www.reliablecounter.com
Click here Deseta umjetnost - enigmatika

Domoljubno pjesništvo

05.08.2017.

„... I pjesničkom riječju istina se brani“ nazivom je stihozbirke domoljubne poezije vezanom isključivo za Domovinski rat na oraško-šamačkoj bojišnici. To je zapravo svojevrsna antologija s 51. pjesmom nastalom tijekom i poslije DR-a. Autori pjesama, koji su listom iz općine Orašje, Domaljevac-Šamac i Bosanski Šamac, su Ibrahim Aličković, Alen Avdičević, Mato Baotić Maće, Luka Blažanović Lukača, Ljiljana Đordić r. Kobaš, Mira Janjić, Ana Jokić r. Kobaš, Ruža Ilišević r. Benković, Đuro Kesić, Đuro Klaić Tunje, Marko Klaić Boban, fra Luka Marković, Ljerka Mikić, s. Maja Mikić, Ilija Mišković Lider, Mato Nedić, Nedjeljko Nedić, preč. Ilija Orkić, Marko Oršolić Max, Tunjo Oršolić Mkarića, Pejo Pejić, Nada Rukavina r. Golić, Mira Šokić, Mira Šubašić, preč. Darko Tomašević, Marko Vincetić Roko, Ivo Vlahović, Marko Vukić Skejo, Katica Živković i Joso Živković Soja.



Nakladnici stihozbirke su Centar za kulturu Orašje i Udruge proistekle iz DR-a općine Orašje, lektoricom je prof. Antonija Rukavina, dok su ju uredili Mandica Živković, Marko Matolić i Nedjeljko Nedić. Knjiga je objavljena u povodu 25. obljetnice osnutka 106. oraške brigade HVO-a, koja se obilježava 15. svibnja, no iz razloga znanih samo tiskari izašla je tek ovoga tjedna.

Zjape kuće raskućene

Svud okolo kuće raskućene,
domovi razdomljeni ...
Nigdje vrata,
ni ulaza – samo rupe
zjape.
Nebo gleda u temelje – ogoljene.
Domaćini? Gdje su oni?
Pobjegoše sa svojega
u tuđinu
spas da nađu.

(Ilija Orkić)

Na tržnici

Na tržnici
puno ljudi
svi kupuju.
Prognanik
prodaje ...
uspomene.

(Joso Živković Soja)

Ponoćna molitva

Klečah i slušah
Ljubav Tvoju
kako korača
koracima žurnim.
Dođe ovdje
i kleče tik do mene.
Ništa ne rekoh.
Tek treptaj srca
bjeh usve riječi moje.
Ti razumje taj treptaj;
treptaj bje izričaj
HVALA
i vapaj
MIRA nam daj!

(Darko Tomašević)

***

Čemu da se ponadam
u tutnjavi smrtnih oružja?
Naprijed se ne može.
Nazad nas ne trebaju.
Ostaje mi samo
gledati u nebo.

(Marko Oršolić Max)

***

Smrt je ispred mene
Više nema uzmicanja.
Pitanje koje se nameće:
da li ćemo biti prijatelji
ili zakleti protivnici?

(Alen Avdičević)

Suautor

Oznake: pjesništvo

Pjesme za najmlađe

25.06.2017.

Sinoć je u svečanoj dvorani „Dvor“ u Tolisi predstavljena stihozbirka za djecu „Obojeno u šareno“ Daniela Dominkovića. U svojemu pjesničkom prvijencu Dominković pjeva o biljkama, životinjama, prirodnim pojavama i zavičaju: Lastavica mala, Gusari sa Save, Jesen, Strane svijeta, Flora i fauna, Duga ... Jednu od Danielovih pjesama podijelit ću s vama.



Stihored

Tko mi brani, što me priječi
Da izmislim neke riječi?!
Da sve stvari i pojave
Drugim imenom nazovem.

Golub bit će krilomahac,
Tjestodizac, to je kvasac.
Mačku zvat ću mjaukalo,
Alarm, zna se, jaukalo.

Bicikl je dvotočkalac,
A bockalo pčelin žalac.
Balon bit će napuhanac,
Krvožedac je komarac.

Krivoprav je naša cesta,
Vunenac sekina vesta.
Zabavljanka naša mama
Jer se stalno igra s nama.

Pratitelj

Oznake: pjesništvo

Karika koja nedostaje

11.05.2017.

Gornji izraz otprilike znači „važan element bez kojega se ne može stvoriti zaključak“. Koristi se u mnogim prilikama iako je evolucija temeljna pojava na koju se odnosi. U jednoj pjesmi bez naziva ovaj izraz spominje kolega iz Privlake Ilija Ozdanovac.

Ne želim biti točka na kraju rečenice
tamo gdje se sve na kraju završava,
jer moje je srce još živo poput ptice
što nebu hrli u prostranstva plava.

I neću biti karika koja nedostaje
u tom vječitom lancu života i smrti.
Hoću živjeti svu ljubav i osjećaje
i nešto značiti na toj beskrajnoj crti.

Frazeolog

Oznake: I. Ozdanovac, pjesništvo

Došlo nam je proljeće

20.03.2017.

Ranije no obično danas nam je stiglo najljepše godišnje doba – proljeće. Po prvi puta nakon 120 godina prvi dan proljeća je 20. ožujka. Proljeće se vezuje uz staroslavensku božicu Vesnu pa je danas imendan svim ženama s tim imenom.



Proljeće

Sunašce je sinulo,
prirodu probudilo,
proljeće nam donijelo –
čujte djeco to.

Raduju se ptičice,
pjesme složno pjevaju,
potočići žubore,
raduju se, raduju.

Svjetlost bijele bisere
svud okolo prosula,
vedrinom i ljepotom
prirodu obasula.

(Anica Mišetić „Razigrane pčelice“, HKD „Napredak“ podružnica Orašje, 2002., str. 64)

Proljećar

Oznake: pjesništvo

Zagonetnost Anke Žagar

24.02.2017.

Već samim imenom i prezimenom hrvatska pjesnikinja Anka Žagar (Zamost, 6. srpnja 1954.) enigmatski je vrlo zanimljiva. Njeno ime i prezime, naime, monovokalično je, odnosno sadrži samo jedan samoglasnik – A. Ova knjižničarka sa svršenim fakultetom jugoslavenskih jezika, književnosti i komparativne književnosti i dobitnica Goranova vijenca 1994. objavila je 11 stihozbirka. Nazivi neki od njih su novotvorenice.



- Išla i ... sve zaboravila (1983.)
- Onaon (1984.)
- Zemunice u snu (1987.)
- Bešumno bijelo (1990.)
- Nebnice (1990.)
- Guar, rosna životinja (1992.)
- Stišavanje izvora (1996.)
- Male proze kojima se kiša uspinje natrag u nebo (2000.) – 38 slova
- Stvarnice, nemirna površina (2008.)
- Crta je moja prva noć (2012.)
- Pjevaju razlike tihotapke (2015.)

Zanimljivko

Oznake: pjesništvo

Dvije nove enigmatske knjige u mojoj knjižnici

19.02.2017.



Knjige čije naslovnice vidite darovala mi je autorica Gordana Jovanović Šarić (Subotište, 1949.). S iskrenim izrazima zahvalnosti iz svake od njih objavljujem po jednu pjesmu.

Prolećno jutro

Osvanulo je sveže jutro,
ljupko sunce toplo sija,
a u šumi ispod hrasta
slavuj svoju pesmu svija.

Jutro sveže počelo je
cveće divan miris širi,
na livadi stalno lete
šareni leptiri.

I oni se razleteli
trče, traže hranu,
pa i vazduh sad miriše
na prolećnu kišu ranu.

(prva Gordanina pjesma nastala 1962., iz zbirke "Čarobna bašta", Beosing, Beograd 2014., str. 7)

Uvodna pesma (premetaljka)

Od stihova i od slova
FIN SAG tkam
od malo blaga što imam.
Skromnog znanja samo plam
Postavljam u zlatni ram
radoznali anagram.
Zagonetke ja ti dam,
odgonetke nađi sam.

(iz zbirke "Anagramisani helenizam", Beosing, Beograd 2016., str. 6)

Skupljač

Oznake: G. J. Šarić, zagonetačke knjige, pjesništvo

Obična ljubavna pjesma

14.02.2017.

VOLIM TE

Volim te jer si tako lijepa,
za mene najljepša.
Volim te zbog dobre duše
koja mi stalno prašta.
Volim te zato što imaš srce
veličine oceana.
Volim te i stoga
što uvijek ljubiš žarom prvoljuba.
Jednostavno rečeno: „Volim te“!

(Nedjeljko Nedić)

Aerodrom - Obična ljubavna pjesma

Oznake: pjesništvo

Bio je Božić 1981.

20.12.2016.

Vojsku bivše Jugoslavije služio sam od početka listopada 1981. do sredine rujna 1982. po načelu 12 + 3 na koje su pravo imali oni s upisanim fakultetom. Postrojbom strjeljačkoga pješaštva u Jastrebarskome, u kojoj bijah i ja, zapovijedao je makedonski poručnik imenom Makedon Stefanovski. Te 1981. na Badnjak snijeg je zameo cijelo Jastrebarsko, da bi na Božić kiša lila kao iz kabla i naravno na vojnomu poligonu napravila bljuzgavicu po kojoj su se jedva kretali i tenkovi. I po takvomu nevremenu poručnik nas je izveo na taktičku vježbu. Pjesmu u prozi koju možete pročitati napisao sam te večeri prije gašenja svjetala.

Moj Božić u JNA

Jastrebarsko kod Zagreba.
Petak je popodne.
Pljušti iz neba i zemlje.
Idemo na taktičku vježbu.
Ja sam u napadu.
Padam i dižem se
i tako nebrojeno puta.
Nigdje mojega Šimuna Cirenca da mi pomogne.
Svršavam mokar do gole kože,
blatnjav od glave do pete
i s puškom koja ne može opaliti.
A bio je Božić
Ljeta Gospodnjega 1981.

Nedjeljko Nedić

Oznake: pjesništvo, N. Nedić

Zagonetna poezija (3) - GOJKO MANDIĆ

24.11.2016.

GOJKO MANDIĆ (Zdena kod Sanskoga Mosta, 22. ožuka 1958.) velemajstor je kratkoga stiha. Objavio je više od tisuću stihovnih zagonetaka. Neke od njih dajem na iščitavanje.



Rogovka (Vjesnikov kviz iz 1988.)

U dvorani školskoj,
zbog smiješnog vica,
i maloj se djeci
ozariše lica.

Učahurena premetaljka

Šta cirkus u sebi krije?
Artiste i razne zmije!

Premetaljka

Srce TIMA KUCA,
meč odluke slijedi,
i publika tu je –
to gledati vrijedi!

(Miroslav Lazarević i Jovan Vuković „Leksikon srpskih enigmata, Alma, Beograd, 2007., str. 83)

Čitaljka

Često sjedim na balkonu
dok sat kuca tika-taka,
tada vrijeme sporo teče,
minuta mi duga svaka.

(Čvor razbibriga broj 328, 1978.)

Zagonetke

Gladi brke poput dede
i kraj peći zna da prede!?

Plovi iznad naših glava,
mornarčina to je prava!?

(Marjan Radaković i Nikola Č. Pešić „Antologija srpske autorske zagonetke“, Alma, Beograd, 2010., str. 45)

Premetaljke

NACIFRAJMO I ovu vest,
običaj to naš je čest.

TIHO CARSTVO, on ga stvara,
pesme piše s puno žara.

(Ivica Mlađenović „Istaknuti srpski enigmati“, Studio Linija A, Beograd, 1999., str. 58)

Dvostruka premetaljka

Pitam je li TU RAJ
i ja ovog JUTRA,
odgovor nek' dadne
ko je sad unutra!

Dvostruka dodavaljka

Mudrac limenku, enigmat javlja,
sada na vagu, eno, gle, stavlja!

Ispuštaljka

Ta OSOBA prosta, glupa,
sjekirom tu spravu lupa!

Mijenjaljka

Na kotao ptica sleti
i lovcu je sad na meti!

Oduzimaljka

Zakon čuva, piće pije,
da je plašljiv – pa i nije!

Obrtaljka

Riječni ribar, kaže čiča,
o dvorani meni priča!

Učahurena obrtaljka

Za pometnju, kažem ženi,
drugi naziv reci meni!

Umetaljka

Glasina o ranču kruži,
period već dosta duži!

Čahura

Na stanici Hercegovac,
plaća kartu, vadi novac!

(Gojko Mandić „Dočim-uočim“, Bina, Banja Luka, 2014., str. 21, 52, 57, 65, 82, 85, 93 i 119)

Enigmoznalac

Oznake: G. Mandić, pjesništvo

Tinta

22.11.2016.

Tinta ili crnilo (tal. „tinta“ – boj, mast) otopina je bojila za pisanje perom. Obično je modre, rjeđe crne, zelene i crvene boje. Posudica za držanje tinte zove se tintarnica. Olovka s tintom je tintana olovka (njem. Tintenblei i Tintenschtift). S tintom je povezana i riječ tintara – glava u pren. značenju.
Posavska pjesnikinja Ljerka Mikić (Kostrč kod Orašja u BiH, 25. rujna 1967.) u svojoj je četvrtoj zbirci pjesama „Otvaranje kruga“ (Centar za kulturu Orašje, Orašje, 2013.) objavila čak dvije pjesme s riječju tinta u naslovu.

Razlivena tinta

Razbacane obale čeznuća
po staklenim poljima neba.
Zrcalo rijeke pokriva oblake.
U krošnjama vrbe odmara proljeće.

Ozeble rane u vatri srca.
Tuga se raduje lanenim kišama.
Pamučne niti upliću zvijezde u mjesec.
Prazni su dlanovi puni rose.

Vode divljeg jezera plešu.
Paprat u šetnji kroz maglu.
Svijeća dogorijeva obasjavajući ocean
u potjeri za vremenom.
Razlijevanje tinte po papiru.

Tinta u krvi

Tiho i blizu,
i tako daleko,
vraća se strah po svoje;
gradi se novi zid.
Na mom dlanu tvoja suza,
moja neisplakana tugo,
moja nedosanjana srećo.

Sjena u hladu borova.
Sunce prži misli.
Koraci tvoji što bliže
to dalje duši.
Ostavljaš srce noseći
pokopane želje
i molitvu za spas.
Dionica puta kroz tunel.
Od svjetla do svjetla nada.

Nježna i jaka
kao rosa i stijena.
Razlivena tinta u krvi.
Otvoreni prozori i zaključana vrata.

Enigmat

Oznake: pjesništvo

HR H-B

18.11.2016.

Zgodna četveroslovna kratica koja znači Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Bila je pretečom trenutačno još uvijek nepostojećega trećega entiteta u BiH. Utemeljena je 18. studenoga 1991. u Grudama. Njezini su predstavnici 18. ožujka 1994. potpisali Washingtonski sporazum o budućoj federalizaciji BiH. Vlastitom odlukom ukinuta je 14. kolovoza 1996. Njezin se malčice izmijenjeni naziv zadržao jedino u nazivu mostarske elelktroprivrede koja se zove Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Zanimljivo je, i danas vjerojatno nezamislivo, da je pjesnik Musa Ćazim Ćatić (Odžak, 12. ožujka 1878. - Tešanj, 6. travnja 1915.) napisao pjesmu naziva Herceg - Bosni.



Herceg - Bosni

Tko ne ljubi domovinu, što ima drugo da ljubi?

Herceg-Bosno, majko moja mila,
Sliko raja, slavo srca mog!
Ponizno se oja klanja vila
Pred podnožjem veličanstva Tvog.

I u žaru beskrajne ljubavi
Pjesmom svaki cjeliva ti kraj,
Tvome polju, kršu i dubravi
Nadajući topli zagrljaj.

O, Tvoje je ponosito stijenje:
U njemu se živi krije plam,
Ono naše sveto je znamenje,
Ono naše ljubavi je hram!

Na njemu nam slavna prošlost sniva:
Cilik puške ihandžara zvek;
Al vilinsko još se kolo vije
Uz narodne naše pjesme jek.

S tvoje grude svaka mila travka
Priča Tvoga veličanstva sjaj:
Krvlju svojih junačkih sinova
Ti si svaki natopila kraj.

Sveta mi je povjesnica Tvoja,
Ko i Tvoga plavog neba krug:
O ljubim Te, domovino moja,
Ljubim Tvoju livadu i lug!

Ljubi mi te svaki kucaj srca
I duše mi svaki topli dah -
I pod hladnim ljubit će te grobom
Moj mrtvački pepeo i prah!

H-B

Oznake: politika, pjesništvo

Četiri haikua

09.11.2016.

na suhom putu
kuda pjesnik prolazi
smeđežuti list

posvuda žuta
lišće ulica vene
osmijeh djece

vene cvijeće
u kutu stare sobe
nitko ne mari

Pročitajte masno otisnute stišiće i na poklon dobivate četvrti haiku.

(Gloria La Marr "Zlatno doba", Orašje, 29. VI. 2016., str. 7)

Tata

Oznake: pjesništvo, Nev. Nedić

Lišće

07.11.2016.

Semper contra jučer nam je pokazao fotke Maksimira u spektru jesenjih boja. Kako je moje dvorište puno stabala(ca) s kojih svakodnevno opada lišće odlučio sam i ja načiniti nekoliko fotografija.



(ovako je to izgledalo jutros ...,



..., a o vako nakon zgrtanja lišća)

S enigmatskoga stajališta LIŠĆE je krasna i zvučna riječ s rijetkom dvoslovnom skupinom ŠĆ i poželjeli bi ju svi urednici.

Jesen

Šumi vjetar u krošnjama
Šušti lišće sasušeno
Jesen je rana.

Dozreli plodovi mame pčele
I djecu.
Miriše pokisla zemlja
Vonja svježa brazda
Za plugom što para njivu.
Nebo crno od vrana.
Jesen je rana.

Vrijeme boja zlata
I alata
Radova i mrazova.
Jesen.

(preč. Ilija Orkić, iz stihozbirke "Djeca su anđeli", HKD "Napredak" podružnica Orašje, Vidovice - Orašje, 2002., str. 95)

Mišo Kovač "Jesenje lišće"

Skupljač

Oznake: priroda, pjesništvo

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.