toj verziji, Austrijanci su trebali preuzeti hotel s prvim danom 2014. godine. Tada je Štimac demantirao priče i rekao nam da se svako malo plasira priča o prodaji hotela kojeg je kupio prije devet godina od posustalog crikveničkog hotelskog poduzeća „Jadran“ za 5,4 milijuna eura.
Štimac je derutnu građevinu pretvorio u ponos Crikvenice uloživši deset milijuna eura. U siječnju je transakciju demantirala i austrijska grupacija „Holleis hotels“ u čijem je sastavu i opatijski hotel „Miramar“. „Holleis hotels“ imaju sjedište na turistički atraktivnom austrijskom jezeru Zell am See.
U svom sastavu imaju poznati „Grand hotel“ te „Salzburgerhof hotel“ u svom gradu te dva hotela na obližnjim glečerima. Igor Štimac je Therapiju kupio prije devet godina od posustalog „Jadrana“ za 5,4 milijuna eura te uložio deset milijuna eura nakon obnove, već 2006. godine. U igri je prije nekoliko godina bila i priča da će bivši hrvatski reprezentativac kupiti cijeli „Jadran“.
Dosad su se sva nagađanja i najave pokazale promašenima. Dolaskom Austrijanaca, iz hotela bi trebao izaći i lanac Falkensteiner koji već duže vremena vodi poslovanje hotela. Razlog za navodnu prodaju sigurno ne leži u lošem poslovanju mali oglasnik

Oznake: mali oglasnik

Rakitje, odnosno Grad Sveta Nedelja u proljeće će se iduće godine naći na karti europskih odmorišta i kamperskih destinacija. Na sjeverozapadnom dijelu obale najvećeg rakitskog jezera Finzule koje se proteže na 100 hektara već su vidljivi obrisi nove turističke destinacije koja se prostire na 11.000 četvornih metara.
Investicija u koju se prije pet godina upustio zagrebački poduzetnik Krešimir Dubrović vrijedna je oko milijun eura, a budući obiteljski kamp trebao bi imati četiri zvjezdice, wellness, restoran i niz popratnih sadržaja, većinom sportskih. "S realizacijom projekta započeo sam prije pet godina otkupljujući zemljište, okrupnivši površinu, a izvršena je i prenamjena.
Dugo je trajalo rješavanje papirologije, najviše vremena oduzelo mi je rješavanje pristupne ceste, a ove godine, u ožujku je izdana građevinska dozvola. Izgrađena je infrastruktura, a u gradnji je većina predviđenih sadržaja. Zagreb i Zagrebačka županija sve su privlačnija destinacija stranim turistima, odnosno putnicima koji su iz europskih zemalja na proputovanju prema jadranskim destinacijama. Zagreb ima tek jedan kamp, a područje u Rakitju u blizini je grada i glavnih prometnica" - rekao nam je Dubrović koji investiciju, za koju očekuje i kreditnu potporu HBOR-a, ostvaruje putem svoje tvrtke Zagreb-kamp.
Rakitska su jezera već poznata i priznata kod sportskih ribolovaca u Hrvatskoj i Europi. Tijekom zime pružaju mogućnost klizanja na jezeru i skijaškog trčanja oko njega zimskim mjesecima, dok je ostatak godine pogodan za vožnju biciklom, nordijsko hodanje ili trčanje. Biciklisti trasu mogu nadovezati s postojećim biciklističkim rutama uz Savu ili oko jezera u obližnjem Orešju i Strmcu stanovi Zamet

Oznake: stanovi Zamet

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u 2012. bila je još uvijek 25 posto manja nego 1990., uoči konačnog raspada Jugoslavije i osamostaljenja Hrvatske. Oko 16 posto je manja i nego 2008., u trenutku izbijanja Velike globalne recesije koja za Europu i Hrvatsku još nije završila.
Do pojave krize hrvatska industrijska proizvodnja devet je godina rasla po visokim stopama (u 2007., na primjer, zabilježen je rekordni rast proizvodnje od 7,7 posto u odnosu na prethodnu godinu) pa je uspjela dosegnuti čak 90 posto one socijalističke, no tada ju je kriza vratila na razinu od 80 posto.
Pritom su se pojavila čak dva krupna pada ili dna krize: 2009., kada se proizvodnja naglo stropoštala golemih 9,2 posto, i lani, kada se smanjila 5,5 posto. Za to se vrijeme udio industrije u bruto domaćem proizvodu (BDP-u) kretao obrnutim smjerom: do krize padao je devet godina s oko jedne petine na tek nešto više od 15 posto BDP-a, a od izbijanja krize lagano raste: 2008. prerađivačka je industrija stvarala 13,5 posto, a 2012. 13,7 posto BDP-a.
Tako je to mjereno potrošnjom. Produkcija intermedijarnih proizvoda i trajnih proizvoda za široku potrošnju bilježe neprekinuti trend pada od 2008. Proizvodnja energije pada od 2011. Kapitalni proizvodi i netrajni proizvodi za široku potrošnju bili su osjetno živnuli 2011., ali ih je drugi reful krize 2012. ponovo povukao nadolje.
Utješno je ipak to da udjel ukupne proizvodnje u BDP-u, nakon devetogodišnjeg pada, ponovo raste, što pak znači da se udio usluga smanjuje. Ja sam znao da će se i naša zemlja opametiti prije ili kasnije, i to se sada događa - kaže predsjednik NO-a Zagreb-Montaže Vlado Čović. Jer, niti jedna država ne može opstati bez proizvodnje i bez proizvoda za izvoz.
Nemam ništa protiv uslužne privrede, na primjer, turizma - rekao je Vlado Čović - ali novi hotel u Šibeniku, građen u isto vrijeme kad i naša tvornica, koji će zaposliti daleko manje ljudi, stajao je četiri do pet puta više, a objektivno će poslovati samo četiri mjeseca u godini.
No, što je najzanimljivije, upravo je proizvodnja omogućila Zagreb-Montaži da izvozi i usluge i da kroz krizu u inozemstvu prođe gotovo bezbolno real estate Croatia

Oznake: real estate Croatia