BOWEN TEHNIKA I TERAPIJA

petak , 14.08.2015.

OBRT ZA SAVJETOVANJE
vl.Marija Klarić
Ljudevita Posavskog 32A
ZAGREB


BOWEN TEHNIKA je nježna , djelotvorna metoda koja uključuje precizne manupulacuje mekog tkiva. Pokreti koji se rade su pokreti rolanja pomoću kažiprsta i palca, terapeuta preko mišića, tetiva i živaca s minimalnim pritiskom. Spada u u područje komplementarne medicine , dakle u terapeutske postupke koji nisu konvencionalni ali se provode zajedno s propisanim oblicima liječenja, ali ne umjesto njih ili se provode samostalno u vidu preventivnih postupaka za očuvanje zdravlja.Postupci su vrlo učinkoviti u omogućavanju balansiranja različitih tegoba mišićno-koštanog, živčanog sustava i različitih kroničnih stanja, te se koriste u cijelom svijetu zadnjih 40 godina s uspješnim rezltatima što potvrđuju provedena medicinska istraživanja.
Australac Tom Bowen kreirao je tehniku šezdesetih godina dvadesetog stoljeća .

BOWEN TERAPIJA

Djelovanje Bowen terapije i poveznica sa dijagnozom pervazivnog razvojnog poremećaja
Prije u opće postavljanja dijagnoze pervazivnog razvojnog poremećaja trebalo bi spoznati sve poteškoće iz neuroanatomije, neurofiziologije i neurologije jer je to vrlo važan segment u „liječenju“ osoba s oštećenjima središnjeg i perifernog živčanog sustava u svrhu pronalaženja što boljeg algoritma liječenja.
Vrlo je važno kod djeteta uspostaviti sustave koji su u disfunkciji.Na taj način omogućiti im ne smetani razvoj, boravak u vrtiću i školi.
Bowen terapijom možemo pristupiti potrebi ili poteškoći svakom pacijentu, u ovom slučaju i djetetu, i pomoći u problemima tjelesnih oštećenja, komunikacije, gutanja, vizualnih teškoća, problema sa pamćenjem i slušnih poteškoća, kao i teškoća u vestibularnom sustavu.
Jako je važno ukazati na važnost poznavanja suvremenih podataka o procesima degeneracije u središnjem živčanom sustavu (degeneracije nakon trauma) degeneracija u perifernom živčanom sustavu, mogućnostima regeneracija funkcija u središnjem živčanom sustavu, i regeneracija u perifernom živčanom sustavu.
Važno je znati da je moguće djelovati na temelju stečenih spoznaja o važnosti i mogućnostima praćenja oporavka oštećenih ili privremeno nefunkcionalnih dijelova moždane kore i drugih dijelova središnjeg živčanog sustava i njihovih putova, te povratnih informacija, u cilju potencijalnog preuzimanja viših živčanih funkcija od strane susjednih ili udaljenih , funkcijski srodnih asocijativnih područja.
Tako na temelju razvoja nove neurološke discipline , humane neurobiologije danas znamo da je restauracija neuroloških funkcija i bihejvioralna adaptacija moguća i kasnije , čak u ograničenom opsegu i u poznim godinama života. Složena struktura i specifičnost funkcija živčanog sustava, koliko perifernog, toliko još više središnjeg, određuje u znatnoj mjeri njegovu sposobnost regeneracije i posebice oporavka ili potpunog uspostavljanja njegovih funkcija:motoričkih, osjetnih, kognitivnih i drugih.
Već je duže vremena poznato da se većina složenih živčanih funkcija oporavlja, ne samo na temelju regeneracije određenih živčanih struktura , nego i na temeljima reorganizacije susjednih, a često i lokalizacijski udaljenih, iako, funkcijski srodnih struktura središnjeg živčanog sustava : taj koncept moderne neurologije sukladan je s jednom od njegovih osnovnih osobina – plastičnost središnjeg živčanog sustava.
Terapija Bowen-om ima jednu specifičnost jer radi na jačanju i rehidraciji fascije, a vrlo je moguće da su fascije upravo vodiči impulsa, da su one zapravo ta komunikacija , ili interakcija između stanica , a znamo da ta interakcija čini osnovu svih funkcija središnjeg živčanog sustava. Dogodi li se prekid ili gubitak neurona , to je konačni gubitak funkcije , budući da nema spontane regeneracije u stanicama, a nada za restauracijom funkcije oštećenog dijela neurona je vrlo mala.Mislim da je kinetička energija ta koja ovakav prekid ili poremećaj može obnoviti.
Bowen pokretom, mislim, potičemo mijelinizaciju , regeneraciju ozlijeđene stanice i rast potpornih glija stanica koje preuzimaju funkciju ozlijeđene stanice.
Također djeluje i na molekularnoj razini u središnjem živčanom sustavu , konkretno kod metabolički poremećaja, disfunkcije neurotransmitera i enzima, te kod promjena na receptorskoj razini koje remete dijelovanje lijekova i drugih vanjskih supstanci.
Pažnja, koncentracija ili mentalni fokus odnosi se na sposobnost individualca da postane receptivan i obrađuje dolazne podražaje.
Pamćenje prema Lezaku je središnje mjesto svih kognitivnih funkcija, a vjerojatno i za sve ono što je karakteristično, ljudsko ponašanje osobe , je kapacitet za pamćenje i učenje.
Poteškoće memorije su uobičajene u velikom broju akutnih neuroloških poremećaja, uključujući ozljede mozga , subarahnoidealnog krvarenja hipoksije.

Bowen terapija kakvu je poznajemo danas je-tehnika prepoznata i priznata.
Bowen koristi zapadna znanstvena gledišta o fizičkom tijelu, anatomiji, fiziologiji.
Za razumijevanje načina na koji Bowen tehnika djeluje i kako se različiti ozdravljujući mehanizmi preklapaju, važno je znati nešto više o vezivnom tkivu, fasciji, piezo-električnom učinku(na ovojnici mišića, tetivai unutarnjih organa, te slanje signala mozgu da nešto s tim dijelom tijela nije u redu.), propriocepciji, vestibularnim putevima. Mozak reagira na stimulaciju relaksacijom okolne muskulature , time boljom lokalnom prokrvljenošću i samim tim bržim i boljim regeneracijskim procesima. Činjenica da Bowen djeluje preko ovojnica koje omatajucijelo naše tijelo i da se u tretmanu stimuliraju centri na površini gotovo cijelog tijela, čini bowen holističkom terapijom.

Vezivno tkivo čine:
-stanice
-međustanična tvar
Vezivno tkivo je svugdje u tijelu unutar, oko i između organa i drugih tkiva, uključujući mošiće, jer vezivno tkivo također prolazi kroz njih.
Razlikujemo tri vrste vezivnog tkiva,
-rahlo vezivno tkivo
-retikularno vezivno tkivo
-gusto(fibrozno)vezivno tkivo

Dakle fascija je oblik vezivnog tkiva, ali nije svako vezivno tkivo fascija.
Fascija sadrži mnog živčanih završetaka, može se skratiti i produljiti, elastična je, omogućava mišićima povezivanje s njihovim polazištem i hvatištem, podržava i stabilizira i tako pomaže održavanju držanja tijela. Sudjeluje u svim aspektima pokreta, pomaže u cirkulaciji(venskoj i limfnoj).Promjene fascije prethode mnogim kroničnim degenerativnim simptomima.Promjene fascije mogu dovesti do kroničnog „zgušnjenja tkiva“.
Akutna trauma fascije često stvara osjećaj goruće boli.
Upalni procesi se često događaju u fasciji.Središnji živčani sustav je okružen fascijom (dura mater)
Fascija ima važnu ulogu u potpori i povezivanju različitih struktura tijela.
Postoje tri sloja fascije:
-površinska
-duboka fascija
-vezivna fascija
Funkcija površinske fascije je da sadrži tjelesne masti i vodu.U nekim dijelovm tijela fascija okružuje mišiće koji omogućuju pokrete kože.
Duboka fascija omogućuje mišićne aktivnosti i omogućuje prolazak živcima , krvnim i limfnim žilama. U nekim mjestima u tijelu duboke fascije opskrbljuju područja hvatišta mišića i, do određene mjere, djeluju kao amortizeri.
Vezivna fascija nalazi se između duboke fascije i membrana oko tjelesnih šupljina .Daje fleksibilnost i omogućuje aktivnosti unutarnjih organa.
Osnovna tvar u fasciji ima sirupastu konzistenciju ; tekući kristal, koji nije statičan, već se kreće kroz tkivo. Međutim ako postoji dehidracija tekući kristal prelazi u čvrstu kristalnu strukturu. To dovodi do ukočenosti i pojačanog otpora tkiva.Kolagena vlakna su komprimirani što rezultira stvaranjem priraslica u tkivu.Kada se tkivo komprimira , i kapilare se također komprimiraju što rezultira smanjenjem cirkulacije krvi. To dovodi do smanjenja kvalitete stanične tekućine, staničnog imuniteta, neurotransmitera, prijenosa hranjivih tvari i štetnih produkata metabolizma i do smanjenja opće stanične funkcije (što je moguće objašnjenje za razne kronične bolesti kao što su Epstein –Barr-ov virus, sindrom kroničnog umora, artritis i sl.)

POKRET

Pokret čini Bowen onim što jeste , zbog toga je važno dovesti do savršenstva njegovo izvođenje. Pokret se izvodi na pacijentov izdah, polako, konstantnom brzinom, konstantnim pritiskom, mora biti cjelovit što znači da mora pokriti sva postojeća mišićna vlakna.

INDIKACIJE ZA Bowen terapiju su zbog holističkog pristupa široka spektra jer se može tretirati gotovo sve.
Važno je napomenuti da ne tretiramo specifična stanja tako da na upit da li možemo tretirati rak, odgovor bi bio ne ali i također da se može tretirati osoba koja boluje od raka.
Nema ograničenja s obzirom na starost pacijenta može se koristiti na novorođenoj djeci ili na osobama poodmakle životne dobi.

Bowen terapeuti ne dijagnosticiraju, osim Bowen terapeuta s medicinskim predznanjem jer dijagnosticiranje nam može biti korisno . Međutim kao bowen terapeut uvijek procedure možemo postaviti prema nalazima i mišljenjima različite medicinske dokumentacije, a sto je u interesu što kvalitetnije rehabilitacije pacijenta.


Pacijenta moramo poticati da ima odgovoran stav prema uzimanju lijekova , ali ne savjetujemo mu ništa specifično u vezi toga.
Bowen tehniku ne treba koristiti u isto vrijeme kao i ostale terapije-fizioterapiju, osteopatiju, kiropraktiku, magneto terapiju, te duhovna iscjeljenja.Može se kombinirati s homeopatijom, dijetetsko-nutricionističkom terapijom, biljnim lijekovima i vježbom.

Razlog zašto se ne smije miješati Bowen s ostalim terapijama je taj;što se u Bowen šalje poruka mozgu, šalje se upit i čeka se njegov odgovor. Ako se daju mozgu drugi impulsi , nakon Bowena, mozak će primiti zbrkane informacije i neće odgovoriti na poslani upit.
To nikako ne znači da pacijent neće smjeti imati neki drugi tretman nikada više, već samo za vrijeme rada Bowen tretmana, i nakon 7 dana nakon završnog tretmana.

PAUZE

Nakon svakih nekoliko pokreta terapeut treba izaći iz sobe na oko dvije minute., jer tijelu treba omogućiti da reagira na tretman.
Ako tretiramo starije osobe, malu djecu, osobe sa multiplom, epilepsijom, ostat ćemo u prostoriji i samo se udaljiti od ležaja na kojem je pacijent.
Pauza od dvije minute je minimum, a ponekad je i duža.

Da bi tijelu ostavili dovoljno vremena za odgovaranje na tretman, idealno je ostaviti razmak od pet do deset dana između dva termina.
Postoji nekoliko iznimaka kada se može tretirati pacijent i za manje od tjedan dana:
a) trudnice
b) re-ozljeđivanje
c) neurološki poremećaji
d) terminalne bolesti(završna faza bolesti)
Poslije tretmana tijelo će pokušati obnoviti ravnotežu i opustiti mišiće.Potrebno je uputiti bolesnika da prošeće u krug najmanje jednom, svakih pola sata, prvog dana tretmana.Hodanje pomaže u odstranjenju toksina.

Velika većina ljudi ne pije dovoljno tekućine, iako je ona nužna za normalno funkcioniranje organizma, a organizmu je potrebno otprilike jedna litra vode na 50 kg. Tjelesne težine.
Bowen tehnika stimulirat će tijelo da izbacuje štetne produkte metabolizma i tijelo će za to koristiti svoje vodene rezerve, a također je voda važna da poveća osjetljivost mišićnih fascija. Pijenje čaja, kave, sokova ne računa se kao unos tekućine (vode).
Moguće reakcije na tretman uključuju :
-povišenje tjelesne temperature
-vrtoglavicu ili laganu glavobolju
-trnce ili druge senzacije na koži
-crvenilo kože
-glavobolju
-žeđanje
-simptome koji podsjećaju na prehladu
-osjećaj zimice
-mogu biti i razni drugi simptomi.
Također , dobro je saznati sto pacijenti uzimaju od lijekova, procijeniti stupanj toksičnosti, povezanost lijeka sa prevelikim doziranjem i sl.
Promjena na pacijentu ne mora biti onakva kakvu smo zamislili, o tome odlučuje pacijentov mozak.Događa se često da tijelo mora i da riješi neki stari problem za koji kao terapeut nismo ni znali već nas je nakon terapije o tome obavijestio pacijent(alergije).
Ponekad je teško bilo što pokrenuti jer je tijelo posloženo poteškoćama, tako da se zna dogoditi pomak tek na trećem tretmanu. Moja pretpostavka je da se problemi riješavaju od zametka, ali to je samo moja iskustvena pretpostavka.


Promjene koje će se dogoditi mogu biti slijedeće:
-smanjenje simptoma koje je pacijent imao
-promjenu simptoma koje je pacijent imao kao npr. smanjenje učestalosti pojave glavobolje, ili promjena tona tinitusa u ušima, ili je bol jače izražena ali manje rasprostranjena.
Promjene u raspoloženju, promjene u razini energije, promjene u spavanju, ponekad i povratak na kratko „starih“simptoma.
Vrlo je važno da terapeut postavi prava pitanja, a meni je osobno važno imati dobar stručni nalaz o pacijentu, bilo da se radi o odrasloj osobi ili djetetu, jer ja se uglavnom držim anatomije i posture tijela.
Tretman počinje prvo na lijevoj, a zatim na desnoj strani, bolja strana se tretira prva, pacijenta se smije okrenuti samo jednom, te ovdje nema iznimaka, uvijek se započinje s bottomstoppersom, pokret se izvodi na pacijentov izdisaj.

INDIKACIJE BOWEN TERAPIJE

-problemi govora
-problemi sa uhom
-škrgutanje zubima
-paraliza facijalisa
-neuralgija trigeminusa
-problem sinusa
-alergije
-problemi gutanja
-peludna groznica
-migrene
-problemi s vratom
-problemi probave
-vertigo(Meinerov sindrom)
-dizziness cold(djelovanje na početku prehlade)
-tinnitus( i ako se ne može obećati riješenje, tek nakon šestog tretmana ako se dogodi promjena uvode se neke druge procedure)
-Bellova paraliza
-abcesses
-frazeu shoulder
-bol u donjem dijelu leđa
-trzajna ozljeda vrata
-kožni problemi
-emocionalna povezanost sa govorom, problem samoizražavanja.
-astma
-problemi s plućima
-tumor pluća
-kronična opstruktivna bolest pluća
-srčani problemi
-frakture
- neuralgije
-prsni koš
-herpes zoster
-želudac(refluks, ulcus, gastritis)
-morbus Tietze
-torakalni dio leđa
-skolioza
-kifoza
-udubljena prsa
-problemi ramena
-žučni mjehur
-sve bolesti jetre
-slezena
-kod varikoznih vena
-benigne bolesti dojki
-ciste
-čvorići
-osjetljive dojke
-mastitis
-dojenje
-rak dojke
-nakon mastektomije
-bolovi u području prsnog koša
-problemi limfnih žlijezda
-visoki tlak
-bubrežni kamenci
-dijaliza
-transplantacija
-detoksikacija
-kod svih problema kod kojih je potrebna detiksifikacija
-giht
-urinarni system-ciste, infekcije,inkontinencija, noćno mokrenje
-bulimija
-anoreksija
-sve poteškoće u abdominalnoj šupljini.
-pomoć kod mršavljena
-fibromialgije
-kronični umor
-letargija
- depresija
-dijabetes.
-problem ramena
-smrznuto rame, kalcifikati
-upale živaca
-lakatni problemi
-srčani problemi-lijevo rame
-žuč-desno rame
-probavni sustav radi se preko meridijana colona.
-periferni neurološki problemi
-problemi u funkciji ruke i šake
-teniski lakat
-fraktura
-sindrom karpalnog zgloba
-hiperlordoza
-išijas
-osteoartritis kuka
-problemi sa zdjelicom –sakroiliakalni zglob
-kvadriceps
-trudnice i ginekološki problemi
-prijelom zdjelice
-glavobolja
-nakon prometnih nezgoda, padova
-iritacija živčanih završetaka
-povrede koljena
-operacije donjih ekstremiteta
-neurološki problemi
-emocionalni problemi
-mokraćni mjehur
-spuštena stopala
-artroza kuka
-problemi sa trticom
-poslije porođajne traume
-piriformis sindrom
-cronova bolest
-celijakija
-psorijaza
-problemi s plodnošću (muški i ženski)
-menopauza
-menstruacija problemi
-fibromi(dobroćudne izrasline na koži)
-endometrioza(ciste izvan maternice)
-policistični jajnici
-sve vezano za reproduktivne organe
-prostata
-adikcije-ovisnosti
-depresije
-anksioznosti
-moždani udar
-ozlijede hamstringsa
Problemi stražnje strane potkoljenice(calfs problems), gastrocnemius, grčevi
-cerebralna paraliza
-problemi sa zdjelicom
-začep ili iritabilni kolon
-multipla skleroza i td.,
-distoni sindrom kod dojenčadi(CPK)
-ozljede živaca, -pareze, paralize.
-sindrom karpalnog tunela
-stres
-migrene
Opstipacije
-uklještenje čeljusnog zgloba
-loše držanje
-spondiloze
-bolovi i trnjenja lica
-bruksizam
-žgaravica
-napuhnutost
-kolike

U Zagrebu, 20. 02. 2014. godine

Certificirani Bowen terapeut, Marija Klarić
The Bowen School for Healthcare Professionals
Kneza Ljudevita Posavskog 32/a
Zagreb

Oznake: bowen

TOPOGRAFSKE REGIJE GORNJEG EKSTREMITETA

Regije gornjeg ekstremiteta

(Važno je poznavati područja kako bih predočila ne integrirane reflekse, a koji su ključni kod rehabilitacije djece iz autističnog spektra, a općenito za rad i učinak Bowen terapije)

TOPOGRAFSKO-KIRURŠKE REGIJE VRATA

četvrtak , 13.08.2015.

Regije vrata

Vrat obuhvaća sve meke dijelove u području vratne kralješnice od glave do prsnog koša i ramena. Gornja mu granica leži na bazi lubanje, a proteže se od brade duž donjeg ruba trupa donje čeljusti do na vrh mastoidnog nastavka, pa onda duž nuhalne linije na zatiljnoj kosti do vanjske zatiljne kvrge.

Vrat se može podijeliti u niz regija. Prednju regiju vrata omeđuju s obje strane mm. Sternocleidomastoidei, kojih su polazišta na sternumu i klavikuli blizu jedno drugom, dok se prema gore razilaze .Prednja lateralna regija vrata ima oblik trokuta , a vrh prednjeg trokuta usmjeren je prema jugulumu, a bazu mu čini dno usne šupljine s jezičnom kosti i m. stylohyoideu odnosno venter posterior m. digastrici.

Sve regije odgovaraju površnom sloju fascije vrata. Za govor je važna regija koja leži ispod jezične kosti pokrivena infrahioidnim mišićima jer se u njoj nalazi regija laryngea, regio thyroidea i regio trachealis.

Površni list vratne fascije , lamina superficialis proteže se kranijalno od gornje nuhalne linije mastoidnog nastavka i donjeg ruba mandibule, a kaudalno do ključne kosti.

Fascija je na nekim mjestima vrlo tanka, a na drugim malo deblja. Osobito je tanka u supraklavikularnoj regiji.

Duboka vratna fascija pokriva duboke mišiće vrata. Počinje u području prednje uzdužne sveze na kralješnici i pokriva mišiće:
-mm.longi colli et capitis i mm.scaleni, kao i plexus brachialis. Kaudalno se nastavlja do torakalnog zida, a šalje nekoliko vezivnih snopova kao lig. pleurovertebrale i lig.pleurocostale.

U duplikaturi duboke vratne fascije nalazi se truncus sympathicus.

Listovi fascije vrata oko vratnih organa omeđuju nekoliko važnih prostora. Ispred grkljana i dušnika nalazi se previsceralni prostor ispunjen rijetkim vezivnim tkivom. Taj prostor seže od jezične do prsne kosti,a postranično je omeđen žilno-živčanim snopom vrata, i to sraštenjem vezivne ovojnice tog snopa (vagina carotica), srednjim listom fascije vrata. Taj se prostor u području dušnika naziva pretrahealni prostor (spatium pretracheale) gdje u vezivu ima i masnog tkiva, a nalaze se i grane venskog spleta štitne žlijezde,limfne žlijezde, a u 12 posto osoba razvijena je i a. thyroidea ima što izravno odvaja od luka aorte.

Trigonum caroticum je trokut omeđen prednjim rubom sternokleidomastoidnog mišića i gornjim trbuhom omohioidnog mišića, a prema gore je otvoren.
(primjetila sam da dosta ili većina djece unutar tog trokuta kao da nemaju nikakav mišić jer je gotovo prostor prazan)

Trokut je topografski neobično važan jer se tu podvezuje bilo zajednička bilo vanjska a. karotis, a izuzetno i unutarnja. Ispod kože nalazi se u toj regiji platizma, a ispod nje na površni list vratne fascije s površnim ograncima vratnog pleksusa(n. transversus colli koji anastomozira s vratnom granom ličnog živca) i vanjskom jugularnom venom. Uz n. transversus coli prelaze preko sternokleidomastoidnog mišića n. auricularis magnus, n. occipitalis minor (meni važno područje vida), a prema dolje odlaze supraklavikularni živci. Ispod površne fascije nalazi se žilno-živčani snop vrata, tj. a. carotis communis, v. jugularis interna i n. vagus (koji je vezan za govor).

N. vagus u području vrata svoje ogranke :nn.pharyngei, n.laryngeus superior, r.cardiacus superior i n. laryngeus recurrens.

U prevertebralnoj fasciji najmedijalnije u karotičnom trokutu nalazi se truncus sympathious. U gornjem dijelu trokuta, redovito iznad, a rjeđe ispod jugularne vene ide n. accessorius koji ulazi u m. sternokleidomastoideus.

N.hypoglossus oblikuje prema gore konkavni luk ukrštajući s vanjske strane vanjsku karotidu i dolazi u lingvalne trokute.

Oznake: regije vrata, fascije, fascia

TOPOGRAFSKO-KIRURŠKE REGIJE LICA

Regije lica

Lice je prednji dio glave koji se proteže od ruba kose do donjeg ruba donje čeljusti.

Najizrazitiji dio lica su oči i nos. Boja, položaj i oblik očiju , kao i oblik i veličina nosa, pokazuju velike individualne , spolne, dobne, i rasne razlike.

Forma i veličina usana također je vrlo varijabilna. Gornju usnu dijeli od nosa i obraza nazo labijalna brazda.

Na granici čela i obraza nalaze se orbitalne šupljine sa svojim sadržajem. Sadržaj i orbite zatvara uz fibrozni i mišićni sloj još i sloj tanke kože bez masti, koji pokriva gornju i donju vjeđu. Gornja i donja vjeđa omeđuju vjeđnu pukotinu, a sastaju se u medijalnom , odnosno lateralnom očnom kutu.

U kožu lica utkani su jednim svojim krajem mimični mišići, koji svojom kontrakcijom i tonusom daju licu određeni izražaj.
Koliko je važan tonus i mimika lica, vidi se tek onda kad je n. facialis paretičan ili paralitičan tako da je koža lica bez tonusa i bez ijedne brazde, koje normalno nalazimo i na mirnom licu, a pogotovo pri izražavanju raznih duševnih i tjelesnih stanja.

Predio lica ispred uha oblikuje individualno različito velika žlijezda slinovnica, glandula parotis, kroz koju prolaze grane n. facijalisa da bi pristupile na mimične mišiće.

Ispred parotide, a ispred uha prolazi i ogranak treće grane n. trigeminusa.

Vrlo važna je lična vena, v.facialis, koja anastomozira s jedne strane s dubokim ptergoidnim venskim spletom, a s druge strane s venama očne šupljine i preko njih s kavernoznim sinusom na bazi lubanje.

Kada se skinu slojevi vjeđa prikaže se sadržaj orbite, a glavni dio sadržaja čine očna jabučica i n. opticus. N. opticus pokazuje u svom toku dva horizontalna i jedan vertikalni zavoj.

Za očnu jabučicu vežu se četiri ravna, dva kosa očna mišića i m. levator palpebrae superior.

Regio anterior faciei je područje prednjeg dijela lica koje obuhvaća predio ispod donjeg orbitalnog ruba, vanjski nos, gornju usnu i bradu. U toj se regiji na obrazu ispod relativno debele kože nalaze mimični mišići među kojima je kružni mišić usana, m. orbicularis oris. Od manjih mišića u području usta nalaze se m.zygomaticu smajor i.minor, m. levator labii superioris kao i m. levator labii superioris alaeque nasi, zatim m. risorius, m.depressor anguli oris, m. depressor labiinfemični mišić koji čini podlogu obraza jest m. buccinator. Do mimičnih mišića dopiru terminalni ogranci ličnog živca , djelomično površno, a djelomično ispod mimičnih mišića prolaze vena i erterija facijalis sa svojim ograncima.

Važno je naglasiti da je sve povezano živcima koji inerviraju kožu donje vjeđe, vanjske strane nosa i gornju usnu. A ako uzmem u obzir da u tu regiju spada i vanjski nos, a ako ispod kože vanjskog nosa imamo mimične mišiće, m. nasalis, i to pars transversa i pars alaris i m. depressor septi.

Onda ne mogu, a ne razmišljati koliko rehabilitacija odnosno restauracija svega navedenog igra ulogu i od vrlo velike važnosti je u prevenciji neuroloških poteškoća, a posebno kod djece do godinu dana starosti, ili do tri godine kada se prema procjenama, a na osnovu ponašanja postavljaju različite dijagnoze, a kao sada najčešća dijagnoza Autizma.

Jer ako samo ovaj na izgled djelić nije povezan u simbolično prikazan rad jednog sata, nije i ne može biti moguće da dijete ima taj čuveni naziv“pogled“, ne može „baratati“ svojim jezikom, ne može brbljati, slušati i čuti, kasnije, kasnije ako sve nije povezano nema kontakta gornje i donje usne, nema ničega osim snažnog plača koji je zapravo komunikacija kojom svom svojom inteligencijom ne može naprijed.

Slijedom prijelaza po anatomiji, dakle samo razmišljajući pada mi na pamet da bi sve trebalo baš kao kirurški nešto povezati, pospajati…

Također ključnu ulogu u svemu ima čeljust, pa je važno znati da se u području čeljusti površno ispod kože, iznad mimičnih mišića r. marginalis mandibulae od n. facijalisa, a djelomično ispod i iznad mišića ogranci a. facijalis.

Ispod mimičnih mišića u području mentalnog otvora izlaze ogranci mentalnog živca i a. mentalis.

Jer i ovo je sitan detalj, ali uslijed tog ne povezanog sitnog detalja mnogi izgube pravo na daljnji razvoj, pravo na pravilan način rehabilitacije. Tj. pravo da netko, pretpostavljam iz preobilnog znanja, jednostavno izostavi ovu nit kao poveznicu u smislu postavljene dijagnoze.

Regio faciei lateralis superficialis

Ova regija je meni vrlo važna jer je opet regija u kojoj su terminalni ogranci n. facijalisa.

Koža je tanka, te dolazi na fasciju parotide. Fascija ima površni i duboki list i spaja se s fascijama okolnih mišića. Duboki list fascije oblaže retromandibularnu udubinui dijeli parotidu od v. jugularis, n.vagusa, akcesorijusa i hipoglosusa. Preko otvora u fasciji komunicira loža parotide s parafaringealnim prostorom. (meni vrlo važno znati i svima bi trebalo biti važno znati jer ako je farinks , n. vagus, a je, vezan za govor, gutanje…, onda svaka nit koja ovdje nije povezana čini mikronski korak do krive dijagnoze.)

Ispod površnog lista fascije nalazi se gl.parotis, a koja je individualno različito velika i redovito seže gore do zigomatičnog luka, dolje do ruba ugla donje čeljusti, dok sprijeda pokriva stražnji dio mišića masetera. Fascija parotidea relativno je čvrsto srasla uz žlijezdane režnjiće. Od orednjeg ruba glandule parotis odlazi njezin izvodni kanal koji ide oko 2 cm. Ispod zigomatičnog luka i probija m. buccinator da završi u vestibulumu usta u visini drugog gornjeg molarnog zuba na otvoru papilla parotidea (salivaria buccalis).

Ovdje nastane takav košmar kod djece koja imaju „poremećaj salivacije“, tako da se i sam roditelj pogubi u razmišljanju da li ima kraja salivaciji, te kad će salivacija zapravo prestati, te se obično vežu za puno toga što na žalost nikada ne poluči prestanak salivacije, ili se radeći samo na jednom području riješi problem salivacije, ali i nikada drugi uzročno posljedični problemi ne riješe.

Od ruba glandule parotis odlaze zrakasto ogranci n. facijalisa. Kadikad grane ličnog spleta leže vrlo površno, a kadikad između površnog i dubokog dijela žlijezde.

Uz izvodni kanal ide a.transversa faciei. Uz gornji rub žlijezde tik ispred uha , a odmah ispod kože nalaze se a. i v. temporalis superficialis i n. auriculotemporalis.

N. auriculotemporalis anastomozira u području vrata mandibule s ličnim živcem. Tako predaje sekretorne niti koje dolaze od n. glosofaringeusa glanduli parotis.

Kad netko u anatomiji upotrijebi riječ“zrakasto“, potvrdi mi koliko je opet ponavljam svako vlakno, svaka nit, živac važno provršljati prije konačne odluke.

Regiju retromandibularis koja leži u području vrata uobičajeno pribrajamo području lica.

Ono što je u ovoj regiji važno je da je retromandibularna udubina prostor sprijeda omeđen stražnjim rubom mandibule, straga mastoidnim nastavkom i prednjim rubom sternokleidomastoidnog mišića, prema gore seže do vanjskog zvukovoda, a dno joj čine m. stylohyoideus i stražnji trbuh m. digastrikusa.

I opet se tu provlači n. facijalis. Sve je povezano m. temporalis koji ispunjava temporalnu udubinu u koju strši mišićni nastavak donje čeljusti na koji se veže snažna tetiva temporalnog mišića.

(ako imamo saznanje da su vokali u donjoj čeljusti, da je slušno područje u gornjoj čeljusti, razmišljanje mora ići dalje).

Ispod fascije, a iznad temporalnog mišića granaju se ogranci vene i arterije temporalis superficijalis i aurikulotemporalnog živca.

Fossa infratemporalis je omeđena planum infratemporale velikog krila klinaste kosti, sprijeda faciesom infratemporalis gornje čeljusti, medijalno lateralna ploča pterigoidnog nastavka, a lateralno zigomatična kost, zigomatični luk i grana donje čeljusti.

Od alveolarnog mandibularnog živca odvaja se n. mylohyoideus, a na stražnju stranu lingvalnog živca pristupa chorda tympani koja nosi parasimpatičke, sekretorne niti za žlijezde dna usne šupljine i vodi okusne niti od prednjeg dijela jezika.

Važno je ne razvijeni okusni sustav razviti i staviti ga u funkciju jer ne razvijeni okusni sustav također pravi poteškoće „zrakaste prirode“, na izgled, ali velike kod ponašanja određenih neuroloških poremećaja.

Oznake: regije lica, fascije, fascia

FASCIJE ZDJELIČNIH MIŠIĆA

nedjelja , 09.08.2015.

Fascija zdjeličnih mišića su dvije fascije:
- fascija iliaca
- tanka glutealna fascija

Fascija iliaca pokriva m. iliopsoas. Razapeta je od trupova slabinskih kralješaka, iliolumbalne svezei baze krstačne kosti do terminalne koštane pruge zdjelice, unutrašnje usne bočnog grebena i prednjeg bočnog rta. Gore se spaja s lumbokostalnim lukom ošita, lateralno s fascijom m. kvadratusa lumborum i dolje s lateralnom polovicom preponske sveze. Dio ilijačne fascije seže od preponske sveze do eminencije iliopektinee i nazvan je arcus iliopectineus. Arkus iliopektineus dijeli veliki prostor što ga omeđuju preponska sveza i prednji rub zdjelične kosti u dva dijela: lateralni, lacuna musculorum, i medijalni lacuna vasorum.
Glutealna fascija pokriva vanjsku skupinu zdjeličnih mišića. Razapeta je od krstačne i trtične kosti do bočnog grebena. Prema naprijed i dolje nastavlja se u široku fasciju. Na gornjem rubu velikog glutealnog mišića fascija se dijeli u tri lista , što pokrivaju m. gluteus maximus (površni list), m.glutes medius(srednji list) i duboku skupinu zdjeličnig mišića (duboki list). Površni list šarenih mišića (duboki list). Površni list šalje između mišićnih niti među mišićne pregrade koje mišićne niti razdjeljuju u snopove.

FASCIJA POTKOLJENICE,FASCIA CRURIS
Fascija potkoljenice ovija sve tri skupine mišića potkoljenice. Polazi s prednjeg ruba goljenične kosti, ovija se kružno oko potkoljenice i hvata se na medijalnom rubu goljenične kosti. Tako samo medijalna ploha goljenične kosti nije pokrivena fascijom. Prema gore se fascija nastavlja u široku fasciju bedra, a na stražnjoj strani koljena tvori poplitealnu fasciju. Poplitealna fascija ima dva lista između kojih prolazi vena saphena parva. Donji kraj fascije potkoljenice prelazi u fasciju stopala i u području nožnog zgloba sudjeluje u tvorbi koštano fibroznih kanala za prolaz tetiva mišića potkoljenice. S unutrašnje ploštine fascije odlaze prema kosti fibrozni izdanci, što se hvataju na prednji i stražnji rub lisne kosti i tvore prednju i stražnju međumišićnu pregradu, septum intermusculare anterius cruris i septum intermusculare posterius cruris.
Obje među mišićne pregrade s kostima i među koštanom opnom potkoljenice omeđuju tri mišićne lože u kojima su smještene odgovarajuće skupine mišića:
- prednja,
- lateralna,
- stražnja.
Postoji i list fascije što seže od stražnjeg ruba lisne kosti do medijalnog ruba goljenične kosti, i podjeljuje površni i duboki sloj mišića stražnje strane potkoljenice. ( ovaj dio me uglavnom podsjeti samo na mali , sitni i vrlo ključan detalj, kada roditelj čeka da se dijete na ljuljačci krene samo zaljuljatii , ali se to rijetko ili nakon dugog vremena dogodi… )
Na donjem kraju fascija potkoljenice ima nekoliko fibroznih zadebljanja što oblikuju retinaculum mm.extensorum superius, retinaculum mm.flexorum i retinaculum mm.peroneorum(fibularium) superior et inferius.
Retinaculum mm.extensorum inferius sveza je što pripada dorzalnoj fasciji stopala.
Poput vrpce je prebačena preko nožnog zgloba i izgleda kao zadebljanje fascije. Sveza ima, međutim, mnogo složeniju građu i čine je površni i duboki sloj. Površni sloj sveze nalik je na poprečno postavljeno slovo y. Dva kraka sveze usmjerena su medijalno, a treći lateralno.
Distalno od retinaculum mm. Extensorum inferius tetive mišića se razdvajaju i učvršćene su uz podlogu , jer bi se inače poremetio red među tetivama pa bi tetiva koja mora biti medijalno došla lateralno i obratno . (tako ovdje pomislim koji problem imaju djeca kod koje se ovaj segment u cijeloj dijagnostici eventualno ne dovede u komunikaciju s budućim postavljanjem dijagnoze.)
To onemogućuje duboki sloj sveze retinaculum mm. Extensorum inferius. Sveza polazi s mjesta gdje se razilaze krakovi površnog sloja i usporedna je s gornjim krakom, ali leži ispod tetiva m. ekstenzor digitorum longusa.
U području medijalnog ruba tetive dijeli se u dva dijela od kojih jedan obilazi oko tetive , oblikuje petlju i spaja se s dubokim dijelom površnog sloja.
Duboki sloj sveze retinaculum mm. Flexorum polazi s medijalnog gležnja zajedno s fibroznim nitima površnog sloja. Fibrozne niti dubokog sloja obuhvaćaju tetive m. tibijalis posteriora, m.fleksor digitorum longusa i m. fleksor alucis longusa, hvataju se na stražnjem nastavku gležanjske kosti i prelaze u duboku fasciju potkoljenice.

FASCIJA STOPALA

Fascije stopala su dvije, i to:
- gornja ili dorzalna fascija
- fascija dorsalis pedis,
- donja ili plantarna fascija, aponeurosis plantaris.

Fascia dorsalis pedis nalazi se na gornjoj dorzalnoj strani stopala i čine je tri lista:
- površinski
- srednji
- duboki

Površni list dorzalne fascije nastavak je fascije potkoljenice. Pokriva cijelu gornju površinu stopala sve do prstiju , a na rubovima je prirastao uz kosti ili prelazi u plantarnu fasciju.

Srednji list dorzalne fascije pokriva površnu stranu m.ekstenzor digitorum brevisa.

Duboki list dorzalne fascije pokriva gornju stranu kostiju donožja i dorzalne međukoštane mišiće.

Sva tri lista dorzalne fasije dijele dorzalnu stranu stopala u dvije lože :
-površnu
-duboku
U površnoj dorzalnoj loži između površnog i srednjeg lista fascije nalaze se tetive m .ekstenzor digitrum longusa, m.ekstenzor halucis longusa, m. tibijalis anteriora i m. peroneus tercijusa.
Duboka dorzalna loža između srednjeg i dubokog lista sadržava m. extensor digitorum brevis , m. extensor hallucis brevis, a. i v. dorsalis pedis i n. peroneus profundus.

Plantarna fascija dijeli se u dva lista :površni, tj. plantarnu aponeurozu i duboki.
Plantarna aponeureza smještena je ispod kože i od nje je odijeljena slojem masnog tkiva.
Medijalni dio plantarne aponeuroze pokriva mišiće medijalnog dijela stopala , znatno je tanji od ostalih dijelova i seže od medijalnog nastavka petne kvrge do palca.(obično ovaj dio kod Bowen terapije bude interesantan za objasniti mladim djevojkama iz estetskog razloga , a koji je vezan za petnu kvrgu .Očekivanja su opravdana, ali samim pregledom opisa fascija, samo fascija, vidno je da proces terapije treba znati objasniti, dobro procijeniti i tek potom krenuti u terapiju).
Prostor na plantarnoj strani stopala podijeljen u tri lože, a u svakoj loži smješteni su odgovarajući mišići stopala, a u srednjoj se loži nalaze i arteria i vena plantaris lateralis i nervus plantaris lateralis.
Sve tri lože nisu potpuno odijeljene nego su međusobno povezane otvorima za prolaz tetiva, krvnih žila i živaca.

TOPOGRAFSKO-KIRURŠKE REGIJE LICA

FASCIJE U PODRUČJU RAMENA, PODLAKTICE I ŠAKE

četvrtak , 06.08.2015.

FASCIJE U PODRUČJU RAMENA

Fascije u području ramena nastavak su fascije vrata i fascije prsnog koša. Dijelimo ih u fascije mišića ramena i pazušne fascije.

Fascije mišića ramena .Mišiće na stražnjoj strani lopatice iznad grebena lopatice i ispod njavascript:%20void(0);jega pokriva čvrsta fascija što se veže na koštane rubove supraspinalne i infraspinalne idubine. Tanka fascija pokriva i m.supskapularis smješten na prednjoj strani lopatice , a također m. seratus anterior na postraničnom zidu prsnog koša.M.deltoideus pokriva tanka i prozračna fascija što šalje izdanke među mišićne snopove.

Pazušne fascije. Tanke fascije oblažu zidove i bazu pazušne jame, pa razlikujemo fascije zidova pazušne jame i fasciju baze pazušne jame, fascia axillaris.
Fascija baze pazušne jame jest četverokutasta. Prednji rub fascije veže se za donje rubove površine i duboke prsne fascije. Fascija se nastavlja vodoravno prema natrag i srašćuje s fascijom m. latisimusa dorzi i m. teres majora uz donje rubove tih mišića. Stražnji se rub fascije veže i na lateralni rub lopatice. Medijalni rub fascije prelazi preko fascije m. seratus anteriora i veže se na prsnom košu.

Lateralni je rub fascije zadebljan, sprijeda prelazi u fasciju nadlaktice i u luku premošćuje žilno-živčani snop nadlaktice.
Nadlaktica je potpuno ovijena fascijom nadlaktice što se proksimalno nastavlja u fasciju ramena a distalno se veže na olekranom i epikondile nadlaktične kosti i prelazi u fasciju podlaktice. Fascija nadlaktice je deblja na stražnjoj strani, a tvore je kružne niti. Od duboke strane fascije odlaze dvije među mišićne pregrade nadlaktice:medijalna i lateralna, septum intermusculare brachii mediale et laterale. Međumišićne pregrade vežu se na medijalni i lateralni rub nadlaktične kosti i dijele nadlakticu u dvije mišićne lože. Mišićne lože nisu potpuno odijeljene, jer u međumišićnim pregradama postoje otvori za prolaz krvnih žila i živaca.

Fascija podlaktice, fascia antebrachii

Fascija podlaktice potpuno ovija podlakticu. Gore se nastavlja u fasciju šake.
Na stražnjoj strani podlaktice fascija je pojačana i učvršćena za stražnji rub lakatne kosti. Prednju stranu fascije pojačavaju niti aponeurotskog produžetka tetive m. bicepsa brahiji. Mišići podlaktice nisu odijeljeni međumišićnim pregradama kao mišići nadlaktice.

U području korijena šake palmarnu i dorzalnu stranu fascije podlaktice pojačavaju kružne niti što tvore dvije čvrste sveze: palmarnu, retinaculum flexorum i dorzalnu, retinaculum extensorum.

Fascija podlaktice

Fascije šake

Na palmarnoj strani šake nalaze se površna fascija, aponeurosis palmaris, i duboka međukoštana fascija.
Aponeuroza dlana, aponeurosis palmaris, jest snažna, trokutasta tetivna ploča razapeta između tenara i hipotenara. Vrh trokuta usmjeren je proksimalno i na njemu završava tetiva m. palmaris longusa. Baza je okrenuta distalno i seže do glavice druge do pete kosti zapešća. Palmarnu aponeurozu čine uzdužne i poprečne vezivne niti.

Uzdužne su niti smještene površno i ispred tetiva pregibača prstiju u četiri snopa. Poprečne niti, fasciculi transversi, smještene su dublje u šaci i postavljene su bliže bazi palmarne aponeuroze.
Poprečne niti međusobno povezuju uzdužne niti . S radijalnog i ulnarnog ruba palmarne aponeuroze polaze dvije međumišićne pregrade. Radijalna međumišićna pregrada hvata se za palmarni rub treće kosti zapešća. Ulnarna međumišićna pregrada hvata se za palmarni rub pete kosti zapešća.

Tako je šaka podijeljena u tri mišićne lože gdje su smještene odgovarajuće skupine mišića.
U srednjoj loži nalaze se tetive te glavne krvne žile i živci dlana. Sve tri međusobno su povezane.

Palmarna aponeuroza štiti živce i tetive šake. Od rubova palmarne aponeuroze nastavlja se prema tenaru i hipotenaru po jedna tanka fascija što ovija odgovarajuće skupine mišića.

Duboka fascija dlana pokriva palmarnu stranu međukoštanih mišića i veže se na palmarne rubove kostiju zapešća.
Proksimalno se nastavlja u sveze na korijenu šake, a distalno prirasta za zglobnu čahuru metakarpofalangealnih zglobova.
Fascija dorzum šake, fascia dorsalis manus , također oblikuje dvije fibrozne ovojnice, površnu i duboku.

Površna se fascija priključuje na fasciju podlaktice . Smješena je potkožno preko tetiva mišića ekstenzoa. Duboka fascija pokriva dorzalne međukoštane mišiće i kosti zapešća. Površna i duboka fascija omeđuju prostor u kojem su smještene tetive ekstenzora.

Slijedi:
FASCIJE ZDJELIČNIH MIŠIĆA

Oznake: fascia, fascije

FASCIJE (fascia)

ponedjeljak , 03.08.2015.

Fascije su pomoćni organi mišića . Mišićna fascija je različito debela bjeličasta opna, a tvori je vezivno tkivo. Opna ovija pojedine mišiće ili skupine mišića. Fascije su deblje u područjima gdje je mišićje razvijenije. Tanje mišićne fascije tvori rahlo , a deblje gusto vezivno tkivo. Mjestimične fascije oblikuju po dvostručenja gdje su uloženi mišići. S unutrašnje strane nekih fascija, a osobito fascije udova, odvajaju se prema kosti čvrste vezivne opne, nazvane među mišićne pregrade , septa intermuscularia.

Među mišićne pregrade odjeljuju pojedine skupine mišića. Fascije i među mišićne pregrade omeđuju čvrste vezivne lože, što imaju potporno značenje, učvršćuju mišiće u stanovitim prostorima i služe za polazište ili hvatište mišićnih niti.
Ako ozlijedimo fasciju, mišić se pri kontrakciji izbočuje kroz nastali otvor i tvori tzv. mišićnu kilu (hernia muscularis).
Potkožni mišići glave nemaju fasciju, izuzevši m. bukcinator, koji je lateralno pokriven fascijom što se nastavlja u fasciju ždrijela i oblikuje bukofaringealnu fasciju , fascia buccopharyngea.

Između vanjske strane bukofaringealne fascije i duboke strane m. masetera nalazi se jastučić masnoga tkiva , corpus adioposum buccae, što uvjetuje oblinu obraza dojenčeta i omogućuje sisanje.
Jer zamijetila sam da u dosta, ako ne i većine nalaza djece sa dg. Autističnog spektra te svim vezanim na temu, djeca nisu sisala.

Žvačne mišiće pokrivaju dvije dobro razvijene fascije i to stražnja, fascia temporalis i prednja, fascia masseterica.
Fascia temporalis je čvrsta fibrozna ovojnica što pokriva m. temporalis i s koštanim dijelvima omeđuje ložu u području sljepoočne udubine. Temporalnu fasciju čine dva lista :površni , lamina superfacialis, i duboki lamina profunda.
Oba lista polaze s gornje sljepoočne koštane pruge i završavaju na gornjem rubu sponičnog luka.
Između obaju listova fascije nalazi se masno tkivo.

Fascia masseterica je tanja i pokriva m. masseter i parotidnu žlijezdu. Polazi sa stražnjeg ruba grane donje čeljusti i veže se na sponični luk, a sprijeda se nastavlja u tanku ovojnicu masnog jastučića obraza.
Fascija vrata oblaže mišiće prednjeg i postraničnog dijela vrata i vrlo je složena , a tvore je tri lista :
-površni
-srednji
-duboki.

Sva tri lista vratne fascije omeđuju odgovarajuće prostore što omogućuju međusobno pomicanje i klizanje mišića i organa koje ovijaju.

Površni list, lamina superficialis, tanka je fibrozna opna i leži ispod kože i platizme.
Opna obavija vratne mišiće, a zadebljana je u području jezične kosti za koju je pričvršćena.
U području m. sternokleidomastoideusa i m. trapeziusa dijeli se u po dva lista što obavijaju te mišiće.

Gore se površni list fascije vrata veže za donji rub donje čeljusti i nastavlja se u maseteričnu fasciju.
Dolje se veže za prednju stranu ključne i prsne kosti i prelazi u površnu prsnu fasciju.
Srednji list , lamina pretrachealis, fibrozna je opna razapeta između obaju omohioidnih mišića što ih obavija, a istodobno pokriva infrahiodne mišiće.

Opna se gore veže za jezičnu kost lateralno za omohioidni mišić, a dolje za stražnju plohu prsne kosti.
U medijalnoj liniji nalazi se bijela pruga vrata (linea alba colli)

Za opnu su vezivno pričvršćene jugularne vene koje opna nategnuta tonusom m. omohioideusa drži stalno otvorenim. To je osobito važno pri udisanju.

Površni i srednji list fascije vrata s gornjim rubom drška prsne kosti omeđuju tzv. suprastenalni prostor.
Duboki list lamina prevertebralis, fibrozna opna koja je smještena duboko iza vratnih organa i pokriva prevertebralne i skalenske mišiće

Gore polazi od baze zatiljne kosti, a dolje seže do trećeg grudnog kralješka i gubi se u vezivnom tkivu sredogruđa (mediastinum)

Lateralno i straga prelazi u stražnju fasciju vrata.

A znam da su sva navedena područja potrebna za govorni aparat i sve vezano na temu govornog procesuiranja.
Fascije prsnog koša dijelimo u vanjske i unutrašnje.

Vanjske su fascia pectoralis i fascia clavipectoralis, a unutrašnja je fascia endothoracica.

Fascia pectoralis(prsna fascija)tanak je fibrozni list što pokriva prednje strane m. pektoralis majora i m. seratus anteriora. Gore fascija pektoralis prelazi u površni list vratne fascije.
Dolje fascija pektoralis prelazi u površnu trbušnu fasciju.

Lateralno se fascija pektoralis nastavlja u površnu fasciju, a medijalno u prsnu fasciju suprotne strane tijela.. Fascija pektoralis je fibroznim snopićima učvršćena za veliki prsni mišić, a labavo je vezana i s kožom.
Fascia clavipectoralis sastavljena je od dva lista. Površni list polazi s donje strane ključne kosti.

Duboki list polazi s korakoidnog nastavka lopatice i s ključne kosti .Listovi fascije obavijaju prednju i stražnju stranu potključnog i malog prsnog mišića.

Ispod donjeg ruba malog prsnog mišića oba se lista klavipektoralne fascije sastaju i prelaze u pazušnu fasciju.
Fascia endothoracica je tanka fibrozna opna što pokriva unutrašnju stranu zidova prsnog koša i odvaja ih od parijetalnog lista pleure.

Fascia endothoracica oblaže i gornju stranu ošita.
Fascije trbušnih mišića (fasciae abdominis)su fascije koje pokrivaju trbušne mišiće i to trbušni mišići su pokriveni na vanjskoj i unutrašnjoj strani fascijama, od kojih su važne dvije.
Površna trbušna fascija je potkožna fascija što pokriva abdominis eksternus.

Ona odgovara ostalim površnim fascijama na tijelu što ih anatomska nomenklatura ne spominje , ali imaju redovito veliko značenje u kliničkoj medicini i pri operacijskim zahvatima. U području bijele pruge srasla je s aponeurozom, lateralno prelazi u fasciju leđa, a dolje tvori i lig.fundiforme penis i lig.suspensorium penis s. clitoridis i kao fascia cremasterica prati funiculus spermaticus.

(nekako ovim saznanjem Bowen terapijom, spriječim i kod dječaka i kod djevojčica kontrolu samozadovoljavanja, koje je vrlo prisutno, a socijalno teško prihvatljivo, te zapravo teško prihvatljivo.

A iz ovoga vučem moguće dobro djelovanje Bowen-a kod reproduktivnih organa, kod neplodnosti, te su to zaista samo moja promišljanja).

Fascia transversalis je tanka fibrozna opna što se nastavlja na fasciju dijafragmatiku i oblaže unutrašnju stranu poprečnog trbušnog mišića i ovojnicu pravog trbušnog mišića.

Unutrašnja strana fascije obložena je potrbušnicom. Fascia transversalis straga prelazi u fasciju što oblaže m.kvadratus lumborum, a dolje se hvata na zdjelične kosti i na preponsku svezu.Osobito je debela ispod linee arkuate, gdje izravno pokriva m. rektus abdominis.

(brzo riješimo toalet trening, po gotovo kod djece koja imaju poteškoće odvajanja od pelene, te povezivanje u misaoni proces što tog trena jeste zapravo fiziološka potreba.)

Iza fascije transverzalis, a ispod potrbušnice što je rahlo vezana s fascijom nalazi se prostor u koji se uvlači mokraćni mjehur (također noćno mokrenje).

Kroz spatium retropubicum prolaze vasa epigastrica inferiora, obliterirana vasa umilicalia i urachus i tvore nabore na unutrašnjoj strani prednjeg trbušnog zida.

(Asocira me na ovo područje kod nepravilnog držanja upravo prednjeg dijela trbuha, općenito stanja u trbušnoj šupljini, o kojoj mogu samo stvoriti svoju sliku kao loše zategnutog ribičkog konca.)

Fascia diaphragmatis pelvis superior nastavak je zdjelične fascije, fascia pelvis, oblaže zidove zdjelice a prelazi i na organe male zdjelice i ovija ih. Zato razlikujemo parijetalni list zdjelične fascije koji oblaže zidove , i visceralni list, što oblaže organe.
Zdjelična fascija je zadebljana na mjestu gdje je parijetalni list prelazi u visceralni i oblikuje fibrozni luk, arcus tendineus fasciae pelvis. Fibrozni luk zdjelične fascije sudjeluje sprijeda u oblikovanju sveza lig. puboprostaticum u muškarca ili lig. pubovesicale u žene.

Straga se fibrozni luk veže za spinu ishijadiku.(Bowen kod išijalgija)
Fibrozni luk je istodobno i granica prijelaza zdjelične fascije u fasciju dijafragmatis pelvis superior.
(poveznica sa prijevodom iz jedne po sjećanju literature, kako je zdjelica između ostalog povezana za pisanje i čitanje).

Fascije leđa
Na leđima nalazimo dvije važne duboke fascije : fascia nuchae i fascia thoracolumbalis, te tanku površnu fasciju.
Površna fascija smještena je izravno pod kožom i pokriva sve široke leđne mišiće.
Fascia nuchae je tanka fibrozna opna u području vrata. Razapeta je od linee nuhe superior i lig. nuhe prema dolje.
Donji se kraj fascije nastavlja u fasciju što pokriva m. serratus posterior superior i zatim u torakolumbalnu fasciju. Lateralno se fascija spaja s površnim listom vratne fascije.

Torakolumbalna fascija

Fascia nuchae nalazi se između m. trapezijusa i m. romboideusa straga, te spleničnih i semispinalnog mišića glave sprijeda.

Fascija leđa, fascia thoracolumbalis, čvrsta je fibrozna ovojnica što oblikuju dva lista (prednji i stražnji) koji obavijaju m. erektor spine i odjeljuju ga na prednjoj strani od m. latisimusa dorzi, m. kvadratusa lumborum i m. iliopsoasa.

Vanjski krajevi fascije polazište su kosim mišićima trbuha.

Stražnji površni list polazi od šiljastih nastavaka donjih šest grudnih i svih slabinskih kralješaka, s interspinalnih sveza, s kriste sakralis medijalne i s bočnog grebena. Gornji rub stražnjeg lista fascije istodobno je i polazište m. latisimusa dorzi, a donji rub fascije hvata se na stražnji dio bočnog grebena i na spinu ilijaku posterior, superior.

Prednji duboki list razapet je od dvanaestog rebra i rebrenih nastavaka gornjih četiriju slabinskih kralješaka do unutrašnje usne bočnog grebena i iliolumbalne sveze.

Lateralno se spaja sa stražnjim listom, a odatle djelomično polazi m.gluteus major.
(Bowen Leđni galant refleks.)

NASTAVAK FASCIJA…

Oznake: fascije, fascia