Moje varijacije Mesalovljeve obosmjerne rečenice
„ANA VOLI MILOVANA“ dobro je znana obosmjerna (račja, palindromna, obrtajna) rečenica pionira hrvatskoga zagonetaštva Miroslava Vukelića Mesalova (1851.-1925.). Netko se dosjetio i skovao sličnu s izmjenom dvaju slova – ANJA VOLI MILOVANJA. S neznatnim izmjenama Mesalovljeve rečenice ja sam smislio ove rečenice:
AMA VOLI MILO VAMA
ANU MOLI MILOM UNA
ENA VOLI MILOVANE
ITA VOLI MILOVATI
ONA VOLI MILOVANO
Vi sigurno možete stvoriti još koju.
NiN
Oznake: Mesalov, N. Nedić, obosmjerke
komentiraj (2) * ispiši * #
Bajtizem (3)
Iz povijesti slovenskih palindroma
„Prilog „Zagonetač“ više je puta pisao o obrtaljci i obrtajnoj rečenici (tj. o plaindromu i palindromnoj rečenici) navodeći pri tome i primjere tih zagonetaka, bilo u stihu, bilo u prozi. Poznavanju ove zagonetačke discipline prilog je dao i Miroslav Šantek knjigom „Zagonetke anagram i palindrom“, gdje je svoje teorijske tvrdnje bogato potkrijepio primjerima iz stranoga i domaćeg zagonetaštva. Želja mi je da ovim kratkim člankom upoznam šire krugove zagonetača sa stanovitim podacima iz slovenskoga zagonetaštva.
Slovenski „Rječnik stranih riječi“ F. Verbinca – tiskan u Ljubljani prije deset godina (1968., op. pr.) – navodi ovu definiciju palindroma: „povratnik, beseda, ali stavek (verz), ki ima, če ga beremo naprej ali nazaj, isti ali drugačen pomen (npr. NEŽEN, MARS, PERICA REŽE RACI REP).“ – U prijevodu na hrvatski: „obrtaljka, riječ ili rečenica – stih koji je istoga ili različitog značenja čitamo li odnaprijed ili natraške ...“). Slovenski naziv za palindrom je, dakle, „povratnik, no valja reći da se vrlo rijetko rabi.
Još se jedna slovenska riječ susreće u istom značenju: „obratnica“ (u novije vrijeme također vrlo rijetko). U Časopisu „Živlenje in svet“ godine 1934. zagonetač s pseudonimom Crassus (Anton Debeljak?) sastavljao je mrežaste zagonetke koje je nazivao „križanka z obratnicami“ („križaljke s obrtaljkama“); to su zapravo bile obosmjerne ispunjaljke s konačnom odgonetkom. Ovaj je zagonetačć u slovensko zagonetaštvo tada uveo čitav niz obosmjerki koje se danas navode kao temeljni primjeri: DOHOD (prilaz), NATAN, KISIK, POKOP, ROTOR, KAJAK, ARARA, RANAR, TOPOT, REVER, MONOM, DOVOD, JEREJ, LUKUL, RAKAR, KULUK, ORURO, AIAIA (ili AEAEA) i dr. – Crassus se koristio i većim brojem duljih obosmjernih riječi, iako su neke danas pod upitnikom: JAMAMAJ, NEUQUEN (argentinska rijeka), IDIOTOIDI (?) – U šestom broju navedenog časopisa objavio je dosad najdulju poznatu slovensku obosmjernu riječ: NERADODAREN (onaj koji nerado daje), koja još uvijek vrijedi kao izniman primjer. Nakon njega su slovenski zagonetači skupili tek nekoliko obosmjernih riječi u rasponu od šestoslovnih do devetoslovnih, a među njma bi se s velikom teškoćom pronašla poneka zaista slovenska; gotovo sve su tuđice: MALAJALAM, KINIKINIK i sl. Crassus je godine 1934. dao i više obrtajnih. Zanimljiva je, npr., drugosmjerna sintagma ELA I VOJESLAV koja odnatraške daje VALSE JOVIALE (francuski: „veseli valcer“). Od obosmjernih sintagmi zanimljiv je izraz HUDI DUH (u 10. broju) koji se pridružio poznatim obosmjernim sintgmama u slovenskom jeziku: NAGI CIGAN (goli Ciganin), PLAZ Z ALP (lavina s Alpa), CESAR PRASEC (car prasac) i sl. Među obosmjernim rečenicam nalazimo u spomenutom časopisu i ove: A ŠE NE BO BENEŠA (Zar Beneš još neće doći?), E, KAREL, JEJ LE RAKE! (E, Karel, jedi samo rakove), MARSEJA JE SRAM (Marsiju je sram). Još su i danas to atraktivni primjeri zagonetačkih domišljaja, ravni starome primjeru: PERICA REŽE ... ili novijima: MATEJ JE TAM (Matija je tamo), PELE JE LEP (Pele je lijep), MIŽE LEŽIM (žmirećki ležim) i slično.
Zanimljivo je da je prošle godine (1977., op. pr.) mladi slovenski pisac Dimitrij Rupel (kasnije političar r. 1946., op. pr.) u svoj roman „Družinska zveza“ („Obiteljska veza“) uklopio niz obosmjernih izraza i rečenica koje slovenski zagonetači dosad nisu poznavali. To su, npr., VELIKI LEV (veliki lav), ISKAT TAKSI (tražiti taksi), NE ZA KAZEN (ne za kaznu), TETKO V AZIL, LIZA V OKTET (tetku u azil, Lizu u oktet), ČEPE KAR JAHAJ RAKE PEČ (samo idi da čučeći pečeš rakove), RAD NESEM TAJAT MESEN DAR (rado nosim puteni dar na topljenje), POTOPIS, NEŽEN SI POTOP (putopise, nježan si, potopu), MUZIKA - TAK IZUM! (glazba – kakav pronalazak!), KALVIN NI VLAK (Kalvin nije vlak), NESEL GOR ROG LESEN (nosio gore drveni rog).
Neki od ovih prijera, naravno, samo su igre riječi glavnoga junaka, i u romanu imaju ponajprije posebnu funkcionalnu ulogu. Ali poneki su iznenađujuće jednostavni, smisleni i zagonetački prihvatljivi. Sve to još jednom pokazuje da zagonetaštvo može biti sastavno područje književnosti. Na žalost, zagonetke i zagonetački elementi u književnim djelima – to je još potpuno neistražen dio povijesti slovenskoga zagonetaštva“.
(Drago Bajt, Zagonetač broj 165 u Čvor razbibrizi broj 305, 4. III. 1978., str. 14)
Kolega
Oznake: D. Bajt, obosmjerke, zagonetačka teorija
komentiraj (5) * ispiši * #
Zdražar za vas (2)
Zagonetka
ARO, SANA, TIRANA, KNIN, RAB, BOL, ARARAT, AKRA, DRAVA, VARDAR, KATAR, ARAL, OB, BAR, NIN, KANARI, TANA, SORA.
Sve sami geografski pojmovi. U čemu se krije draž ovog zemljopisnog niza od 76 slova? Promatrajte oštro niz, možda otkrijete o čemu se radi?
(Zdravko Žarković, Vjesnikov kviz broj 93, 10. IX. 1975.)
(Zdravko Žarković, Križaljka kviz broj 81, 1. IX. 1994., str. 15)
(Zdravko Žarković, Skandifeniks broj 99, 7. VI. 2001.)
Nobelovka za književnost (premetaljka)
JE LI VAS SLAVE ČITANKE?
(Zdravko Žarković, Kvizorama broj 1228, 17. X. 2015., str. 3)
Kolega
Oznake: Z. Žarković, Vjesnikov kviz, Križaljka kviz, Skandifeniks, Kvizorama, premetaljka, skandinavke, obosmjerke
komentiraj (4) * ispiši * #
Poznati zagonetači (30) - MIROSLAV ŠANTEK
MIROSLAV ŠANTEK
(Draškovec kod Dvora, 21. rujna 1926.)
Da još uvijek postoje zagonetački naslovi on bi, sasma zasluženo, ponio začasni naslov doajena hrvatske enigmatike. Naime, prvu je zagonetku (palindromnu rečenicu) objavio još 1944. u Zagonetki. Brojka njegovih objavljenih radova do danas prešla je 20.000 raznih zagonetaka.Surađivao je u Čvorovim časopisima, IKS-u, Enigmi, Vjesnikovu kvizu, Džepnoj križaljci, Problemu, Zagonetki, Sfingi, Rebusu, Vikendu, Ugankaru, ali je najplodonosniju suradnju ipak ostvario u školskim listovima Smib i Modra lasta.
(Modra lasta iz 1965. i Vjesnikov kviz broj 237, 18. III. 1981., str. 20)
PČELA SE OBUKLA (Djeca za djecu, 1959.)
Prvoj riječi iza "P"
dodaj slovo,
drugoj "S" promijeni,
trećoj "L" odbaci ...
... pa u školu idu đaci.
Sir koji to nije (Poslovice i zagonetke za najmlađe, 1980.)
Okrugao zlatan sir
noću pade u nebeski vir.
Zvijer, ptica i tišina (SMIB iz 1975.)
Noć!
Šikarom se šulja v _ _,
zaleprša zrakom ć _ _.
Stane v _ _, smiri se ć _ _,
šumom opet vlada m _ _.
U njegovu zagonetačkome opusu pretežu tzv. sitne zagonetke. Bio je članom bjelovarskoga Čvora od 1973. Naslov velemajstora ponio je 1975.
(Kvizorama broj 99, II. 1994.)
Anadiploza
Prijedlog sam čest
ti me ponovi,
Zolin roman
tako slovi!
(Čvor razbibriga broj 117)
Slogovna dodavaljka (Kvizorama broj 24, IX. 1992.)
Jedna u vrtu raste
i često nam na tanjuru
odigra glavnu rolu
kao hrana.
Druga u šumi cvate,
mirisom opija i veseli
u vazi na stolu
našega stana!
Premetaljke iz Čvor razbibrige
STUBICA KLJUČA, A BIJEGA NEMA
AL' TO NE VRTI
NEKA POŠTA
(Zoran Radisavljević "Svet anagrama", Beograd, 2004., str. 30, 56 i 78)
Po struci je prosvjetni djelatnik, znači školski pedagog (k tomu je i slikar), koji se cijeli radni vijek trudio kako bi pučkoškolcima što više približio enigmatiku i to ne samo preko zagonetaka, nego i teorijski. Tako je u novinama Djeca za djecu (kasnije Modra lasta) 1960.-64. vodio Mali tumač zagonetaka i Malu školu zagonetaštva 1998.-2003.. U Vjesnikovu je kvizu, pak, 1980.-82. uređivao rubriku Vodič kroz carstvo zagonetaka te Kvizov tumač zagonetaka 1990.-91. U Čvor razbibrizi je 1972. u brojevima 78-117 objavljivao zagonetačke svaštice u nizanci pod nazivom "Na putu u Tebu".
Zagonetke iz knjige U Carstvu zagonetaka
Zlatokosi momci u sunce glede.
Čim ostare, kose im posijede.
Kad vjetar kosu rasprši,
ćelava im glava strši.
Netko je noćas po travi
sitne suze lio.
Jesu li zvijezde plakale
ili je mjesec tužan bio?
Rado se stanom šulja
i to kad noć pade
pa nam hranu krade.
Ako što šušne,
a on hrabar nije,
brzo se u rupu skrije.
Dvostruke mijenjaljke (Čvor razbriga iz 1976.)
_ O _ I _ naša opera i dika,
_ U _ I _ pak je spoj dušika.
_ A _ U _, to je pisac-žena,
_ E _ U _ boštvo u Slavena.
_ U _ A _ dvorištem šeće,
_ E _ O _ imadu stanice veće.
_ I _ A _ je mjesto na obali mora,
_ I _ I _ vam je bugarska gora!
Sklanjaljka
Prvi padež:
Stvarcu ovu krojač ima.
Četvrti padež:
Kuća vam je u Eskima.
Obrnuta spajaljka
Vodom ova riba plovi,
vješti ribar sad je lovi.
Nesreća ta svijetom hara,
još je veća od požara.
Jedno s drugim sada spoji,
na Neretvi grad ti stoji.
(Zagonetka, 1944.)
Sastavke je potpisivao s više pseudonima (Jasminka, Zoran, M. Slavičin, Slavimir, M. Š., Slavomir, Š.), no najpoznatiji je ipak MIR-ŠA. Grad Duga Resa, u kojemu živi i radi, godine je 2007. Miroslava Šanteka ovjekovječio nagradom za životno djelo.
Obosmjerke
PERICA REŽE RACI REP (1944.)
E, ČUJ, ILE, S ANOM ONE SELI JUČE (1959.)
EVO JAME NA PUTU P NEMA JOVE (1960.=
Krnja rečenica (čitaljka) iz Problema broj 40, 1948.)
ZA DRUGA JE SAG RAĐEN, ALI JE PO ..
Slovni palindromni akrostih
A vjetar polako ljulja
katarke i jedra bijela,
uzbiba plavetne vale,
lako pomiluje žale.
Čitaljka
U mom starom vinogradu
sad stručnjaci glade bradu:
eno lozi buja trta,
jesen neće biti škrta.
(Čvor razbibriga, 1976.)
Ispuštlaljka
Često me obuzme neka tuga,
čudan predosjećaj
kao da se sreća
preda mnom krije.
Tad prihvatim leut,
prebirem žice
pa osjetim kako mi se
nada ipak smije.
(Feniks broj 64, 22. V. 1997.)
Autor je sljedećih djela:
1.) Zagonetke anagram i palindrom (EU "Čvor", Bjelovar, 1975.)
2.) Čitaljka (EU "Čvor", Bjelovar, 1979.)
3.) U carstvu zagonetaka (Hercegtisak, Split i Široki Brijeg, 2004.)
4.) Pojmovnik zagonetaštva (Nova knjiga Rast, Zagreb, 2005.)
5.) Zagonetke akrostih, mezostih i telestih (Duga Resa, studeni, 2007.)
6.) Kriptogram najzagonetnija zagonetka (Duga Resa, 2009.)
7.) Rebus, rarebus i rebusoid (Duga Resa, 2010.)
8.) Vesela zagonetačka igraonica (Duga Resa, 2011.)
9.) Zagonetke za đake veseljake (Duga Resa).
Enigmopovjesnik
Oznake: M. Šantek, Modra lasta, Vjesnikov kviz, Kvizorama, SMIB, Čvor razbibriga, Premetaljke, obosmjerke, prvoslovke
komentiraj (2) * ispiši * #
Palindromijada
Moju zagonetačku knjižnicu (v. prilog od 28. IX.)) krasi i poema naziva PALINDROMSKA APOKALIPSA (Zagreb, 1993.). Njezinom je autoricom naša pjesnikinja, oglednica i književna teoretičarka Dubravka Oraić Tolić (Slavonski Brod, 1. kolovoza 1943.), U njezinoj je poemi, podijeljenoj na 5 Krikova, svaki redak obosmjerka (palindrom), odnosno jednako se čita i sprijeda i straga. Evo primjera:
Idu ljudi
Deru red
- Molim? Milom?
- Moli - silom!
A nada nenadana
O goni, nogo
Mobe nebom
Raž i žar
Eoni Noe ...
- Kamo, momak?
- Čamu u mač!
I mač čami ...
I sloga, a gol si
Ti ljut
Ilir ... Ili?
Kanu junak
Tu ni ginut
Najduži redak ima 26 slova i glasi ovako:
Eseji! Vani mrak karmina vije se
Okljejden Ćiden
Oznake: obosmjerke, Književnost
komentiraj (4) * ispiši * #
Poznati zagonetači (16) - MAVRO ŠPICER
MAVRO ŠPICER
(Našice, 1. travnja 1862. - Zagreb, 14. srpnja 1936.)
Jedan od pionira hrvatske enigmatike. Koncem XIX. stoljeća surađivao je u sarajevskoj Nadi. Drži ga se autorom prve čarobne četvorine 6 x 6 i slogovne četvorine 4 x 4. Objavio je i nekoliko križaljaka pod nazivom KRIŽANICA. Pokretačem je Sibile - prvoga enigmatskoga časopisa u Hrvatskoj čijih je sedam brojeva izašlo tijekom 1928., a prvi od njih s nadnevkom je 17. veljače 1928. Radove je potpisivao s više pseudonima od kojih su najpoznatiji Mašper i Peštanac.U Zagrebu je 1930. objavio LEKSIKON ZA SASTAVLJAČE I ODGONETAČE ZAGONETAKA S UVODOM, TUMAČEM I PRIMJERIMA čiju naslovnicu možete vidjeti. U spomen na njega ZD "Čvor" iz Bjelovara ustanovio je Špicerovu nagradu za enigmatsku publicistiku i teoriju.
Pokisnuti momci (palindrom)
Riječ što tražiš tjera soj momaka,
dragih im pod okna djevojaka.
Al' navali l' riječ naopaka,
širom bježi mnoštvo tih momaka.
Nestašna djevojčica (jednačica)
Baš je _ _ čudnovatih hira,
_, _ nikom ne bi dala mira.
Već kad pitaš _ _ odgovore,
vazda samo "_", "_" usta zbore!
(oba rada su iz Zagonetke broj 1, 1. rujna 1945., str. 9)
Enigmopovjesnik
Oznake: M. Špicer, zagonetka, obosmjerke, razne zagonetke
komentiraj (1) * ispiši * #
