Leksikon mjernih jedinica
Vrlo stručno napisana i izvrsna knjiga dipl. inž. Zvonimira Jakobovića objavljena još 1981. Najčešće ju koristim pri opisivanju.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (0) * ispiši * #
LMEN
Leksikon migracijskoga i etničkoga nazivlja knjiga je koju su 1998. objavili Institut za migracije i narodnosti i Školska knjiga. Uredili su ga Josip Anić, Jasna Blažević, Ružica Čičak Chand, Mirjana Domini, Ivan Lajić, Ante Laušić, Sonja Podgorelec i Jelena Zlatković Winter. Na njegovih 300 stranica pojašnjeno je oko tisuću natuknica od kojih nekih nema u drugim rječnicima. Posve solidan leksikon.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (0) * ispiši * #
Nenetova riznica zagonetačkih knjiga (12) - ODOSTRAŽNIK 5
Odostražnik je rječnik u kojemu su riječi poslagane abecedno ali prema zadnjemu slovu. Autor rječnika je Stjepan Horvat, dok je nakladnikom bio EU „Čvor“. Njegovo prvo izdanje je iz 1972., a drugo čiju naslovnicu donosim je iz 1975. Zanimljivo je da je pet svezaka enigmatskoga rječnika s riječima od pet slova autora Branka Polića objavljeno tek u razdoblju 1980.-82. Iz 1982. je i Odostražnik Jovana Nedića načinjen upravo prema Polićevu rječniku.
Čvorovac
komentiraj (2) * ispiši * #
Atlas otrovnog bilja
Jedna od korisnijih knjiga u mojoj osobnoj knjižnici jest Atlas otrovnog bilja dr. sc. fra Marija Crvenke koju je 1996. u Livnu objavio nakladnik „Svjetlo riječi“ iz Sarajeva. Autor navodi 13 smrtnootrovnih biljaka (bijeli bun, crna bunika, divlji peršin, jedić, kurika, likovac, mrazovac, oleander, otrovna trubeljika, ricinus, tisa, velebilje i velika kukuta), 19 otrovnih (vučji korijen, kukolj, divlja tikva, rosopas, kužnjak, jasenik, naprstak, obična paprat, mali mliječ, milica, crni kukurijek, somina, zanovijet, ljulj, mak, sremza, ruta, morski luk i čemerika) i 15 slabo otrovnih biljaka (gorocvijet, bijela šumarica, pakujac, kopitnjak, kaljužnica, konoplja, đurđica, divlja salata, duhan, petrov križ, pogančeva trava, lovorvišnja, pasjakovina, paskvica i zimzelen) s nazivima na hrvatskome i latinskome jeziku.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (2) * ispiši * #
Leksikon članova DHK-a
Godine 1999. vinkovački nakladnik „Riječ“ objavio je „Leksikon članova Društva hrvatskih književnika“. Leksikon, u koji je uvršteno nešto manje od šesto članova, posvećen je 100-toj obljetnici DHK koje je utemeljeno 1900. Vrlo dobra i zagonetačima korisna knjiga.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (0) * ispiši * #
Rječnik računovodstva i financija
Specijalizirani priručnik kojega je 1984. objavio zagrebački „Informator“. Njegovi su autori prof. dr. sc. Radivoj Tepšić, Ivan Turk i Marko Petrović te suradnici prof. dr. sc.Rudi Crnkovič, Vilim Ferišak, Barbara Jelčić, Janko Kralj i Teodosije Vuković i inž. Vladimir Petranović. Dobra knjiga iz koje ponekada uzmem koji duži stručan izraz.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
Nenetova riznica zagonetačkih knjiga (7) - REČNIK TROSLOVNIH INICIJALA
Autor knjige, ljubljanski zagonetač Branko Milovanović, kao građu koristio je 58 knjiških izvora. Osobe čiji su inicijali uvršteni dolaze iz svijeta športa, književnosti, umjetnosti, glazbe, filma ... Knjiga je objavljena u Ljubljani 2007. Predgovor je napisao dr. sc. prof. Dinko Knežević, urednik joj je Jadran Goloigra, lektor Sreten Perić, grafičku pripremu načinio je Miroslav Milovanović, a ispred nakladnika potpisan je Vladimir Milovanović. Preporučujem ju opisivačima skandinavki koji bi troslovne inicijale mogli uvrštavati umjesto stranih kratica.
Zagonetač
Oznake: B. Milovanović, Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
Leksikon pojmova klasika marksizma
Djelo Marijana Filipovića objavljeno u Zagrebu 1974. Čudan izbor natuknica i poprilično šturi opisi. Vrlo rijetko ga prelistavam.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
RRF
Iz obilja mojih rječnika danas izdvajam „Rječnik računovodstva i financija“ čiji su autori prof. dr. sc. Radivoj Tepšić, Ivan Turk i Marko Petrović. Rječnik je izdao zagrebački „Informator“ 1984. Vrlo koristan rječnik koji prelistavam kada trebam neki podulji izraz.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
Čokavski rječnik
Čokavica je oblik čakavice kojim se govori u Dobrinju na otoku Krku i njegovoj okolici. Rječnik čiju naslovnicu vidite dobio sam tijekom XXII. SOZAH-a u Orahovici 2006. Izvrsnim je uzorkom za stvaranje budućih rječnika lokalnih govora.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
To je pravi zagonetač
Jedan od doajena srpske enigmatike borski zagonetač Krsta Ivanov poslao mi je popis svoje zagonetačke literature koju posjeduje. Nema toga mnogo, "samo" 82 encikloopedje, 71 leksikon, 108 rječnika, 21 rječnik stranih riječi, 26 pravopisa i inih jezičnih rječnika, 65 zemljopisnih priručnika, 90 različitih knjiga, 9 imenoslova, 75 enigmatskih knjiga, 35 knjiga na temu športa, filma, aforistike, nekoliko albuma samoljepljivih sličica i veliki broj časopisa... Ukupno to iznosi 585 knjiga. U njezino bogatstvo možete se uvjeriti na sljedećoj poveznici:
Zagonetačka knjižnica Krste Ivanova
Krsta zacijelo nije rekorder, ali jest jedan od rijetkih koji je načinio popis. Pravi pravcati zagonetač, nema što. Bravo za Krstu!
Zagonetač
komentiraj (1) * ispiši * #
Dva Larousseova rječnika
Ova dva rječnika nabavio sam za vrijeme studiranja u Beogradu. Objavljena su 1980. godine. Pokraj svih stranih natuknica u zagradama su navedeni etimološki oblici. Koristim ih i dan-danas.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (3) * ispiši * #
Mala enciklopedija pasa
Tako se zove knjiga u kojoj su riječju i slikom opisane 343 različite pasmine pasa. Autori su joj izvjesni A. Gondrexon i I. Browne. Zajednički su ju 1975. objavili zagrebačka „Prosvjeta“ i „Cankarjeva založba“ iz Ljubljane.
Leksikograf
Oznake: Rječnici
komentiraj (2) * ispiši * #
Ilirski glazbenici
„IIirski glazbenici“ pretisak je djela Franje Š. Kuhača iz 1893. koji je 1994. objavila Hrvatska sveučilišna naklada. U jezinu podnaslovu stoji: glazbotvorci, ishitrioci, pjevači, pjevačice i sakupljači hrv. pučkih popievaka. Predstavljeni su Ferdo Livadić, Fortunat Pintarić, Ivan Padovec, Karlo barun Prandau, Franjo Ksaver Čačković-Vrhovinski, Josip Juratović, Pavao Stoos, Dragutin pl. Turanji, Mijo Hajko, Vjekoslav Karas (to je poznati hrv. slikar, op. pr.), Vatroslav Vernak, Franjo Pokorni, Ferdo Rusan (pjesnik i ishitrilac pievnih melodija, tekstopisac!, od starinskoga glagola „ishitriti“ - smisliti op. pr.), Josip Runjanin, Pajo Kolarić, Sidonija Rubido-Erdödy, Marijan Jaić (sakupljač i ukajditelj crkvenih pučkih melodija, je li to aranžer?, op. pr.) i Stanko Vraz. Knjiga je napisana riečima sukladnim korienskome pravopisu. Vriedno poviesno djelo.
Rječničar
komentiraj (2) * ispiši * #
Rječnik znamenja i praznovjerica
Autorica knjige je Philippa Waring. Izvornik je objavljen još 1978., a hrvatsko je izdanje iz 2005. Ja sam ju nabavio tek lani. Zanimljiva knjiga.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
Rječnici turcizama
Posjedujem dva rječnika s riječima i izrazima koji vuku podrijetlo iz turskoga jezika: 1.) „Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku“ Abudalaha Škaljića (Svjetlost, Sarajevo, 1985.) i 2.) „Rečnik turcizama“ Đorđa Otaševića (Alma, Beograd, 2009.). Prvi znatno češće koristim jer mnoge od tih riječi dijelom su lokalnoga posavskoga leksika.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (3) * ispiši * #
Moji rječnici kratica
Imam ih četiri. Nekoć sam ih češće prelistavao, a danas rijetko. Dio natuknica mojega budućega Rječnika razumljivih kratica upravo je iz ovih knjiga.
1.) Josip Zidar „Rečnik jugoslovenskih skraćenica“, Međunarodna politika, Beograd, 1971.)
2.) Juraj i Miroslav Mađarić „Leksikon kratica iz saobraćaj, vanjske trgovine i osiguranja“, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1979.
3.) Stjepan Babić i Milena Žic Fuchs „Rječnik kratica“, Nakladni zavod „Globus“, Zagreb, 2007.
4.) Đorđe i Ljiljana Otašević „Rečnik skraćenica“, Alma, Beograd, 2010.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (2) * ispiši * #
Rijedak pretisak
Rječnik čiju naslovnicu vidite prvim je hrvatskim rječnikom. Njegovim je autorom jedan od hrvatskih velikana i veleumnika polihistor, leksikograf i izumitelj Faust Vrančić (1551.-1617.). Naziv mu je „Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum: Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae“. Po prvi je puta objavljen 1595. u Veneciji, a ovo je njegov pretisak iz 1992. kojega je objavila izdavačka kuća „Novi liber“ u nakladi od 2.100 primjeraka, koji je istodobno i šesto izdanje Vrančićeva Dikcionara (1595., 1605., 1834., 1971. 1990. i 1992.). Svi primjerci su obrojčeni pa moj nosi broj 1303. „Dikcionar“ je rječnik kojega bi svi pravi zagonetači morali imati.
Ponosni vlasnik
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
"Borbeni" rječnik
U mojoj zbirci rječnika nalazi se i „Karate rečnik“ Bogdana Kesića (Zrenjanin, 1987.). Ima svega 40 stranica i rijetko ga koristim.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
Dva rječnika zamalo jednakoga naziva
Rječnik slijeva tiskan je u Sarajevu 1991., a onaj zdesna također u Sarajevu 1999. Obadva su jednako loša.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
komentiraj (3) * ispiši * #
Školski leksikoni
Zagrebačka nakladnička kuća „Panorama“ u 60-im godinama XX. stoljeća pokrenula je ediciju „Školski leksikon“ za kvalificirane radnike u 10 knjiga. Od tih 10, ja posjedujem ove dvije čije naslovnice vidite. „Matematika“ je iz 1966., a „Sociologija“ iz 1967. Posve solidni leksikončići.
Leksikograf
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
NOLIT-ov leksikončić
Bibliotekarski leksikon (NOLIT, Beograd, 1984.), kojemu su autori Vladimir Jokanović, Fahrudin Kalender, Emil Popović i Miloš Stojanović, nabavio sam za vrijeme studija u Beogradu. Maloga je formata i s malo natuknica pa ga rijetko prelistavam.
Rječničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
Kleinov leksikon
Studirajući u Beogradu često sam obilazio knjižare tražeći leksikone i rječnike po jeftinim cijenama. Jedna od knjiga koju sam tada nabavio jest i „Mali leksikon štamparstva i grafike“ Heija Kleina (Beograd 1979.). Knjiga je tiskana u 10.000 primjeraka. U njoj sam pronašao i nekoliko natuknica od trinaest slova.
Leksikograf
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
Veliki matematičari
Većinu književnih naslova redovito poklanjam gradskim knjižnicama u Orašju i Domaljevcu. Skupljam i čuvam isključivo leksikone, enciklopedije, rječnike, jezično štivo i knjige za zavičajnu zbirku. To je vjerojatnim razlogom što nemam niti jednoga književnoga djela Ranka Risojevića (Kalenderi kod B. Novoga, 1943.).
Ali zato imam njegovo djelo "Veliki matematičari" (NOLIT, Beograd, 1987.) u kojoj je predstavio 26-ero svjetski znanih matematičara. Izvrsna je to knjiga.
Leksikograf
Oznake: Rječnici
komentiraj (2) * ispiši * #
Glazbeni priručnici
U mojoj knjižnici dva su glazbena leksikona i trosveščana Muzička enciklopedija:„Školski muzički leksikon“ prof. Aleksandra Novakovića (Beograd, 1969.), „Leksikon Cankarjeve založbe“ Krešimira Kovačevića (Zagreb, 1990.) i „Muzička enciklopedija“ (Zagreb, 1971./77.).
Leksikograf
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
Mali rječnik
"Mali staroslavensko-hrvatski rječnik" hvale je vrijedno izdanje Matice hrvatske (Zagreb, 2004.). Sastavili su ga jezikoslovci Stjepan Damjanović, Ivan Jurčević, Tanja Kuštović, Boris Kuzmić, Milica Lukić i Mateo Žagar. Svakomu tko ga nema, preporučam da ga nabavi.
Jezičar
Oznake: Rječnici
komentiraj (0) * ispiši * #
Knjižice
Blefsikon Petera Gammonda (Zagreb, 1994.) i Mali biološki leksikon Ivora Vodanovića (Zagreb, 1998.) nove su dvije knjige iz moje knjižnice koje vam predstavljam. Iako su stare, nabavio sam ih tek lani. Služe mi jedino za popunu police.
Knjižničar
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
Leksikon nobelovaca
Lani sam u jednomu antikvarijatu nabavio "Leksikon nobelovaca" Stjepana Ivezića (Istarski mozaik, Pula, 1965.). Po godini izdanja jasno je da knjižica broji 52 godine i da nije aktualna.
Kada već spominjem nobelovce, znate li koliko je nobelovaca dalo područje bivše SFRJ? Odgovor je 6.
FRITZ (FRIDERIK) PREGL (Ljubljana, 3. IX. 1869. - Graz, 13. XII. 1930.), kemija 1923.
NIKOLA TESLA (Smiljan, 10. VII. 1856. - New York, 7. I. 1943.), fizika 1931. koju je odbio primiti kao sudobitnik s Edisonom
LAVOSLAV RUŽIČKA (Vukovar, 13. IX. 1887. - Mammern u Švicarskoj, 26. IX. 1976.), kemija 1939.
IVO ANDRIĆ (Dolac, 9. X. 1892. - Beograd, 13. III. 1975.) književnost 1961.
VLADIMIR PRELOG (Sarajevo, 23. VII. 1906. - Zürich, 7. I. 1998.) kemija 1975.
MAJKA TEREZA (Agnes Gonxhe Bojaxhiu, sv. Majka Tereza, Skoplje, 26. VIII. 1910. - Kolkata u Indiji, 5. IX. 1997.), mir 1979.
Podijelimo li ih po mjestima rođenja tada izlazi da su po dvojica rođeni u Hrvatskoj (Tesla i Ružička) i BiH (Andrić i Prelog), jedan u Sloveniji (Pregl) i jedna u Makedoniji (Majka Tereza), a ako podjelu načinimo po nacionalnosti onda su dvojica Hrvata (Andrić i Prelog), po jedan Nijemac (Pregl), Srbin (Tesla), mješovito češko-hrvatskoga podrijetla (Ružička) i jedna Albanka (Majka Tereza).
Leksikograf
Oznake: Rječnici
komentiraj (2) * ispiši * #
Priručničić
Zagrebački "Mozaik knjiga" 2004. objavio je zemljopisni priručnik "Sve države svijeta" u kojemu je kratko predstavio tada poznate 194 zemlje svijeta. Njima danas treba dodati još 3 novonastale države: Crnu Goru, Južni Sudan i Srbiju te izbrisati SiCG. U njemu nema neovisnih država koje nije priznao UN (Abhazija, Gorski Karabah, Južna Osetija, Kosovo, Pridnjestrovlje, Sjeverni Cipar i Somaliland, ali imaju Tajvan i Zapadna Sahara koje također nisu članice UN-a.
Zemljopisac
Oznake: Rječnici
komentiraj (4) * ispiši * #
Leksikončić
Među brojnim leksikonima imam i djelo Koste Dimitrijevića pod nazivom „Naiva u Jugoslaviji“ (BIGZ, Beograd 1979.) s podnaslovom „Mali leksikon slikara i vajara“. U leksikonu je većim prilozima predstavljeno 52. naivnih slikara i kipara od kojih su najpoznatiji Branko Bahunek, Eugen Buktenica, Ivan i Josip Generalić, Slobodan Jeremić Jeremija, Dušan Jevtović, Mijo Kovačić, Ivan Lacković Croata, Vangel Naumovski, Ivan Rabuzin, Dragoslav Stojković Četkin, Ivan Večenaj, Ondrej Venjarski, dok je skraćenim životopisima zastupljeno njih oko 600. Koristan je to priručnik za sastavljače i odgonetače.
Naivko
Oznake: Rječnici
komentiraj (3) * ispiši * #
Osobna imena orijentalnoga podrijetla
U svojoj knjižnici imam dva imenoslova s imenima orijentalnoga podrijetla (v.): 1.) Ismet Smajlović "Muslimanska imena orijentalnog porijekla u Bosni i Hercegovini" (Sarajevo, 1977.) i 2.) Senad Agić "Muslimanska lična imena" (Zagreb, 1994.)
Na naslovnici Agićeva rječnika je hadis (pouka) Sahiha el-Buharija o nadijevanju imena koji u prijevodu s arapskoga glasi ovako: "Vi ćete na Sudnjem danu biti prozivani po vašim imenima i po imenima vaših očeva. Zato, nadjenite svojoj djeci lijepa imena."
Imena istočnjačkoga podrijetla navedena su i u Prosvjetinome imenoslovu Milana Bosanca (Zagreb, 1984.) te u oba izdanja mojega Imenoslova (Ugljara, 2008. i 2012.).
Imenodavac
komentiraj (2) * ispiši * #
Pravopisi hrvatskoga jezika
U mojoj knjižnici čak je devet pravopisa hrvatskoga jezika. Iako nisam jezikoslovac, iznimno sam ponosan na to. Naslovnice pravopisa pod rednim brojevima 9, 1, 8 i 2 možete vidjeti.
1.) Hrvatski korjenski pravopis Ureda za hrvatski jezik (pretisak), Hrvatska sveučilišna naklada Zagreb, 1944.
2.) Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš "Hrvatski pravopis" (pretisak tzv. Londonca iz 1971), Školska knjiga, Zagreb, 1990.
3.) Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš "Hrvatski pravopis", Školska knjiga, Zagreb, 1994.
4.) Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš "Hrvatski pravopis", Školska knjiga, Zagreb, 2000.
5.) Vladimir Anić i Josip Silić "Pravopis hrvatskoga jezika", Novi liber i Školska knjiga, Zagreb, 2001.
6.) Lada Badurina, Ivan Marković i Krešimir Mićanović "Hrvatski pravopis", Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
7.) Stjepan Babić, Sanda Ham i Milan Moguš "Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
8.) Stjepan Babić i Milan Moguš "Hrvatski pravopis", Školska knjiga, Zagreb, 2010.
9.) Skupina autora "Hrvatski pravopis", Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013.
Ponosni vlasnik
Oznake: Rječnici
komentiraj (7) * ispiši * #
Lokalizmi u Orašju i okolici
Već godinama radim na rječniku oraško-šamačke ikavice u kojemu su riječi karakteristične za područje općine Orašje i Domaljevac-Šamac (lokalizimi i tuđice). Čini mi se zanimljvim podastrijeti vam djelić toga rječničkog obilja.
AJZIBAN - Vlak, željeznica (njem. "Eisenbahn")
BALANDŽA - Pas lutalica; Nevaljala osoba (pren.)
CEBANJKA - Ljuljačka
ČEGRANJA - Razuzdana dječja igra s galamom i štetom
ĆUŠKA - Čobanska igra za sedam igrača s palicama i jamama
DRVETLON - Mjesto za cijepanje drva
DŽEVAPIT - Uspjeti sve poraditi, riješiti sve zadatke (tur. „cevab“ - odgovor)
ĐUĐA - Vrsta sitne kokoši
ENOGAC - Prilog: upravo sada; Gotovo – isto i ETOGAC i EVOGAC
FERDEMEZ - Sklopivi nožić (od njem. „Feder“ – opruga i „Messer“ – nož)
GODIŽBENO - Prilog: jedanputa godišnje
HELAĆ - Potpun krah, propast (tur. „helak“)
IĐE IKO - Prilog: bilo gdje i bilo tko – IGE IKO
JERVAT SE - Hrvati se s kime
KALJUGA - Barica ostala iza kiše
LOKMAJA - Osoba sklona opijanju, notorni pijanica - LOKMAČA
LJETNICA - Posebno ukrašen Božićni kruščić s motivima obilja na gornjem dijelu
MARINO - Naš naziv blagdana Prikazanja Gospodinova u hramu, Svijećnice,kada imendan slave svi koji nose Gospino ime
NEKRŠTENJAK - Onaj koji nije kršten; Nemirno, nevaljalo dijete (pren.)
NJEKINJAKI - Neodređena zamjenica: svakakvi, i ovi i oni
ORNALIJA - Starinska metalna ukosnica koju su nekoć žene rabile i za čišćenje svinjskih crijeva na svinjokolji
PALJICKOVAT - Skupljati malo-pomalo, pabirčiti - Željeti iz ničega stvoriti nešto (gl. imenica PALJICKOVANJE)
RMPALIJA - Snažan i krupan čovjek
SAGNAVŠE - Prilog: u sagnutom položaju
ŠLJAMPARA - Nespretna ženska osoba (njem. „schlampig“ – neuredan, nespretan
TKUNJA - Voćka iz porodice ruža, dunja (Cydonia oblonga) i istoimeni plod
USANČIT SE - Postati nepokretnim zbog bolova u leđima
VOLJE - Dio glave u čovjeka ispod brade i u kokoši ispod kljuna
ZAROŽDAVIT - Obrasti u korov (o njivama); Imati dugu i neurednu kosu (pren.)
ŽIDANJE - Ubacivanje tereta u velikim količinama prim. u prikolicu; glagol ŽIDAT
Pučanin
Oznake: Rječnici
komentiraj (1) * ispiši * #
Rjučnuk
Moja nova knjiga, 23. po redu, zove se RJUČNUK. To je rječnik s riječima koje od samoglasnika sadrže samo onaj najrjeđi - U. Građu za njega skupljah više od tri godine i dobih knjigu sa 136 stranica B-5 formata u kojoj rječnik zauzima skoro 130 stranica Sve je bilo gotovo još koncem 2015., ali knjiga izlazi tek sada. Mislim da će vas zanimati.
Autor
Oznake: Rječnici
komentiraj (5) * ispiši * #
Rječnici stranih riječi
U vlastitoj zagonetačkoj knjižnici ukupno imam 11 (deset) rječnika stranih riječi. Najvrijedniji jest onaj najstariji Šeringerov iz 1906. kojega mi je nabavio prijatelj Ilija Ivić Ika iz Zagreba. Njegovu naslovnicu nisam preslikao zato što su na njoj jedino utisnuta slova: ŠERINGER RJEČNIK što ne bi bilo vidljivo, nego preslikah sedmu neobrojčenu stranicu. Nedavno mi je Štefan Markovič poslao rječnik stranih riječi na slovenskome jeziku. Nazive mojih možete iščitati, a koliko ih vi imate i koje?
- Vinko Šeringer "Priručni rječnik tuđih riječi i fraza", Knjižare L. Hartmana (St. Kugli), Zagreb, 1906.
- Milan Vujaklija "Leksikon stranih reči i izraza", Prosveta, Beograd, 1954.
- France Verbinc "Slovar tujk", Cankarjeva založba v Ljubljani, 1976.
- Radomir Aleksić "Rečnik stranih reči i izraza", Prosveta, Beograd, 1978.
- M. Grabovac, M. Idrizović, A. Jesenković i V. Knor "Mali rječnik stranih riječi", Svjetlost, Sarajevo, 1987.
- Marijan Filipović "Rječnik stranih riječi, Zadružna štampa, Zagreb, 1988.
- Ljubo Mićunović "Savremeni rečnik stranih reči", Književna zajednica Novog Sada i Univerzitetska reč, Novi Sad, 1988.
- Muris Idrizović, Abdulah Jesenković i Vladimir Knor "Rječnik stranih riječi", Drugari, Sarajevo, 1989.
- Vladimir Anić i Ivo Goldstein "Rječnik stranih riječi", Novi liber, Zagreb, 1999.
- Šime Anić, Nikola Klaić i Želimir Domović "Rječnik stranih riječi", Sani-plus, Zagreb, 1999.
- Bratoljub Klaić "Rječnik stranih riječi", NZMH, Zagreb, 2004.
Ponosni vlasnik
Oznake: Rječnici
komentiraj (4) * ispiši * #
Bratoljub Klaić
Zacijelo ne postoji križaljkaš s prostora bivše SFRJ koji nije čuo za Bratoljuba Klaića i njegovo kapitalno djelo Rječnik stranih riječi. Taj je čovjek zaslužio da ga se prisjetim u čemu će mi pomoći Hrvatska enciklopedija, svezak 5, Zagreb, 2003., str. 690.
Puno ime i prezime mu je Adolf Bratoljub Klaić. Njemačkoga je podrijetla. Otac mu se zvao Adolf Klotz, ali je svoje prezime slavenizirao u Klaić. Rodio se u Bizovcu pokraj Valpova 27. srpnja 1909. Povijest južnoslavenskih jezika, književnost te češki i njemački jezik diplomirao je na Filozofskome fakultetu u Zagrebu na kojemu je i doktorirao 1941. s disertacijom „Bizovačko narječje“. Predavao je u srednjim školama u Vukovaru, Prijedoru, Osijeku i Zagrebu, potom na Visokoj pedagoškoj školi i Akademiji kazališne i filmske umjetnosti u Zagrebu. Prevodio je s klasičnih jezika, sa češkoga i njemačkoga. Bavio se i akcentologijom. Umro je u Zagrebu 2. ožujka 1983. Djelo koje ga je trajno povijesno zabilježilo jest „Rječnik stranih riječi“, čije je prvo izdanje objavljeno 1951. Nisam mogao točno utvrditi koliko se izdanja do danas pojavilo (više od 40!), no moj „Klaić“ je iz 2004. Njegova ina djela su:
- „Koriensko pisanje“ (1942.)
- „Hrvatski pravopis“, s Franjom Ciprom (1942. i pretisak 1992.)
- „Između jezikoslovlja i nauke o književnosti“ (1972.)
- „Ortoepski rječnik“ (neobjavljeno)
Nedjeljko Nedić
komentiraj (1) * ispiši * #
