Nužna je legalizacija
|
Bespravna gradnja nije više medijska top-tema kao prije nekoliko godina kad se rušilo u Rogoznici i na Viru. Ta su rušenja zaustavila bujanje divlje gradnje, osobito izvan građevinskih područja. Novije nelegalne gradnje uglavnom su pojedinačni slučajevi u već izgrađenim dijelovima građevinskih područja, a izvan građevinskih zona najčešće se bespravno grade različiti pomoćni poljoprivredni objekti te improvizirane građevine za rekreaciju i odmor. Nema više pojava poput Vira i Rogoznice iako još postoje i nisu riješene manje ili veće cjeline kuća za odmor koje su nastale po tom obrascu. No valja reći da je profiterski oblik bespravne gradnje posve zaustavljen, kažu u Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Ostale su, međutim, teške posljedice bespravne gradnje uz obalu i na rubnim dijelovima velikih gradova. Većina gradova i općina odlučila je omogućiti legalizaciju tako što je cijela bespravna naselja ili veći dio njih uklopila u građevinske zone. No problem nije riješen sve dok investitori ne provedu postupak legalizacije, a on poprilično zapinje. U Zagrebu je, primjerice, prema procjenama više od 10.000 bespravnih kuća i većina bi ih se mogla legalizirati. od listopada 2007., od kada se primjenjuje Zakon o prostornom uređenju i gradnji koji je pojednostavnio legalizaciju, do danas su podnesena 3053 zahtjeva. Rješenja o izvedenom stanju, dokument koji zamjenjuje odobrenje za gradnju, izdana su za 315 objekata, za 341 objekt vodi se postupak, a od vođenja postupka odustala su 1073 vlasnika. Kako kažu u mjerodavnom gradskom uredu, najviše investitora odustaje jer ne mogu dokazati da su imali pravo graditi na određenoj parceli, odnosno zbog nesređenih imovinskopravnih odnosa. Razlozi su i prevelika izgrađenost parcele ili prevelika visina objekta, mala udaljenost od međe..., a mnogo ljudi odustaje jer, tvrde, nemaju novca za komunalni i vodni doprinos te upravne pristojbe. Iako u zagrebačkom gradskom uredu ističu kako su prostornom planskom dokumentacijom ublažili kriterije za legalizaciju te uveli pogodnost obročnog plaćanja doprinosa, bolji rezultati izostali su po svemu sudeći zato što mnogi vlasnici smatraju da im inspektori neće pokucati na vrata samo zato što su u građevinskoj zoni. No sve dok im kuća nema dokument koji propisuje zakon, može se pokrenuti procedura za uklanjanje. Pošto je Vlada nedavno razmatrala Analizu postupanja općina i gradova u sprečavanju bespravne gradnje, od gradova i općina traži se da u roku od dvije godine pripreme svu plansku dokumentaciju važnu za sanaciju i akcijske planove za poticaj investitora na legalizaciju. Investitorima je nakon toga određen rok od godinu dana da srede dokumente ili da se pripreme na rušenje. Izvor/autor: Večernji list/PressCut Pogledajte velik izbor nekretnina na portalu za nekretnine. |
