Bajtizem (6)
Imenični kriterij da ili ne
Tako je naslovljen članak Borisa Antonića iz Čvor Razbibrige broj 224 na koji je odgovorio slovenski zagonetač Drago Bajt:
... „U biti radi se samo o dva različita dogovora jer su se slovenski zagonetači nakon 1960. dogovorili da će u zagonetke uvrštavati samo imenice u prvome padežu jednine, a u stanovitim slučajevima i množine.“ ... Ovo slovensko mjerilo čvrsto vrijedi samo za mrežaste zagonetke, prije svega za križaljke, ispunjaljke, čarobne likove i sl. Već ovdje ga na neki način obara uvrštavanje sintagmi (npr. hokej na ledu, Velika Britanija) koje se doduše positovjećuju s imenicama, ali u njima nisu samo imenice. Uz to valja reći da se upotreba drugih vrsta riječi kao završnih odgonetaka – pridjeva, glagola, priloga potpuno dopušta u nemrežastim zagonetkama, stihovnim ili proznim: premetaljke, obrtaljke, istozvučnice, izmjenjivaljke i sl.“ ...
(Drago Bajt, Čvor Razbibriga)
(Drago Bajt, Križemkražem broj 3, 1. V. 1985., str. 11)
Kolega
Oznake: D. Bajt, Križemkražem
komentiraj (0) * ispiši * #
komentiraj (1) * ispiši * #
Zagonetni dueti (36) - JERAJ/BAJT
(Julij Jeraj i Drago Bajt, Križemkražem broj 2, 1. III. 1985., str. 8)
Dvojac
Oznake: D. Bajt, razni zagonetači, zagonetački časopisi
komentiraj (2) * ispiši * #
Bajtizem (4)
Premetaljka
Gor čez IZARO,
gor čez gmajnico ...
tja do Španije,
do Atlantika,
na otoke, hoj,
žene ladjico ...
(Drago Bajt, Križemkražem broj 1, 1. I. 1985., str. 6)
Kolega
Oznake: D. Bajt, Križemkražem, Premetaljke
komentiraj (2) * ispiši * #
Bajtizem (3)
Iz povijesti slovenskih palindroma
„Prilog „Zagonetač“ više je puta pisao o obrtaljci i obrtajnoj rečenici (tj. o plaindromu i palindromnoj rečenici) navodeći pri tome i primjere tih zagonetaka, bilo u stihu, bilo u prozi. Poznavanju ove zagonetačke discipline prilog je dao i Miroslav Šantek knjigom „Zagonetke anagram i palindrom“, gdje je svoje teorijske tvrdnje bogato potkrijepio primjerima iz stranoga i domaćeg zagonetaštva. Želja mi je da ovim kratkim člankom upoznam šire krugove zagonetača sa stanovitim podacima iz slovenskoga zagonetaštva.
Slovenski „Rječnik stranih riječi“ F. Verbinca – tiskan u Ljubljani prije deset godina (1968., op. pr.) – navodi ovu definiciju palindroma: „povratnik, beseda, ali stavek (verz), ki ima, če ga beremo naprej ali nazaj, isti ali drugačen pomen (npr. NEŽEN, MARS, PERICA REŽE RACI REP).“ – U prijevodu na hrvatski: „obrtaljka, riječ ili rečenica – stih koji je istoga ili različitog značenja čitamo li odnaprijed ili natraške ...“). Slovenski naziv za palindrom je, dakle, „povratnik, no valja reći da se vrlo rijetko rabi.
Još se jedna slovenska riječ susreće u istom značenju: „obratnica“ (u novije vrijeme također vrlo rijetko). U Časopisu „Živlenje in svet“ godine 1934. zagonetač s pseudonimom Crassus (Anton Debeljak?) sastavljao je mrežaste zagonetke koje je nazivao „križanka z obratnicami“ („križaljke s obrtaljkama“); to su zapravo bile obosmjerne ispunjaljke s konačnom odgonetkom. Ovaj je zagonetačć u slovensko zagonetaštvo tada uveo čitav niz obosmjerki koje se danas navode kao temeljni primjeri: DOHOD (prilaz), NATAN, KISIK, POKOP, ROTOR, KAJAK, ARARA, RANAR, TOPOT, REVER, MONOM, DOVOD, JEREJ, LUKUL, RAKAR, KULUK, ORURO, AIAIA (ili AEAEA) i dr. – Crassus se koristio i većim brojem duljih obosmjernih riječi, iako su neke danas pod upitnikom: JAMAMAJ, NEUQUEN (argentinska rijeka), IDIOTOIDI (?) – U šestom broju navedenog časopisa objavio je dosad najdulju poznatu slovensku obosmjernu riječ: NERADODAREN (onaj koji nerado daje), koja još uvijek vrijedi kao izniman primjer. Nakon njega su slovenski zagonetači skupili tek nekoliko obosmjernih riječi u rasponu od šestoslovnih do devetoslovnih, a među njma bi se s velikom teškoćom pronašla poneka zaista slovenska; gotovo sve su tuđice: MALAJALAM, KINIKINIK i sl. Crassus je godine 1934. dao i više obrtajnih. Zanimljiva je, npr., drugosmjerna sintagma ELA I VOJESLAV koja odnatraške daje VALSE JOVIALE (francuski: „veseli valcer“). Od obosmjernih sintagmi zanimljiv je izraz HUDI DUH (u 10. broju) koji se pridružio poznatim obosmjernim sintgmama u slovenskom jeziku: NAGI CIGAN (goli Ciganin), PLAZ Z ALP (lavina s Alpa), CESAR PRASEC (car prasac) i sl. Među obosmjernim rečenicam nalazimo u spomenutom časopisu i ove: A ŠE NE BO BENEŠA (Zar Beneš još neće doći?), E, KAREL, JEJ LE RAKE! (E, Karel, jedi samo rakove), MARSEJA JE SRAM (Marsiju je sram). Još su i danas to atraktivni primjeri zagonetačkih domišljaja, ravni starome primjeru: PERICA REŽE ... ili novijima: MATEJ JE TAM (Matija je tamo), PELE JE LEP (Pele je lijep), MIŽE LEŽIM (žmirećki ležim) i slično.
Zanimljivo je da je prošle godine (1977., op. pr.) mladi slovenski pisac Dimitrij Rupel (kasnije političar r. 1946., op. pr.) u svoj roman „Družinska zveza“ („Obiteljska veza“) uklopio niz obosmjernih izraza i rečenica koje slovenski zagonetači dosad nisu poznavali. To su, npr., VELIKI LEV (veliki lav), ISKAT TAKSI (tražiti taksi), NE ZA KAZEN (ne za kaznu), TETKO V AZIL, LIZA V OKTET (tetku u azil, Lizu u oktet), ČEPE KAR JAHAJ RAKE PEČ (samo idi da čučeći pečeš rakove), RAD NESEM TAJAT MESEN DAR (rado nosim puteni dar na topljenje), POTOPIS, NEŽEN SI POTOP (putopise, nježan si, potopu), MUZIKA - TAK IZUM! (glazba – kakav pronalazak!), KALVIN NI VLAK (Kalvin nije vlak), NESEL GOR ROG LESEN (nosio gore drveni rog).
Neki od ovih prijera, naravno, samo su igre riječi glavnoga junaka, i u romanu imaju ponajprije posebnu funkcionalnu ulogu. Ali poneki su iznenađujuće jednostavni, smisleni i zagonetački prihvatljivi. Sve to još jednom pokazuje da zagonetaštvo može biti sastavno područje književnosti. Na žalost, zagonetke i zagonetački elementi u književnim djelima – to je još potpuno neistražen dio povijesti slovenskoga zagonetaštva“.
(Drago Bajt, Zagonetač broj 165 u Čvor razbibrizi broj 305, 4. III. 1978., str. 14)
Kolega
Oznake: D. Bajt, obosmjerke, zagonetačka teorija
komentiraj (5) * ispiši * #
Bajtizem (2)
Združenka (spajaljka)
Dan na dan prastari spor
velesil: ta NO, ta NET;
neuglašeni ta duet
je prerasel že v zbor!
(Drago Bajt, Križemkražem broj 1, 1. I. 1985., str. 20)
Kolega
Oznake: D. Bajt, Križemkražem, stihovne zagonetke
komentiraj (6) * ispiši * #
Bajtizem (1)
DRAGO BAJT (Ljubljana, 7. veljače 1948.) – Novinar, zagonetač, urednik i teoretičar zagonetaštva, povjesničar književnosti, kritičar, oglednik, publicist, leksikograf i prevoditelj. Prvu je zagonetku objavio 1967. u časopisu „Kaj veš – kaj znaš“. Sastavlje skoro sve vrste zagonetaka surađujući u većini slovenskih enigmatskih listova (Kaj veš – kaj znaš, Pavliha, KiH, Ugankar, Križemkražem, Pip, ... ). Bio je odgovornim urednikom lista „Križemkražem“. Radove potpisuje i s pseudonimima db, Kid, BAD, D ...
Članom je Društva slovenskih književnih prevoditelja i Društva slovenskih pisaca. Jedno je vrijeme vodio Združenje avtorjev in imetnikov malih in drugih avtorskih prava (ZAMP). Bio je i izvršnim urednikom Nove revije. Uredio je i više leksikona i enciklopedija. Nagrađen je 1979. Sovretovom nagradom, 1985. Župančičevom nagradom, a 1991. Nagradom Prešerenovoga sklada. Objavio je sljedeća djela:
- Od uganke do uganke (s Pavlom Gregorcom, 1978.)
- Ljudje, zvezde, svetovi, vesolja: eseji o znanstveni fantastiki (1982.)
- Mitološki slovarček (s Brunom Gričarom i Marjanom Korenom, 1984.)
- Ruski literarni avantgardizem, futurizem, konstruktivizem, absurdizem (1985.)
- Zapisi na robovih (1986.)
- Vesevednik (1991.)
- Pišem, torej sem: priročnik za pisanje (1993.)
- Sončnice poldneva (s Petrom Kolškom, 1993.)
- Slovenska kronika XX. stoletja (skupina autora, 1997.)
- V burji besed: ruski eseji (1998.)
- Slovenski kdo je kdo (1999.)
- Odčitki: 1996.-2000. (2001.)
- Slovenski veliki leksikon (sa skupinom autora, 2003.-2005.)
- Zmerjanje Slovencev: publikalije; stolpci in stolpice (2005.)
Tri čahure
1.) Kaj pa je moja MAMICA?
2.) MATIC ni moj stric, niti MATI. Je moj _ _ _!
3.) Veste, koliko STRICOV ima mama Mica?
(Križemkražem broj 1, 1. I. 1985., str. 5)
Kolega
Oznake: D. Bajt, čahure, Križemkražem
komentiraj (4) * ispiši * #
