Vijesti za nekretnine, nekretnine

Ekonomska klima u Hrvatskoj osjetno se poboljšala u studenom, dok je u Europskoj uniji u cjelini ostala uglavnom nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, pokazalo je u četvrtak objavljeno istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u studenom na 115,2 boda, dosegnuvši najvišu razinu od kolovoza kada je prema istraživanju Europske komisije iznosio 117,2 boda. U listopadu kliznuo je na 111,3 boda novogradnja Split

Oznake: novogradnja Split

U brojkama to izgleda ovako, još do kraja ove godine investitor novogradnje u kojoj stan košta sto tisuća eura, na oko 80.000 eura, odnosno trošak gradnje i opremanja stana, plaća PDV od 25 posto, a na udio zemljišta, vrijednosti oko 20.000 eura, plaća porez na promet nekretnina od pet posto. Ukupan porezni trošak iznosi, dakle, 21 tisuću eura.
Od 1. siječnja iduće godine ukida se kod novogradnji porez na promet nekretnina od pet posto, a uvodi PDV od 25 posto i na zemljište, što znači da će ukupan porezni trošak porasti na 25.000 eura, odnosno u ovom primjeru za četiri tisuće eura. Budući da se istovremeno kod novogradnji ukida porez na promet nekretninama, kupac u ovom slučaju više neće morati platiti oko tisuću eura tog poreza.
Kod korištenih, useljenih stanova ne mijenja se ništa te oni i dalje podliježu samo stopi oporezivanja od pet posto poreza na promet nekretnina apartmani Hrvatska

Oznake: apartmani hrvatska

Kompanija MasterCard® objavila je svoju viziju internetskih plaćanja u kojoj nisu potrebne lozinke, čime će pojednostaviti život korisnika kartica uz istodobno povećanje sigurnosti plaćanja, navodi se u priopćenju.
Kompanija MasterCard u suradnji s partnerima, vodi projekt stvaranja novog standarda za ovjeru autentičnosti, koji će čim se usvoji, biti najveća veleprodajna nadogradnja sigurnosti internetskih plaćanja. To će ići u prilog podjednako potrošačima, trgovcima i bankama, budući da će ovjera autentičnosti postati nevidljiva, a biti će i značajno manje korištenja lozinki.
Do 2018., očekuje se da će plaćanja preko mobilnih uređaja iznositi 30% cjelokupne internetske maloprodaje što znači da će se sigurnosne infrastrukture pomicati van granica osobnih računala, prateći nadolazeće tehnologije i promjene u potrebama korisnika.
Kompanija MasterCard namjerava iskoristiti podatke o korisnicima kartica, kako bi se smanjio broj prekidanja procesa plaćanja unošenjem lozinki na prodajnim mjestima. U slučaju da je potrebna ovjera autentičnosti, korisnici kartica moći će se identificirati pomoću jednokratnih lozinki, ili biometrijskim skeniranjem otiska prsta, za razliku od dosadašnjeg pamćenja i upisivanja lozinki.
Ajay Bhalla, Predsjednik Enterprise Security Solutions, kompanije MasterCard izjavio je: "Korisnici žele iskustvo plaćanja koje je i sigurno i jednostavno. Želimo prepoznati ljude po onome što oni jesu, a ne po onome čega se sjećaju. Imamo previše lozinki koje moramo pamtiti, a to predstavlja dodatne probleme korisnicima i poduzećima."
Ovaj novi protokol, razvijen u suradnji s kompanijom Visa, mogao bi biti uveden 2015. godine i polako zamijeniti postojeći 3D Sigurnosni protokol, ističe se u priopćenju.
Ostali koraci koje kompanija MasterCard poduzima za kupovanje bez lozinki uključuju:

• Razvoj MasterCard SecureCode programa kako bi se podržao novi standard, što će rezultirati jednostavnijim i sigurnijim iskustvom za korisnike kartica;
• Testiranje komercijalnih aplikacija za prepoznavanje lica i glasa preko kojih će se identificirati korisnici kartica;
• Testiranje narukvica pomoću kojih će se korisnici kartica moći identificirati preko njihovog jedinstvenog srčanog ritma nekretnine Zagreb

Oznake: nekretnine Zagreb

Po statistici HTZ-a, strani su turisti u deset mjeseci ostvarili rast od 5 posto u dolascima (11,5 milijuna) i 2,3 posto u noćenjima (66,5 milijuna).
Najveći promet ostvarili su turisti iz Njemačke, Slovenije i Austrije, a uz rast turističkog prometa iz tih zemalja rast bilježe i turisti s ostalih važnijih emitivnih tržišta - Italije, Slovačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Mađarske.
Turistički promet domaćih turista također je bio bolji nego lani te je zabilježeno 1,16 milijuna dolazaka, što je rast od 0,5 posto, a 6,2 milijuna domaćih noćenja je porast za 1 posto.
Na Jadranu je u prvih deset mjeseci ostvareno 4 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja nego lani. Sve su županije, osim Kvarnera, ostvarile poraste u turističkim dolascima.
Najveće poraste na Jadranu zabilježile su Zadarska županija s 1,4 milijuna dolazaka (7 posto više) i 10 milijuna noćenja (5 posto više), Splitsko-dalmatinska županija s 2,3 milijuna dolazaka (9 posto više) i 13,4 milijuna noćenja (6 posto više), Dubrovačko-neretvanska s 1,4 milijuna dolazaka (9 posto više) i 6,4 milijuna noćenja (4 posto više).
Kvarner pak bilježi pad u dolascima za 1 posto (2,2 milijuna) te noćenjima za 2,8 posto (12,1 milijun).
Visoke poraste od po 12 posto bilježi grad Zagreb sa 795 tisuće dolazaka i 1,3 milijuna noćenja.
I dalje najviše dolazaka i noćenja ima Istarska županija, u deset mjeseci tu županiju posjetilo 3,2 milijuna turista, koji su ostvarili 22 milijuna noćenja, što su porasti u dolascima za 2 posto i noćenjima za 1 posto nekretnine Gorski Kotar

Oznake: nekretnine Gorski Kotar

Ekonomski institut, Zagreb očekuje pad BDP-a od 0,6 posto u 2014. te rast od 0,2 posto u 2015. godini. Prognoze rasta smanjene su u odnosu na prijašnje zbog nepovoljnijeg stanja u gospodarstvu, a posebno zbog snažnijeg smanjenja investicijske aktivnosti u odnosu na očekivanja, navodi se u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.
Nakon prvog tromjesečja u kojem su ostvarena nešto povoljnija kretanja, u drugom je tromjesečju zabilježen pad ukupne aktivnosti, a nastavak takvog trenda očekuje se i u preostalom dijelu godine. Mjesečni pokazatelji za treće tromjesečje upućuju na pad industrijske proizvodnje i građevinske aktivnosti, stagnaciju obujma trgovine na malo i usporavanje rasta izvoza. Nepovoljne vremenske prilike imale su negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. U sljedećoj se godini uz daljnji pad osobne i državne potrošnje očekuju pozitivni pomaci u području investicija zahvaljujući povlačenju sredstava iz fondova EU-a, a očekuje se i nastavak jačanja izvoza. Glavni rizici ostvarenju ovih prognoza koncentrirani su u fiskalnoj sferi i odnose se na vjerodostojnost provođenja fiskalne konsolidacije. Naime, fiskalni će deficit ove godine biti veći nego prošle i iznad cilja zacrtanog u okviru procedure pri prekomjernom deficitu. S obzirom na to da se približavaju parlamentarnih izbori, politička volja za reformama dodatno će slabiti. Međutim, ako se hitno ne poduzmu ozbiljne aktivnosti s ciljem fiskalne konsolidacije, otvorit će se prostor za sve opcije daljnjih događaja uključujući nužnost sklapanja stabilizacijskog programa pod okriljem EU-a i MMF-a.
Slabljenje gospodarske aktivnosti
Nakon nešto povoljnijih gospodarskih kretanja u prvom tromjesečju ove godine, u drugom je tromjesečju BDP pao za 0,8 posto na međugodišnjoj razini, ponajviše zbog snažnog pada investicija. Dostupni mjesečni podaci za treće tromjesečje ukazuju na daljnje slabljenje gospodarske aktivnosti, a nastavak tog trenda očekuje se i u preostalom dijelu godine. Desezonirana industrijska proizvodnja je u trećem tromjesečju zabilježila pad od 1,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, građevinska aktivnost također pada, obujam trgovine na malo stagnira, a rast izvoza roba usporava. Nepovoljne vremenske prilike su pak imale snažan negativni utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Nezaposlenost se smanjuje od proljeća i bitno je manja nego u isto vrijeme prošle godine, ali istovremeno nije došlo do rasta zaposlenosti. Sudeći prema svim tim pokazateljima, velika je vjerojatnost da će stopa rasta BDP-a u trećem tromjesečju ove godine ostati negativna.
Osobna je potrošnja u prvom dijelu godine bila nešto snažnija od očekivane, najvjerojatnije zahvaljujući efektu deflacije koji će iščeznuti u preostalom dijelu godine. Tako se očekuje da osobna potrošnja oslabi pod pritiskom smanjenja raspoloživog dohotka kućanstava, nastavka procesa razduživanja stanovništva te niskog povjerenja potrošača. Državna potrošnja se smanjuje već četiri tromjesečja za redom što upućuje na snažnije rezove na strani materijalnih troškova države. Investicije i dalje snažno padaju. U prvom su dijelu godine pozitivni rezultati ostvareni u vanjskotrgovinskom sektoru u području izvoza roba i turističkih usluga. Izvoz roba je u prvih sedam mjeseci 2014. povećan za 11,2, a uvoz za 4,4 posto. Ipak, čini se da te rezultate treba uzimati s određenim oprezom jer se oni dijelom mogu pripisati promjenama u statističkom obuhvatu nakon ulaska Hrvatske u EU, a taj bi učinak mogao oslabiti u preostalom dijelu godine.
Negativna kretanja
Nove prognoze gospodarskog rasta smanjene su u odnosu na srpanjske, jer je usprkos pozitivnim kretanjima u vanjskotrgovinskom sektoru očito da su se negativna kretanja postupno vratila. U 2014. godini očekuje se pad BDP-a od 0,6 posto uvjetovan vrlo slabom domaćom potražnjom, a naročito daljnjim padom investicija. Blag oporavak gospodarske aktivnosti trebao bi uslijediti 2015. godine uz rast BDP-a za 0,2 posto na godišnjoj razini, predvođen jačanjem inozemne potražnje i investicija uslijed značajnijeg povlačenjem sredstava iz fondova EU-a.
Osobna će se potrošnja u ovoj godini nastaviti smanjivati, uz ukupan pad od 0,3 posto, dok se u 2015. očekuje njezina stabilizacija. Prosječna stopa inflacije u ovoj bi godini mogla biti negativna, -0,1 posto, dok se u 2015. očekuje stopa od 1,1 posto. Podaci o vanjskoj trgovini upućuju na to da bi ukupan izvoz roba i usluga ove godine mogao rasti po realnoj stopi od 5,9, a uvoz po stopi od 2,3 posto. Razdoblje suficita u bilanci tekućih transakcija s inozemstvom će se nastaviti, 1,3 posto BDP-a u 2014. i 1,2 posto BDP-a u 2015. Na tržištu rada i dalje prevladavaju negativni trendovi – nezaposlenost je doduše značajno smanjena u odnosu na isto razdoblje lani, ali je pala i zaposlenost. U ovoj bi godini stopa nezaposlenosti mogla stagnirati na 20,2 posto, dok bi u 2015. mogla biti ispod 20 posto.
Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb ukazuju na niz neizvjesnosti i rizika koji mogu značajno utjecati na ostvarenje prognoza. Izostanak rasta gospodarske aktivnosti uz visoke fiskalne deficite i rastući javni dug zahtijeva snažne poteze nositelja ekonomske politike, koji bi signalizirali njihovu vjerodostojnost i odgovornost za preuzimanje kontrole nad negativnim trendovima. No, dojam je da ne postoji dovoljna posvećenost fiskalnoj konsolidaciji i reformama. Poduzete mjere u sferi oporezivanja dohotka građana, poput povećanja neoporezivog dijela dohotka, ne idu u smjeru smanjenja fiskalnog deficita, već dovode do manjka prihoda, prvenstveno lokalnih jedinica vlasti, što će dovesti do dodatnih napetosti, a vjerojatno neće imati značajniji učinak na gospodarski rast. Analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb ukazuju na to da s približavanjem parlamentarnih izbora dodatno slabi politička volja za reformama. Upozoravaju, međutim, da ako se hitno ne poduzmu ozbiljne aktivnosti u cilju fiskalne konsolidacije, otvorit će se prostor za sve opcije daljnjih događaja uključujući nužnost sklapanja stabilizacijskog programa pod okriljem EU-a i MMF-a apartmani Hrvatska

Oznake: apartmani hrvatska