Nekretnine Rijeka

Javna rasprava o prijedlogu izmjena i dopuna cijene nekretnina Prostornog plana uređenja Grada Umaga za turističku zonu Terra Istriana - Kravlji rt odvijat će se od 24. listopada do 8. studenoga. Za to vrijeme uvid u taj dokument bit će moguć svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Javno izlaganje zakazano je za četvrtak, 3. studenoga u 12 sati u gradskoj vijećnici, na kojemu mogu prisustvovati sve zainteresirane osobe. Tijekom trajanja javne rasprave, primjedbe i prijedlozi na prijedlog preinaka PP-a mogu se podnositi u gradskoj upravi u posebnoj knjizi, pisanim putem na adresu gradskog odjela za prostorno uređenje na Trgu slobode ili na zapisnik u tijeku javnog izlaganja.

Terra istriana naziv je budućeg, potpuno novog turističkog naselja koje će se graditi na području bivše tvornice cementa, na južnom dijelu Umaga. Projekt vrijedan najmanje 200 milijuna eura gradit će se na površini od 118 hektara, gdje će biti smještene vile, zatim hotel s 80-ak soba i marina s 200 vezova. Glavne značajke po kojemu će se to naselje razlikovati od drugih su jezero (koje već postoji), te poljoprivredna zona koji će biti sastavni dijelovi tog kompleksa.

Jezero Fiandara bit će zona namijenjena sportskim aktivnostima, ondje se planira izgraditi i vidikovac, ali i raznovrsni trgovački centri i ribarsko selo. U ekološkoj poljoprivrednoj zoni nalazit će se botanički vrt. Tu bi se trebao uklopiti i rimski amfiteatar, gdje će se održavati skupovi i predstave na otvorenom koje će se moći pratiti iz gledališta ili sa usidrenih brodica.

Ruralno naselje s vilama nazvano Jezersko selo prostirat će se na deset hektara, a predviđen je i životinjski park s jelenima, muflonima, ovcama i magarcima. U projektu Terra Istriana svoje mjesto pronaći će oko 800 zaposlenika, od čega otprilike 650 u uslužnoj djelatnosti. Ostali bi trebali raditi na održavanju objekata, u poljoprivredi i ostalim poslovima. Kapacitet turističkih objekata bit će ukupno oko 1.800 postelja, tako da će posla biti tijekom cijele godine.

U raspravi koja je uslijedila dominirale su teme izgradnje Zagrebačke obale i kontejnerskog terminala na Krku, a o dilemi treba li uopće graditi Zagrebačku obalu ili odmah planirati gradnju na Krku, progovorio je i župan Zlatko Komadina. Odustajanje od Zagrebačke obale, smatra župan, u trenutku kada je već poodmakla procedura odabira izvođača radova bilo bi vrlo diskutabilno, dok istodobno realizacija terminala u Omišlju zahtijeva gradnju novog mosta i pruge pa se može dogoditi da na dulje vrijeme ne bude niti jednog, niti drugog terminala.- Zagrebačka obala održat će kontinuitet rasta i razvoja Rijeke kao ozbiljne kontejnerske luke do izgradnje terminala na Krku, kazao je Komadina.

Mlaka industrijska zona
Raspravu o potrebi izgradnje Zagrebačke obale stanovi Kacunar dopredsjednik županijske Skupštine Marinko Dumanić ocijenio je posve deplasiranom jer je riječ o odavno ugovorenom poslu i aranžmanu sa Svjetskom bankom. Ne samo da Zagrebačka obala Rijeci nesumnjivo treba kako bi se ostvarilo planirano povećanje kontejner-Mladen Črnjarskog prometa, već bi i prostor nekadašnje rafinerije na Mlaki i dalje trebao ostati industrijska zona, točnije pozadinski prostor terminala na Zagrebačkoj obali. Time bi se znatno povećao kapacitet terminala, a kako je riječ o teretu koji ne zagađuje, ni građani ne bi trpjeli nikakve štetne posljedice, kazao je Dumanić.

Realizaciju prometnih projekata iz Studije mogla bi ubrzati promjena modela koncesioniranja, ocijenio je Alen Jugović s Pomorskog fakulteta. Kao primjer je naveo albansko davanje koncesije za kontejnerski terminal švicarskoj grupaciji na trideset godina, ali uz uvjet da koncesionar izgradi cestu i željeznicu. Mi radimo obrnuto - prvo gradimo terminal, ceste i sve ostalo, a tek onda tražimo koncesionara, rekao je Jugović, istaknuvši kako je stav Pomorskog fakulteta da izgradnja terminala na Krku nije jedna od mogućih varijanti, već neminovnost, zaključio je Jugović, s čime se složila i većina prisutnih riječima da jedino izgradnja velikog terminala na Krku otvara mogućnost da Rijeka jednog dana bude ozbiljna svjetska luka.

Molimo da nam se već jednom objasni jesu li stanovi na Kili projekt privatnog investitora ili gradske uprave grmjeli su opozicijski vijećnici na prošloj sjednici splitskoga Gradskog vijeća. U obranu gradonačelnika Željka Keruma stao je dogradonačelnik Jure Šundov kazavši da je riječ o privatnom projektu uz gradsku potporu. Oporba bolji odgovor nije niti očekivala jer se od aduta predizborne kampanje i najiščekivanijeg projekta gradske uprave poticana stanogradnja po modelu gradonačelnika Keruma pretvorila u slučaj, za koji se, tvrde upućeni, zanima i DORH.

Sve je počelo u stanovi Zadar prosincu 2010. godine kada je Kerum, ustvrdivši da državni POS ide sporo i nikako, osnovao gradsko komunalno poduzeće Split gradnja i najavio gradski projekt poticane stanogradnje. Predstavio je investitora, 23-godišnjeg Igora Sapunara, te klicao kako će se tim projektom riješiti problemi svih splitskih podstanara. Najavljeni su stanovi po cijeni od 1000 eura po m2 u naselju Kile. Javnost je brzo shvatila da je Igor Sapunar, koji ulaže 75 milijuna eura u gradnju stanova, Kerumov nećak, a gradonačelnikova povezanost s projektom postaje jasna kada Grad donosi odluku o zamjeni njegova zemljišta tvornice Nada Dimić u Zagrebu za ono na Kili koje je bilo u vlasništvu IGH.