FASCIJA

ponedjeljak , 08.08.2016.

Lat . fascia

Engl. Band, bandage

Franc. lame, bande

Fascija je čvrsta vezivna ovojnica oko mišića ili oko jedne mišićne grupe ili oko jednog tijela. Smjer niti u fasciji određen je vlakom mišića i gibanjem zglobova;on je pretežno kružan, a uzdužni smjerovi povezuju te cirkularne niti.

Fascija može biti u nekim slučajevima vrlo tanka, a u drugim vrlo čvrsta , tako da ograničava pojedine kretnje zglobova.

Ona je rijetkim vezivnim tkivom, paramizijem, povezana s vezivnom ovojnicom mišića(perimizijem) tako da se mišić kod stezanja može gibati unutar fascije.
Ako se podere fascija, mišić na tom mjestu iskoči kao HERNIJA.

U čovječjem tijelu postoje ove fascije (navedene abecednim redom ):

FASCIA ANTEBRACHI – ovija mišićne grupe podlaktice i šalje vezivna septa , koja odjeljuju dorzalnu , stražnju i prednju grupu mišića.
Ta septa služe ujedno kao polazišta mišićima. U blizini šake pojačanja je poprečnim nitima, koje tu formiraju ligamentum carpi volare et dorsale.
Dorzalni ligament zatvara osteofibrozne kanale za prolaz tetiva ekstenzora.
Na fasciji se nalaze otvori za prolaz organa žila i živaca.
Na dlanu formira ona čvrstu palmarnu aponeurozu, koja se sastoji od uzdužnih vezivnih snopova , povezanih poprečnim vezivnim pojačanjem (fasciculi transversi), odnosno ligamenta natatoria.
Kad se prsti maksimalno ispruže , iskoče između uzdužnih, odnosno oprečnih snopova aponeuroze , jastučići masnog tkiva , prekriveni kožom(monticuli). Na hrptu ruke je fascija tanka i srasla s mišićima.

FASCIA AXILARIS pokriva istoimenu udubinu i ima niz otvora za živce i limfne žile.

FASCIA BRACHII ovija nadlakticu i šalje dva vezivna septuma, koji odjeljuju fleksore od ekstenzora nadlaktice. Na medijalnoj strani , nalazi se u njoj otvor (hiatus basilicus), za prolaz istoimene vene. Ona prelazi u kubitalnu fasciju (fascia cubitalis), koja je na ulnarnoj strani pojačana plosnatim ogrankom tetive bicepsa (lacertus fibrosus), a taj daje čvrstu podlogu potkožnoj veni, što je osobito prikladno za intravenozne injekcije.

FASCIA BUCCINATORIA pokriva istoimeni mišić i dijeli ga od konstruktivnog masnog tkiva , corpus adiposum buccae, koje je važno pri sisanju kod dojenčadi.

FASCIA COLLI SUPERFICIALIS leži ispod platisme, a proteže se od gornje čeljusti do ključne kosti, odnosno sternuma, s kojim sraste.
Ona ovija submandibularnu žlijezdu i m. sternocleidomastoideus podijelivši u dva lista. Prema nazad prelazi u fasciju nuchae.

FASCIA COLLI MEDIA je razapeta između jezične kosti i omohioidnih mišića.
Drugim krajem se veže na stražnji rub sternuma omeđujući tu s površnom fascijom vezivnim i masnim tkivom ispunjen prostor (spatium interfasciale suprasternale), koji sadržava venozni luk (arcus venosus iuguli)
Fascia colli media ovija žilno-nervni snop vrata i spaja se s prevertebralnom fascijom . Oko organa vrata nalazi se vezivno tkivo, fascia colli visceralis, prostor između nje, prevertebralne fascije i fascije medije, ispunjen je vezivnim tkivom, koje je u vezi sa stražnjim medijastinumom.

FASCIA CORACO-CLAVI-PECTORALIS je duboki list pektoralne fascije.

FASCIA CREMASTERICA je ovojnica oko sjemenskog snopa, a nastavak je površne fascije trbuha.

FASCIA CRURIS ovija potkoljenicu i šalje vezivna septa na prednji i lateralni greben fibule omeđujući tako kanale za mišićne grupe.
Straga prelazi u fasciju sure, koja ima površni list i duboki list, koji odjeljuje m. triceps surae od duboke grupe fleksora. Ona s kostima potkoljenice, odnosno tarsusa, oblikuje osteofibrozne kanale za prolaz tetiva. U donjem dijelu pokazuje sprijeda zadebljanje (ligamentum transversum cruris), a na dorsumu noge ligamentum cruciforme. Na planti prelazi analogno fasciji podlaktice u čvrstu fibroznu ploču, aponeurosis plantaris.

FASCIA CUBITALIS opisana kod fascia brachi

FASCIA DELTOIDEA ovija istoimeni mišić.

FASCIA DIAPHRAGMATIS PELVIS INTERNA pokriva unutrašnju stranu simfize i m. levator ani.
Ona je nastavak fascije pelvis, koja presvlači krstaču i prelazi u fasciju opturatoriju.
Fascia pelvis formira na lateralnim stranama zdjelice vezivno pojačanje(arcus tendineus fasciae pelvis) koje se nastavlja u arcus tendineus fasciae obturatoriae.

FASCIA DIAPHRAGMATIS UROGENITALIS EXTERNA pokriva donju stranu urogenitalne dijafragme i formira ligamentum praeurethrale.Ona prelazi na stražnjem rubu mišića, m.transversus perineiprofundus, u fasciju , koja pokriva dijafragmu s gornje strane (fascia diaphragmatis urogenitalis interna).

FASCIA ENDOTHORACICA leži ispod parijetalne pleure i pokriva unutrašnji zid grudnog koša.

FASCIJA ILIOPSOICA ovija istoimeni mišić, srasla je s ingvinalnim ligamentom i oblikuje granicu između lakuna muskulorum i vazorum kao t.zv.pars interlacunaris fasciae ilicae.

FASCIA INFRASPINATA pokriva istoimeni mišić i služi kao polazište jednom dijelu njegovih niti.

FASCIA LATA ovija natkoljenicu . Ona posjeduje vlastiti mišić, koji ju nateže(m. tensor latae).
Straga stoji u vezi s velikim glutealnim mišićem. Na lateralnoj strani bedra je osobito čvrsta te oblikuje tractus iliotibialis Maissiati, koji se proteže od kvrge (tuberculum glutaeum) do lateralnog kondila tibije , gdje završava na hrapavosti (tuberositas tractus iliotibialis). Taj trakt ograničava addukciju bedra.
Fascia lata formira duplikaturu za m. sartorius i m. tensor fascia latae. Ona šalje dva intermuscularna septuma na medijalnu, odnosno lateralnu usnu grebena na bedrenoj kosti(crista femoris), koji odjeljuju pojedine grupe mišića bedra.
Medijalni septum formira s bedrenom kosti hiatus adductorius za prolaz femoralne arterije i vene u fosu popliteu. Ispod ingvinalne sveze nalazi se na fasciji bedra ovalni otvor (fossa ovalis), zatvoren vezivnom pločicom , koja posjeduje niz otvora (lamina cribriformis).
Najveći otvor je za venu (v. saphena magna). Fossa ovalis omeđena je gore sa crus proximale, dolje sa crus distale, lateralno sa margo falciformis, a medijalno prelazi u fasciju pektineu.
Ona predstavlja vanjski otvor femoralnog kanala i ujedno izlazna vrata za femoralne hernije.
Unutrašnji otvor je takozvani anulus femoralis – prostor u medijalnom dijelu lakune vazorum , omeđen gore ingvinalnom svezom , dolje sa ligamentum pubicum, odnosno sa kosti, medijalno s ligamentum lacunare, a lateralno s femoralnom venom. Anulus femoralis zatvoren je s unutrašnje strane vezivnim tkivom, septum femorale, a u njemu se nalazi lymphoglandula Rosenmulleri.

FASCIA LUMBALIS prekriva mišić m.kvadratus lumborum

FASCIA MASSETERICA prekriva slobodnu površinu istoimenog mišića, a spaja se s fascijom podušne PLJUVAČNE ŽLIJEZDE(glandula parotis).

FASCIA NUCHAE pokriva m. trapezius, spaja se sa septum nuchae. Gore je čvrsto vezana za zatiljnu kost , a lateralno i dolje prelazi u fasciju vrata, odnosno fasciju koja pokriva m. latissimus dorsi.

FASCIA OBTURATORIA čini lateralni zid jednog udubljenja (fossa ischiorectalis). Ona tu pokriva m. obturator internus. U njenoj duplikaturi formira se kanal za unutrašnju pudentalnu arteriju, venu i živac.

FASCIA OMOCLAVICULARIS je dio vratne fascije, razapet između omohoidnog mišića i ključne kosti.

FASCIA PECTINEA pokriva istoimeni mišić

FASCIA PECTORALIS obavija svojim površnim i dubokim listom veliki grudni mišić, spaja se s pazušnom fascijom,a dio koji ide prema ključnoj kosti, zadebljan je kao fascia coracoclavipectoralis.
Njezin površni list nije pričvršćen uz kožu , tako da se ona zajedno s prsnom žlijezdom dade pomicati na mišićnoj podlozi.

FASCIA PENIS obavija kao rijetko vezivno tkivo čvrstu ovojnicu penisa i povezuje ju s tankom kožom koja ga pokriva.

FASCIA PERINEALIS pokriva masno tkivo koje ispunja udubljenje fossa ischiorectalis.

FASCIA PHARINGIS

FASCIA POPLITEA pokriva udubljenje na stražnjoj strani koljena (fossa poplitea).

FASCIA PRAVERTEBRALIS fascia colli profunda pokriva prevertebralnu grupu mišića. U njoj je smješten simpatički lanac.

FASCIA RENALIS, DORSALIS, VENTRALIS predstavljaju vezivno tkivo, koje se nalazi iznad capsulae adiposae renis.
Ta se dva lista renalne fascije na lateralnom rubu bubrega spajaju i prelaze u subperitonealno vezivo.

FASCIA SACCI LACRIMALIS je čvrsta vezivna opna, razapeta između prednjeg i stražnjeg suznog grebena.

FASCIA SUBSCAPULARIS pokriva istoimeni mišić.

FACIA SUPRASPINATA pokriva istoimeni mišić

FASCIA SURAE obavija troglavi lisni mišić(m.triceps.surae). Ona ima i duboki list (lamina profunda fasciae surae), koji odjeljuje površni i duboki sloj mišića na stražnjoj strani potkoljenice,

FASCIA TEMPORALIS osobito je čvrsta i razapeta između zigomatičnog luka i gornje sljepoočne linije.
Uz zigomatični luk dijeli se na dva lista, površni i duboki, između kojih se nalazi masno tkivo.

FASCIA THYREOIDEA obavija tireoidnu žlijezdu.

FASCIA TRANSVERZALIS leži između istoimenog mišića i peritoneuma. Ona je u svome donjem dijelu nešto jača i čini tu stražnji zid ingvinalnog kanala. S medijalne strane preperitonealnog ingvinalnog prstena zadebljana je u ligamentum interfoveolare Hesselbachii.

KLINIČKO ZNAČENJE FASCIJA

Zadatak je fascija da obavijaju pojedine mišiće ili cijele grupe mišića.

Zbog svoje specifične građe fascije su vrlo čvrste, ali nisu jako elastične, i to im je odlika kad služe kao materijal za transplantaciju.
Ima fascija koje obavijaju samo po jedan mišić, druge obavijaju cijele grupe (sinergiste), dok postoje i fascije koje pokrivaju i cijele dijelove tijela. Između fascija i mišića postoji jako labavo i meko vezivno tkivo, koje omogućuje mišićima da kližu u ovojnici od fascije.
Baš ti prostori između fascija i mišića važni su kod širenja infekcije, koja prodire tim uskim prostorima uzduž cijelog mišića (cjevasti apscesi)

TRAUMATSKA OŠTEĆENJA
Pod utjecajem traume dolazi i do potkožnog razdora fascije. Kroz te razdore mogu nekad prodrijeti dijelovi mišića tako da se dobije slika takozvane MIŠIĆNE HERNIJE.
Kod svakog razdora fascije ne mora doći do hernije mišića, jer takva mana obično ne napravi nikakve funkcionalne smetnje.
Terapija može biti operativna, tj. jedino je operativna, no prije operativnog zahvata preporuka je napraviti Bowen terapiju, te nakon njezina neuspjeha ići na operativni zahvat, ako je u interesu pacijenta.

DEGENERATIVNI PROCESI
Pod utjecajem cijelog niza faktora (trauma, konstitucija, herediteta, nervni utjecaji), nastaju na nekim fascijama degenerativni procesi, koji izazovu skvrčenje dijelova fascije. Najpoznatija takva degenerativna promjena nastaje na fasciji mišića m. palmaris longus, poznata pod imenom DUPUYTRENOVA KONTRAKTURA. Skvrčavanje te fascije izaziva polagano skvrčavanje prstiju na ruci, i to najprije petog, zatim četvrtog prsta. Pri tom mogu nastati veće ili manje funkcionalne smetnje.
Kao degenerativni proces je i okoštavanje pojedinih dijelova fascije na raznim dijelovima tijela.
Predilekciona mjesta čine fascije stijenke trbuha (LINEA ALBA). Kao etiološki moment navode neki autori TRAUMU, no prava etiologija nije poznata.
Prema lokalizaciji mogu teškoće biti veće ili manje.
Na fascijama mogu nastati i tumori benigne i maligne naravi(fibromi, osteomi, miksomi, sarkomi).
Predilekciona mjesta za takve tumore su fascije trbušne stijenke.

UPOTREBA FASCIJA U KIRURGIJI
Zbog velike sposobnosti regeneracije i mogućnosti održanja na životu kod slobodnih transplantacija, fascija je postala dragocjen materijal u reparatornoj i plastičnoj kirurgiji.
Slobodno transplatirana fascija urast će s velikom sigurnosti u okolinu u koju je transplatirana i to ne samo kao autotransplantat već i kao homoiotransplantat.
Dokazano je , da se takav transplantat održi gotovo posve nepromijenjen godinama te da posve dobro služi namijenjenoj svrsi.
Prikladnost fascije za transplantaciju uvjetovana je cijelim nizom povoljnih faktora .Tako je na primjer relativno lako uzeti fasciju s tijela , jer se nalazi na puno mjesta i u dovoljnim količinama, a da se time ne šteti funkciji tog dijela tijela.
Čvrstoća fascije je dovoljna i za vrlo jaki vlak. Fascije imaju jaku moć urašćivanja u novu okolinu a bez gubitka vlastitog vitaliteta, i prema tome bez gubitka čvrstoće i izdržljivosti.
Fascija se da lako prilagoditi svim oblicima i na sva mjesta u tijelu. Sve fascije posjeduju navedene osobine, no praktički se najviše upotrebljava FASCIA LATA , i to njen donji i stražnji dio gdje je najčvršća.

Defekti koji nastaju ekscizijom jednog dijela fascije nije potrebno restaurirati ili kirurški šivati jer mišić na tom mjestu ima dosta jaku presvlaku koja nalikuje na fasciju a lako izbočenje samog mišića na tom mjestu nema nikakvu važnost za njegovu kasniju funkciju. Nekad se na tom mjestu ispod kože skupi nešto bistrog seroznog eksudata koji se sa nekoliko punkcija odstrani i sekrecija brzo prestane, ili se napravi nekoliko Bowen tretmana i učinak je dobar. Najčešći primjer upotrebe fascije kao plastičnog materijala je kod pokrivanja nastalih defekta, osobito poslije operativnih zahvata .Velikim listom fascije može se prekriti defekt , i to jamči za kasniju dovoljnu čvrstoću. Defekt na duri mater poslije penetrirajućih ozljeda lubanje također se redovito pokriva listom fascije. List fascije upotrebljava se i kod artroplastike za pokrivanje krajeva kosti, koje čine zglob, da ne bi došlo do sraštanja kostiju, to jest ankiloze. Ovako stvoren zglob može biti vrlo dobro funkcionalno upotrebljiv . Kod habitualnih luksacija upotrebljava se također s velikim uspjehom fascija za fiksaciju takva labava zgloba (humerus, patela). Fascija se primjenjuje i onda kad treba iz različitih razloga fiksirati veće parenhimatozne organe na jednom mjestu (bubreg, testis, rektum, mokraćni mjehur itd).

U slučajevima paralize različitih živaca i mišića transplantatima se fascije spajaju aktivne mišićne grupe s paraliziranim i tako se može uspješno obnoviti funkcija paraliziranih mišića(kod paralize n. facialis , za podizanje očnog kapka, usnog kuta).
Fascija izrezana na uže ili šire trake može izvrsno poslužiti kao šivaći materijal na kritičnim mjestima gdje bi drugi materijal mogao biti neprikladan.
Zbog svega navedenog vrlo je važno primjetiti koliko je fascija ili fascije važne općenito u ljudskom organizmu, te da osim kirurških intervencija postoje i drugi oblici terapija koji fasciju mogu održati u prvobitnom stanju, te održati i produžiti njezinu funkciju.

Oznake: fascija, fascia, bandage, band, lame, bande

TOPOGRAFSKO-KIRURŠKE REGIJE VRATA

četvrtak , 13.08.2015.

Regije vrata

Vrat obuhvaća sve meke dijelove u području vratne kralješnice od glave do prsnog koša i ramena. Gornja mu granica leži na bazi lubanje, a proteže se od brade duž donjeg ruba trupa donje čeljusti do na vrh mastoidnog nastavka, pa onda duž nuhalne linije na zatiljnoj kosti do vanjske zatiljne kvrge.

Vrat se može podijeliti u niz regija. Prednju regiju vrata omeđuju s obje strane mm. Sternocleidomastoidei, kojih su polazišta na sternumu i klavikuli blizu jedno drugom, dok se prema gore razilaze .Prednja lateralna regija vrata ima oblik trokuta , a vrh prednjeg trokuta usmjeren je prema jugulumu, a bazu mu čini dno usne šupljine s jezičnom kosti i m. stylohyoideu odnosno venter posterior m. digastrici.

Sve regije odgovaraju površnom sloju fascije vrata. Za govor je važna regija koja leži ispod jezične kosti pokrivena infrahioidnim mišićima jer se u njoj nalazi regija laryngea, regio thyroidea i regio trachealis.

Površni list vratne fascije , lamina superficialis proteže se kranijalno od gornje nuhalne linije mastoidnog nastavka i donjeg ruba mandibule, a kaudalno do ključne kosti.

Fascija je na nekim mjestima vrlo tanka, a na drugim malo deblja. Osobito je tanka u supraklavikularnoj regiji.

Duboka vratna fascija pokriva duboke mišiće vrata. Počinje u području prednje uzdužne sveze na kralješnici i pokriva mišiće:
-mm.longi colli et capitis i mm.scaleni, kao i plexus brachialis. Kaudalno se nastavlja do torakalnog zida, a šalje nekoliko vezivnih snopova kao lig. pleurovertebrale i lig.pleurocostale.

U duplikaturi duboke vratne fascije nalazi se truncus sympathicus.

Listovi fascije vrata oko vratnih organa omeđuju nekoliko važnih prostora. Ispred grkljana i dušnika nalazi se previsceralni prostor ispunjen rijetkim vezivnim tkivom. Taj prostor seže od jezične do prsne kosti,a postranično je omeđen žilno-živčanim snopom vrata, i to sraštenjem vezivne ovojnice tog snopa (vagina carotica), srednjim listom fascije vrata. Taj se prostor u području dušnika naziva pretrahealni prostor (spatium pretracheale) gdje u vezivu ima i masnog tkiva, a nalaze se i grane venskog spleta štitne žlijezde,limfne žlijezde, a u 12 posto osoba razvijena je i a. thyroidea ima što izravno odvaja od luka aorte.

Trigonum caroticum je trokut omeđen prednjim rubom sternokleidomastoidnog mišića i gornjim trbuhom omohioidnog mišića, a prema gore je otvoren.
(primjetila sam da dosta ili većina djece unutar tog trokuta kao da nemaju nikakav mišić jer je gotovo prostor prazan)

Trokut je topografski neobično važan jer se tu podvezuje bilo zajednička bilo vanjska a. karotis, a izuzetno i unutarnja. Ispod kože nalazi se u toj regiji platizma, a ispod nje na površni list vratne fascije s površnim ograncima vratnog pleksusa(n. transversus colli koji anastomozira s vratnom granom ličnog živca) i vanjskom jugularnom venom. Uz n. transversus coli prelaze preko sternokleidomastoidnog mišića n. auricularis magnus, n. occipitalis minor (meni važno područje vida), a prema dolje odlaze supraklavikularni živci. Ispod površne fascije nalazi se žilno-živčani snop vrata, tj. a. carotis communis, v. jugularis interna i n. vagus (koji je vezan za govor).

N. vagus u području vrata svoje ogranke :nn.pharyngei, n.laryngeus superior, r.cardiacus superior i n. laryngeus recurrens.

U prevertebralnoj fasciji najmedijalnije u karotičnom trokutu nalazi se truncus sympathious. U gornjem dijelu trokuta, redovito iznad, a rjeđe ispod jugularne vene ide n. accessorius koji ulazi u m. sternokleidomastoideus.

N.hypoglossus oblikuje prema gore konkavni luk ukrštajući s vanjske strane vanjsku karotidu i dolazi u lingvalne trokute.

Oznake: regije vrata, fascije, fascia

TOPOGRAFSKO-KIRURŠKE REGIJE LICA

Regije lica

Lice je prednji dio glave koji se proteže od ruba kose do donjeg ruba donje čeljusti.

Najizrazitiji dio lica su oči i nos. Boja, položaj i oblik očiju , kao i oblik i veličina nosa, pokazuju velike individualne , spolne, dobne, i rasne razlike.

Forma i veličina usana također je vrlo varijabilna. Gornju usnu dijeli od nosa i obraza nazo labijalna brazda.

Na granici čela i obraza nalaze se orbitalne šupljine sa svojim sadržajem. Sadržaj i orbite zatvara uz fibrozni i mišićni sloj još i sloj tanke kože bez masti, koji pokriva gornju i donju vjeđu. Gornja i donja vjeđa omeđuju vjeđnu pukotinu, a sastaju se u medijalnom , odnosno lateralnom očnom kutu.

U kožu lica utkani su jednim svojim krajem mimični mišići, koji svojom kontrakcijom i tonusom daju licu određeni izražaj.
Koliko je važan tonus i mimika lica, vidi se tek onda kad je n. facialis paretičan ili paralitičan tako da je koža lica bez tonusa i bez ijedne brazde, koje normalno nalazimo i na mirnom licu, a pogotovo pri izražavanju raznih duševnih i tjelesnih stanja.

Predio lica ispred uha oblikuje individualno različito velika žlijezda slinovnica, glandula parotis, kroz koju prolaze grane n. facijalisa da bi pristupile na mimične mišiće.

Ispred parotide, a ispred uha prolazi i ogranak treće grane n. trigeminusa.

Vrlo važna je lična vena, v.facialis, koja anastomozira s jedne strane s dubokim ptergoidnim venskim spletom, a s druge strane s venama očne šupljine i preko njih s kavernoznim sinusom na bazi lubanje.

Kada se skinu slojevi vjeđa prikaže se sadržaj orbite, a glavni dio sadržaja čine očna jabučica i n. opticus. N. opticus pokazuje u svom toku dva horizontalna i jedan vertikalni zavoj.

Za očnu jabučicu vežu se četiri ravna, dva kosa očna mišića i m. levator palpebrae superior.

Regio anterior faciei je područje prednjeg dijela lica koje obuhvaća predio ispod donjeg orbitalnog ruba, vanjski nos, gornju usnu i bradu. U toj se regiji na obrazu ispod relativno debele kože nalaze mimični mišići među kojima je kružni mišić usana, m. orbicularis oris. Od manjih mišića u području usta nalaze se m.zygomaticu smajor i.minor, m. levator labii superioris kao i m. levator labii superioris alaeque nasi, zatim m. risorius, m.depressor anguli oris, m. depressor labiinfemični mišić koji čini podlogu obraza jest m. buccinator. Do mimičnih mišića dopiru terminalni ogranci ličnog živca , djelomično površno, a djelomično ispod mimičnih mišića prolaze vena i erterija facijalis sa svojim ograncima.

Važno je naglasiti da je sve povezano živcima koji inerviraju kožu donje vjeđe, vanjske strane nosa i gornju usnu. A ako uzmem u obzir da u tu regiju spada i vanjski nos, a ako ispod kože vanjskog nosa imamo mimične mišiće, m. nasalis, i to pars transversa i pars alaris i m. depressor septi.

Onda ne mogu, a ne razmišljati koliko rehabilitacija odnosno restauracija svega navedenog igra ulogu i od vrlo velike važnosti je u prevenciji neuroloških poteškoća, a posebno kod djece do godinu dana starosti, ili do tri godine kada se prema procjenama, a na osnovu ponašanja postavljaju različite dijagnoze, a kao sada najčešća dijagnoza Autizma.

Jer ako samo ovaj na izgled djelić nije povezan u simbolično prikazan rad jednog sata, nije i ne može biti moguće da dijete ima taj čuveni naziv“pogled“, ne može „baratati“ svojim jezikom, ne može brbljati, slušati i čuti, kasnije, kasnije ako sve nije povezano nema kontakta gornje i donje usne, nema ničega osim snažnog plača koji je zapravo komunikacija kojom svom svojom inteligencijom ne može naprijed.

Slijedom prijelaza po anatomiji, dakle samo razmišljajući pada mi na pamet da bi sve trebalo baš kao kirurški nešto povezati, pospajati…

Također ključnu ulogu u svemu ima čeljust, pa je važno znati da se u području čeljusti površno ispod kože, iznad mimičnih mišića r. marginalis mandibulae od n. facijalisa, a djelomično ispod i iznad mišića ogranci a. facijalis.

Ispod mimičnih mišića u području mentalnog otvora izlaze ogranci mentalnog živca i a. mentalis.

Jer i ovo je sitan detalj, ali uslijed tog ne povezanog sitnog detalja mnogi izgube pravo na daljnji razvoj, pravo na pravilan način rehabilitacije. Tj. pravo da netko, pretpostavljam iz preobilnog znanja, jednostavno izostavi ovu nit kao poveznicu u smislu postavljene dijagnoze.

Regio faciei lateralis superficialis

Ova regija je meni vrlo važna jer je opet regija u kojoj su terminalni ogranci n. facijalisa.

Koža je tanka, te dolazi na fasciju parotide. Fascija ima površni i duboki list i spaja se s fascijama okolnih mišića. Duboki list fascije oblaže retromandibularnu udubinui dijeli parotidu od v. jugularis, n.vagusa, akcesorijusa i hipoglosusa. Preko otvora u fasciji komunicira loža parotide s parafaringealnim prostorom. (meni vrlo važno znati i svima bi trebalo biti važno znati jer ako je farinks , n. vagus, a je, vezan za govor, gutanje…, onda svaka nit koja ovdje nije povezana čini mikronski korak do krive dijagnoze.)

Ispod površnog lista fascije nalazi se gl.parotis, a koja je individualno različito velika i redovito seže gore do zigomatičnog luka, dolje do ruba ugla donje čeljusti, dok sprijeda pokriva stražnji dio mišića masetera. Fascija parotidea relativno je čvrsto srasla uz žlijezdane režnjiće. Od orednjeg ruba glandule parotis odlazi njezin izvodni kanal koji ide oko 2 cm. Ispod zigomatičnog luka i probija m. buccinator da završi u vestibulumu usta u visini drugog gornjeg molarnog zuba na otvoru papilla parotidea (salivaria buccalis).

Ovdje nastane takav košmar kod djece koja imaju „poremećaj salivacije“, tako da se i sam roditelj pogubi u razmišljanju da li ima kraja salivaciji, te kad će salivacija zapravo prestati, te se obično vežu za puno toga što na žalost nikada ne poluči prestanak salivacije, ili se radeći samo na jednom području riješi problem salivacije, ali i nikada drugi uzročno posljedični problemi ne riješe.

Od ruba glandule parotis odlaze zrakasto ogranci n. facijalisa. Kadikad grane ličnog spleta leže vrlo površno, a kadikad između površnog i dubokog dijela žlijezde.

Uz izvodni kanal ide a.transversa faciei. Uz gornji rub žlijezde tik ispred uha , a odmah ispod kože nalaze se a. i v. temporalis superficialis i n. auriculotemporalis.

N. auriculotemporalis anastomozira u području vrata mandibule s ličnim živcem. Tako predaje sekretorne niti koje dolaze od n. glosofaringeusa glanduli parotis.

Kad netko u anatomiji upotrijebi riječ“zrakasto“, potvrdi mi koliko je opet ponavljam svako vlakno, svaka nit, živac važno provršljati prije konačne odluke.

Regiju retromandibularis koja leži u području vrata uobičajeno pribrajamo području lica.

Ono što je u ovoj regiji važno je da je retromandibularna udubina prostor sprijeda omeđen stražnjim rubom mandibule, straga mastoidnim nastavkom i prednjim rubom sternokleidomastoidnog mišića, prema gore seže do vanjskog zvukovoda, a dno joj čine m. stylohyoideus i stražnji trbuh m. digastrikusa.

I opet se tu provlači n. facijalis. Sve je povezano m. temporalis koji ispunjava temporalnu udubinu u koju strši mišićni nastavak donje čeljusti na koji se veže snažna tetiva temporalnog mišića.

(ako imamo saznanje da su vokali u donjoj čeljusti, da je slušno područje u gornjoj čeljusti, razmišljanje mora ići dalje).

Ispod fascije, a iznad temporalnog mišića granaju se ogranci vene i arterije temporalis superficijalis i aurikulotemporalnog živca.

Fossa infratemporalis je omeđena planum infratemporale velikog krila klinaste kosti, sprijeda faciesom infratemporalis gornje čeljusti, medijalno lateralna ploča pterigoidnog nastavka, a lateralno zigomatična kost, zigomatični luk i grana donje čeljusti.

Od alveolarnog mandibularnog živca odvaja se n. mylohyoideus, a na stražnju stranu lingvalnog živca pristupa chorda tympani koja nosi parasimpatičke, sekretorne niti za žlijezde dna usne šupljine i vodi okusne niti od prednjeg dijela jezika.

Važno je ne razvijeni okusni sustav razviti i staviti ga u funkciju jer ne razvijeni okusni sustav također pravi poteškoće „zrakaste prirode“, na izgled, ali velike kod ponašanja određenih neuroloških poremećaja.

Oznake: regije lica, fascije, fascia

FASCIJE U PODRUČJU RAMENA, PODLAKTICE I ŠAKE

četvrtak , 06.08.2015.

FASCIJE U PODRUČJU RAMENA

Fascije u području ramena nastavak su fascije vrata i fascije prsnog koša. Dijelimo ih u fascije mišića ramena i pazušne fascije.

Fascije mišića ramena .Mišiće na stražnjoj strani lopatice iznad grebena lopatice i ispod njavascript:%20void(0);jega pokriva čvrsta fascija što se veže na koštane rubove supraspinalne i infraspinalne idubine. Tanka fascija pokriva i m.supskapularis smješten na prednjoj strani lopatice , a također m. seratus anterior na postraničnom zidu prsnog koša.M.deltoideus pokriva tanka i prozračna fascija što šalje izdanke među mišićne snopove.

Pazušne fascije. Tanke fascije oblažu zidove i bazu pazušne jame, pa razlikujemo fascije zidova pazušne jame i fasciju baze pazušne jame, fascia axillaris.
Fascija baze pazušne jame jest četverokutasta. Prednji rub fascije veže se za donje rubove površine i duboke prsne fascije. Fascija se nastavlja vodoravno prema natrag i srašćuje s fascijom m. latisimusa dorzi i m. teres majora uz donje rubove tih mišića. Stražnji se rub fascije veže i na lateralni rub lopatice. Medijalni rub fascije prelazi preko fascije m. seratus anteriora i veže se na prsnom košu.

Lateralni je rub fascije zadebljan, sprijeda prelazi u fasciju nadlaktice i u luku premošćuje žilno-živčani snop nadlaktice.
Nadlaktica je potpuno ovijena fascijom nadlaktice što se proksimalno nastavlja u fasciju ramena a distalno se veže na olekranom i epikondile nadlaktične kosti i prelazi u fasciju podlaktice. Fascija nadlaktice je deblja na stražnjoj strani, a tvore je kružne niti. Od duboke strane fascije odlaze dvije među mišićne pregrade nadlaktice:medijalna i lateralna, septum intermusculare brachii mediale et laterale. Međumišićne pregrade vežu se na medijalni i lateralni rub nadlaktične kosti i dijele nadlakticu u dvije mišićne lože. Mišićne lože nisu potpuno odijeljene, jer u međumišićnim pregradama postoje otvori za prolaz krvnih žila i živaca.

Fascija podlaktice, fascia antebrachii

Fascija podlaktice potpuno ovija podlakticu. Gore se nastavlja u fasciju šake.
Na stražnjoj strani podlaktice fascija je pojačana i učvršćena za stražnji rub lakatne kosti. Prednju stranu fascije pojačavaju niti aponeurotskog produžetka tetive m. bicepsa brahiji. Mišići podlaktice nisu odijeljeni međumišićnim pregradama kao mišići nadlaktice.

U području korijena šake palmarnu i dorzalnu stranu fascije podlaktice pojačavaju kružne niti što tvore dvije čvrste sveze: palmarnu, retinaculum flexorum i dorzalnu, retinaculum extensorum.

Fascija podlaktice

Fascije šake

Na palmarnoj strani šake nalaze se površna fascija, aponeurosis palmaris, i duboka međukoštana fascija.
Aponeuroza dlana, aponeurosis palmaris, jest snažna, trokutasta tetivna ploča razapeta između tenara i hipotenara. Vrh trokuta usmjeren je proksimalno i na njemu završava tetiva m. palmaris longusa. Baza je okrenuta distalno i seže do glavice druge do pete kosti zapešća. Palmarnu aponeurozu čine uzdužne i poprečne vezivne niti.

Uzdužne su niti smještene površno i ispred tetiva pregibača prstiju u četiri snopa. Poprečne niti, fasciculi transversi, smještene su dublje u šaci i postavljene su bliže bazi palmarne aponeuroze.
Poprečne niti međusobno povezuju uzdužne niti . S radijalnog i ulnarnog ruba palmarne aponeuroze polaze dvije međumišićne pregrade. Radijalna međumišićna pregrada hvata se za palmarni rub treće kosti zapešća. Ulnarna međumišićna pregrada hvata se za palmarni rub pete kosti zapešća.

Tako je šaka podijeljena u tri mišićne lože gdje su smještene odgovarajuće skupine mišića.
U srednjoj loži nalaze se tetive te glavne krvne žile i živci dlana. Sve tri međusobno su povezane.

Palmarna aponeuroza štiti živce i tetive šake. Od rubova palmarne aponeuroze nastavlja se prema tenaru i hipotenaru po jedna tanka fascija što ovija odgovarajuće skupine mišića.

Duboka fascija dlana pokriva palmarnu stranu međukoštanih mišića i veže se na palmarne rubove kostiju zapešća.
Proksimalno se nastavlja u sveze na korijenu šake, a distalno prirasta za zglobnu čahuru metakarpofalangealnih zglobova.
Fascija dorzum šake, fascia dorsalis manus , također oblikuje dvije fibrozne ovojnice, površnu i duboku.

Površna se fascija priključuje na fasciju podlaktice . Smješena je potkožno preko tetiva mišića ekstenzoa. Duboka fascija pokriva dorzalne međukoštane mišiće i kosti zapešća. Površna i duboka fascija omeđuju prostor u kojem su smještene tetive ekstenzora.

Slijedi:
FASCIJE ZDJELIČNIH MIŠIĆA

Oznake: fascia, fascije

FASCIJE (fascia)

ponedjeljak , 03.08.2015.

Fascije su pomoćni organi mišića . Mišićna fascija je različito debela bjeličasta opna, a tvori je vezivno tkivo. Opna ovija pojedine mišiće ili skupine mišića. Fascije su deblje u područjima gdje je mišićje razvijenije. Tanje mišićne fascije tvori rahlo , a deblje gusto vezivno tkivo. Mjestimične fascije oblikuju po dvostručenja gdje su uloženi mišići. S unutrašnje strane nekih fascija, a osobito fascije udova, odvajaju se prema kosti čvrste vezivne opne, nazvane među mišićne pregrade , septa intermuscularia.

Među mišićne pregrade odjeljuju pojedine skupine mišića. Fascije i među mišićne pregrade omeđuju čvrste vezivne lože, što imaju potporno značenje, učvršćuju mišiće u stanovitim prostorima i služe za polazište ili hvatište mišićnih niti.
Ako ozlijedimo fasciju, mišić se pri kontrakciji izbočuje kroz nastali otvor i tvori tzv. mišićnu kilu (hernia muscularis).
Potkožni mišići glave nemaju fasciju, izuzevši m. bukcinator, koji je lateralno pokriven fascijom što se nastavlja u fasciju ždrijela i oblikuje bukofaringealnu fasciju , fascia buccopharyngea.

Između vanjske strane bukofaringealne fascije i duboke strane m. masetera nalazi se jastučić masnoga tkiva , corpus adioposum buccae, što uvjetuje oblinu obraza dojenčeta i omogućuje sisanje.
Jer zamijetila sam da u dosta, ako ne i većine nalaza djece sa dg. Autističnog spektra te svim vezanim na temu, djeca nisu sisala.

Žvačne mišiće pokrivaju dvije dobro razvijene fascije i to stražnja, fascia temporalis i prednja, fascia masseterica.
Fascia temporalis je čvrsta fibrozna ovojnica što pokriva m. temporalis i s koštanim dijelvima omeđuje ložu u području sljepoočne udubine. Temporalnu fasciju čine dva lista :površni , lamina superfacialis, i duboki lamina profunda.
Oba lista polaze s gornje sljepoočne koštane pruge i završavaju na gornjem rubu sponičnog luka.
Između obaju listova fascije nalazi se masno tkivo.

Fascia masseterica je tanja i pokriva m. masseter i parotidnu žlijezdu. Polazi sa stražnjeg ruba grane donje čeljusti i veže se na sponični luk, a sprijeda se nastavlja u tanku ovojnicu masnog jastučića obraza.
Fascija vrata oblaže mišiće prednjeg i postraničnog dijela vrata i vrlo je složena , a tvore je tri lista :
-površni
-srednji
-duboki.

Sva tri lista vratne fascije omeđuju odgovarajuće prostore što omogućuju međusobno pomicanje i klizanje mišića i organa koje ovijaju.

Površni list, lamina superficialis, tanka je fibrozna opna i leži ispod kože i platizme.
Opna obavija vratne mišiće, a zadebljana je u području jezične kosti za koju je pričvršćena.
U području m. sternokleidomastoideusa i m. trapeziusa dijeli se u po dva lista što obavijaju te mišiće.

Gore se površni list fascije vrata veže za donji rub donje čeljusti i nastavlja se u maseteričnu fasciju.
Dolje se veže za prednju stranu ključne i prsne kosti i prelazi u površnu prsnu fasciju.
Srednji list , lamina pretrachealis, fibrozna je opna razapeta između obaju omohioidnih mišića što ih obavija, a istodobno pokriva infrahiodne mišiće.

Opna se gore veže za jezičnu kost lateralno za omohioidni mišić, a dolje za stražnju plohu prsne kosti.
U medijalnoj liniji nalazi se bijela pruga vrata (linea alba colli)

Za opnu su vezivno pričvršćene jugularne vene koje opna nategnuta tonusom m. omohioideusa drži stalno otvorenim. To je osobito važno pri udisanju.

Površni i srednji list fascije vrata s gornjim rubom drška prsne kosti omeđuju tzv. suprastenalni prostor.
Duboki list lamina prevertebralis, fibrozna opna koja je smještena duboko iza vratnih organa i pokriva prevertebralne i skalenske mišiće

Gore polazi od baze zatiljne kosti, a dolje seže do trećeg grudnog kralješka i gubi se u vezivnom tkivu sredogruđa (mediastinum)

Lateralno i straga prelazi u stražnju fasciju vrata.

A znam da su sva navedena područja potrebna za govorni aparat i sve vezano na temu govornog procesuiranja.
Fascije prsnog koša dijelimo u vanjske i unutrašnje.

Vanjske su fascia pectoralis i fascia clavipectoralis, a unutrašnja je fascia endothoracica.

Fascia pectoralis(prsna fascija)tanak je fibrozni list što pokriva prednje strane m. pektoralis majora i m. seratus anteriora. Gore fascija pektoralis prelazi u površni list vratne fascije.
Dolje fascija pektoralis prelazi u površnu trbušnu fasciju.

Lateralno se fascija pektoralis nastavlja u površnu fasciju, a medijalno u prsnu fasciju suprotne strane tijela.. Fascija pektoralis je fibroznim snopićima učvršćena za veliki prsni mišić, a labavo je vezana i s kožom.
Fascia clavipectoralis sastavljena je od dva lista. Površni list polazi s donje strane ključne kosti.

Duboki list polazi s korakoidnog nastavka lopatice i s ključne kosti .Listovi fascije obavijaju prednju i stražnju stranu potključnog i malog prsnog mišića.

Ispod donjeg ruba malog prsnog mišića oba se lista klavipektoralne fascije sastaju i prelaze u pazušnu fasciju.
Fascia endothoracica je tanka fibrozna opna što pokriva unutrašnju stranu zidova prsnog koša i odvaja ih od parijetalnog lista pleure.

Fascia endothoracica oblaže i gornju stranu ošita.
Fascije trbušnih mišića (fasciae abdominis)su fascije koje pokrivaju trbušne mišiće i to trbušni mišići su pokriveni na vanjskoj i unutrašnjoj strani fascijama, od kojih su važne dvije.
Površna trbušna fascija je potkožna fascija što pokriva abdominis eksternus.

Ona odgovara ostalim površnim fascijama na tijelu što ih anatomska nomenklatura ne spominje , ali imaju redovito veliko značenje u kliničkoj medicini i pri operacijskim zahvatima. U području bijele pruge srasla je s aponeurozom, lateralno prelazi u fasciju leđa, a dolje tvori i lig.fundiforme penis i lig.suspensorium penis s. clitoridis i kao fascia cremasterica prati funiculus spermaticus.

(nekako ovim saznanjem Bowen terapijom, spriječim i kod dječaka i kod djevojčica kontrolu samozadovoljavanja, koje je vrlo prisutno, a socijalno teško prihvatljivo, te zapravo teško prihvatljivo.

A iz ovoga vučem moguće dobro djelovanje Bowen-a kod reproduktivnih organa, kod neplodnosti, te su to zaista samo moja promišljanja).

Fascia transversalis je tanka fibrozna opna što se nastavlja na fasciju dijafragmatiku i oblaže unutrašnju stranu poprečnog trbušnog mišića i ovojnicu pravog trbušnog mišića.

Unutrašnja strana fascije obložena je potrbušnicom. Fascia transversalis straga prelazi u fasciju što oblaže m.kvadratus lumborum, a dolje se hvata na zdjelične kosti i na preponsku svezu.Osobito je debela ispod linee arkuate, gdje izravno pokriva m. rektus abdominis.

(brzo riješimo toalet trening, po gotovo kod djece koja imaju poteškoće odvajanja od pelene, te povezivanje u misaoni proces što tog trena jeste zapravo fiziološka potreba.)

Iza fascije transverzalis, a ispod potrbušnice što je rahlo vezana s fascijom nalazi se prostor u koji se uvlači mokraćni mjehur (također noćno mokrenje).

Kroz spatium retropubicum prolaze vasa epigastrica inferiora, obliterirana vasa umilicalia i urachus i tvore nabore na unutrašnjoj strani prednjeg trbušnog zida.

(Asocira me na ovo područje kod nepravilnog držanja upravo prednjeg dijela trbuha, općenito stanja u trbušnoj šupljini, o kojoj mogu samo stvoriti svoju sliku kao loše zategnutog ribičkog konca.)

Fascia diaphragmatis pelvis superior nastavak je zdjelične fascije, fascia pelvis, oblaže zidove zdjelice a prelazi i na organe male zdjelice i ovija ih. Zato razlikujemo parijetalni list zdjelične fascije koji oblaže zidove , i visceralni list, što oblaže organe.
Zdjelična fascija je zadebljana na mjestu gdje je parijetalni list prelazi u visceralni i oblikuje fibrozni luk, arcus tendineus fasciae pelvis. Fibrozni luk zdjelične fascije sudjeluje sprijeda u oblikovanju sveza lig. puboprostaticum u muškarca ili lig. pubovesicale u žene.

Straga se fibrozni luk veže za spinu ishijadiku.(Bowen kod išijalgija)
Fibrozni luk je istodobno i granica prijelaza zdjelične fascije u fasciju dijafragmatis pelvis superior.
(poveznica sa prijevodom iz jedne po sjećanju literature, kako je zdjelica između ostalog povezana za pisanje i čitanje).

Fascije leđa
Na leđima nalazimo dvije važne duboke fascije : fascia nuchae i fascia thoracolumbalis, te tanku površnu fasciju.
Površna fascija smještena je izravno pod kožom i pokriva sve široke leđne mišiće.
Fascia nuchae je tanka fibrozna opna u području vrata. Razapeta je od linee nuhe superior i lig. nuhe prema dolje.
Donji se kraj fascije nastavlja u fasciju što pokriva m. serratus posterior superior i zatim u torakolumbalnu fasciju. Lateralno se fascija spaja s površnim listom vratne fascije.

Torakolumbalna fascija

Fascia nuchae nalazi se između m. trapezijusa i m. romboideusa straga, te spleničnih i semispinalnog mišića glave sprijeda.

Fascija leđa, fascia thoracolumbalis, čvrsta je fibrozna ovojnica što oblikuju dva lista (prednji i stražnji) koji obavijaju m. erektor spine i odjeljuju ga na prednjoj strani od m. latisimusa dorzi, m. kvadratusa lumborum i m. iliopsoasa.

Vanjski krajevi fascije polazište su kosim mišićima trbuha.

Stražnji površni list polazi od šiljastih nastavaka donjih šest grudnih i svih slabinskih kralješaka, s interspinalnih sveza, s kriste sakralis medijalne i s bočnog grebena. Gornji rub stražnjeg lista fascije istodobno je i polazište m. latisimusa dorzi, a donji rub fascije hvata se na stražnji dio bočnog grebena i na spinu ilijaku posterior, superior.

Prednji duboki list razapet je od dvanaestog rebra i rebrenih nastavaka gornjih četiriju slabinskih kralješaka do unutrašnje usne bočnog grebena i iliolumbalne sveze.

Lateralno se spaja sa stražnjim listom, a odatle djelomično polazi m.gluteus major.
(Bowen Leđni galant refleks.)

NASTAVAK FASCIJA…

Oznake: fascije, fascia