Matematika za svakoga

petak, 06.11.2015.

Soroban

Logika vam dobro funkcionira i može se reći da ste dobar matematičar. Koliko ste brzi u računanju? Jeste li ikad poželjeli da možete računati brže, da ne morate baš svaki put u glavi prolaziti zamorne operacije zbrajanja i množenja?
Čuli ste za ljude koji bez problema pomnože dvadesetznamenkaste brojeve, vade 30-te korijene iz 50-znamenkastih brojeva, dok s druge strane nisu u stanju riješiti najednostavnije logičke probleme? Ako već znanost još uvijek ne može objasniti kako oni to postižu, postoje li bar neke metode i vještine pomoću kojih možemo ubrzati ovo naše računanje 'u glavi' ?
Ovakva pitanja odvela su me do pojma 'vedske matematike'. Dosta se piše o njoj zadnjih godina, uglavnom senzacionalistički, no zavirivši malo u dostupne materijale uvidio sam da se u njima ne radi o ničem revolucionarnom, već o lako dokazivim matematičkim tvrdnjama. Dakle, nisam se uspio uvjeriti u 'nadmoć' vedske matematike u odnosu prema našoj 'europskoj' matematici.
Pretražujući internet dalje, naišao sam na soroban, drevnu japansku računaljku na kojoj japanska djeca čine prve matematičke korake. Ovaj abakus izgleda jednostavnije od računaljki kakve naša djeca koriste, no zahvaljujući njemu, možemo uvježbati mozak da zbraja i množi poput najbržeg računala! Znam da ovo zvuči fantastično, no istinito je i vrijedi vremena malo zaviriti u rukovanje ovom simpatičnom spravicom. U Japanu, Kini, Koreji itd.djeca se malo pomalo privikavaju na ovu spravicu i jednostavne matematičke operacije na njoj. Kako djeca u toj dobi više uče vizualno i taktilno, a spravica je, poput većine dječjih igračaka, konstruirana na taj način, tako se u njih i pojam broja poistovjećuje sa brojem pločica na sorobanu. Dakle, operacije zbrajanja, oduzimanja, a naknadno i množenja i dijeljenja, u mozgu djeteta vizualno se predočuju i možemo reći da se djeca 'igraju' s njima. Rezultat je da mladi Japanci neće brojeve zbrajati na papiru, već na sorobanu, u početku pravom, a naknadno na onom zamišljenom u glavi.
Koje su blagodati svega toga? Je li poanta u tome da se djeca ne muče previše na satovima matematike? Prema dosadašnjim saznanjima i istraživanjima, rad na sorobanu (kao i na ostalim sličnim abakusima) pored toga što stimulira lijevu stranu mozga 'zaduženu' za logiku, organizaciju, racionalnost itd, stimulira i desnu stranu ( kreativnost, intuicija, mašta, lucidnost,...), dakle razvija one kvalitete koje krase umjetnike, izumitelje i općenito kreativce. Soroban olakšava memoriranje, organizaciju i integraciju informacija i pospješuje ostvarivanje intelektualnih i svakojakih potencijala kod učenika i studenata.
Za kraj bih vam preporučio sjajan dokumentarac na Youtube-u: https://www.youtube.com/watch?v=WBPTwubFdIw

Oznake: soroban

- 19:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #