Lat . fascia
Engl. Band, bandage
Franc. lame, bande
Fascija je čvrsta vezivna ovojnica oko mišića ili oko jedne mišićne grupe ili oko jednog tijela. Smjer niti u fasciji određen je vlakom mišića i gibanjem zglobova;on je pretežno kružan, a uzdužni smjerovi povezuju te cirkularne niti.
Fascija može biti u nekim slučajevima vrlo tanka, a u drugim vrlo čvrsta , tako da ograničava pojedine kretnje zglobova.
Ona je rijetkim vezivnim tkivom, paramizijem, povezana s vezivnom ovojnicom mišića(perimizijem) tako da se mišić kod stezanja može gibati unutar fascije.
Ako se podere fascija, mišić na tom mjestu iskoči kao HERNIJA.
U čovječjem tijelu postoje ove fascije (navedene abecednim redom ):
FASCIA ANTEBRACHI – ovija mišićne grupe podlaktice i šalje vezivna septa , koja odjeljuju dorzalnu , stražnju i prednju grupu mišića.
Ta septa služe ujedno kao polazišta mišićima. U blizini šake pojačanja je poprečnim nitima, koje tu formiraju ligamentum carpi volare et dorsale.
Dorzalni ligament zatvara osteofibrozne kanale za prolaz tetiva ekstenzora.
Na fasciji se nalaze otvori za prolaz organa žila i živaca.
Na dlanu formira ona čvrstu palmarnu aponeurozu, koja se sastoji od uzdužnih vezivnih snopova , povezanih poprečnim vezivnim pojačanjem (fasciculi transversi), odnosno ligamenta natatoria.
Kad se prsti maksimalno ispruže , iskoče između uzdužnih, odnosno oprečnih snopova aponeuroze , jastučići masnog tkiva , prekriveni kožom(monticuli). Na hrptu ruke je fascija tanka i srasla s mišićima.
FASCIA AXILARIS pokriva istoimenu udubinu i ima niz otvora za živce i limfne žile.
FASCIA BRACHII ovija nadlakticu i šalje dva vezivna septuma, koji odjeljuju fleksore od ekstenzora nadlaktice. Na medijalnoj strani , nalazi se u njoj otvor (hiatus basilicus), za prolaz istoimene vene. Ona prelazi u kubitalnu fasciju (fascia cubitalis), koja je na ulnarnoj strani pojačana plosnatim ogrankom tetive bicepsa (lacertus fibrosus), a taj daje čvrstu podlogu potkožnoj veni, što je osobito prikladno za intravenozne injekcije.
FASCIA BUCCINATORIA pokriva istoimeni mišić i dijeli ga od konstruktivnog masnog tkiva , corpus adiposum buccae, koje je važno pri sisanju kod dojenčadi.
FASCIA COLLI SUPERFICIALIS leži ispod platisme, a proteže se od gornje čeljusti do ključne kosti, odnosno sternuma, s kojim sraste.
Ona ovija submandibularnu žlijezdu i m. sternocleidomastoideus podijelivši u dva lista. Prema nazad prelazi u fasciju nuchae.
FASCIA COLLI MEDIA je razapeta između jezične kosti i omohioidnih mišića.
Drugim krajem se veže na stražnji rub sternuma omeđujući tu s površnom fascijom vezivnim i masnim tkivom ispunjen prostor (spatium interfasciale suprasternale), koji sadržava venozni luk (arcus venosus iuguli)
Fascia colli media ovija žilno-nervni snop vrata i spaja se s prevertebralnom fascijom . Oko organa vrata nalazi se vezivno tkivo, fascia colli visceralis, prostor između nje, prevertebralne fascije i fascije medije, ispunjen je vezivnim tkivom, koje je u vezi sa stražnjim medijastinumom.
FASCIA CORACO-CLAVI-PECTORALIS je duboki list pektoralne fascije.
FASCIA CREMASTERICA je ovojnica oko sjemenskog snopa, a nastavak je površne fascije trbuha.
FASCIA CRURIS ovija potkoljenicu i šalje vezivna septa na prednji i lateralni greben fibule omeđujući tako kanale za mišićne grupe.
Straga prelazi u fasciju sure, koja ima površni list i duboki list, koji odjeljuje m. triceps surae od duboke grupe fleksora. Ona s kostima potkoljenice, odnosno tarsusa, oblikuje osteofibrozne kanale za prolaz tetiva. U donjem dijelu pokazuje sprijeda zadebljanje (ligamentum transversum cruris), a na dorsumu noge ligamentum cruciforme. Na planti prelazi analogno fasciji podlaktice u čvrstu fibroznu ploču, aponeurosis plantaris.
FASCIA CUBITALIS opisana kod fascia brachi
FASCIA DELTOIDEA ovija istoimeni mišić.
FASCIA DIAPHRAGMATIS PELVIS INTERNA pokriva unutrašnju stranu simfize i m. levator ani.
Ona je nastavak fascije pelvis, koja presvlači krstaču i prelazi u fasciju opturatoriju.
Fascia pelvis formira na lateralnim stranama zdjelice vezivno pojačanje(arcus tendineus fasciae pelvis) koje se nastavlja u arcus tendineus fasciae obturatoriae.
FASCIA DIAPHRAGMATIS UROGENITALIS EXTERNA pokriva donju stranu urogenitalne dijafragme i formira ligamentum praeurethrale.Ona prelazi na stražnjem rubu mišića, m.transversus perineiprofundus, u fasciju , koja pokriva dijafragmu s gornje strane (fascia diaphragmatis urogenitalis interna).
FASCIA ENDOTHORACICA leži ispod parijetalne pleure i pokriva unutrašnji zid grudnog koša.
FASCIJA ILIOPSOICA ovija istoimeni mišić, srasla je s ingvinalnim ligamentom i oblikuje granicu između lakuna muskulorum i vazorum kao t.zv.pars interlacunaris fasciae ilicae.
FASCIA INFRASPINATA pokriva istoimeni mišić i služi kao polazište jednom dijelu njegovih niti.
FASCIA LATA ovija natkoljenicu . Ona posjeduje vlastiti mišić, koji ju nateže(m. tensor latae).
Straga stoji u vezi s velikim glutealnim mišićem. Na lateralnoj strani bedra je osobito čvrsta te oblikuje tractus iliotibialis Maissiati, koji se proteže od kvrge (tuberculum glutaeum) do lateralnog kondila tibije , gdje završava na hrapavosti (tuberositas tractus iliotibialis). Taj trakt ograničava addukciju bedra.
Fascia lata formira duplikaturu za m. sartorius i m. tensor fascia latae. Ona šalje dva intermuscularna septuma na medijalnu, odnosno lateralnu usnu grebena na bedrenoj kosti(crista femoris), koji odjeljuju pojedine grupe mišića bedra.
Medijalni septum formira s bedrenom kosti hiatus adductorius za prolaz femoralne arterije i vene u fosu popliteu. Ispod ingvinalne sveze nalazi se na fasciji bedra ovalni otvor (fossa ovalis), zatvoren vezivnom pločicom , koja posjeduje niz otvora (lamina cribriformis).
Najveći otvor je za venu (v. saphena magna). Fossa ovalis omeđena je gore sa crus proximale, dolje sa crus distale, lateralno sa margo falciformis, a medijalno prelazi u fasciju pektineu.
Ona predstavlja vanjski otvor femoralnog kanala i ujedno izlazna vrata za femoralne hernije.
Unutrašnji otvor je takozvani anulus femoralis – prostor u medijalnom dijelu lakune vazorum , omeđen gore ingvinalnom svezom , dolje sa ligamentum pubicum, odnosno sa kosti, medijalno s ligamentum lacunare, a lateralno s femoralnom venom. Anulus femoralis zatvoren je s unutrašnje strane vezivnim tkivom, septum femorale, a u njemu se nalazi lymphoglandula Rosenmulleri.
FASCIA LUMBALIS prekriva mišić m.kvadratus lumborum
FASCIA MASSETERICA prekriva slobodnu površinu istoimenog mišića, a spaja se s fascijom podušne PLJUVAČNE ŽLIJEZDE(glandula parotis).
FASCIA NUCHAE pokriva m. trapezius, spaja se sa septum nuchae. Gore je čvrsto vezana za zatiljnu kost , a lateralno i dolje prelazi u fasciju vrata, odnosno fasciju koja pokriva m. latissimus dorsi.
FASCIA OBTURATORIA čini lateralni zid jednog udubljenja (fossa ischiorectalis). Ona tu pokriva m. obturator internus. U njenoj duplikaturi formira se kanal za unutrašnju pudentalnu arteriju, venu i živac.
FASCIA OMOCLAVICULARIS je dio vratne fascije, razapet između omohoidnog mišića i ključne kosti.
FASCIA PECTINEA pokriva istoimeni mišić
FASCIA PECTORALIS obavija svojim površnim i dubokim listom veliki grudni mišić, spaja se s pazušnom fascijom,a dio koji ide prema ključnoj kosti, zadebljan je kao fascia coracoclavipectoralis.
Njezin površni list nije pričvršćen uz kožu , tako da se ona zajedno s prsnom žlijezdom dade pomicati na mišićnoj podlozi.
FASCIA PENIS obavija kao rijetko vezivno tkivo čvrstu ovojnicu penisa i povezuje ju s tankom kožom koja ga pokriva.
FASCIA PERINEALIS pokriva masno tkivo koje ispunja udubljenje fossa ischiorectalis.
FASCIA PHARINGIS
FASCIA POPLITEA pokriva udubljenje na stražnjoj strani koljena (fossa poplitea).
FASCIA PRAVERTEBRALIS fascia colli profunda pokriva prevertebralnu grupu mišića. U njoj je smješten simpatički lanac.
FASCIA RENALIS, DORSALIS, VENTRALIS predstavljaju vezivno tkivo, koje se nalazi iznad capsulae adiposae renis.
Ta se dva lista renalne fascije na lateralnom rubu bubrega spajaju i prelaze u subperitonealno vezivo.
FASCIA SACCI LACRIMALIS je čvrsta vezivna opna, razapeta između prednjeg i stražnjeg suznog grebena.
FASCIA SUBSCAPULARIS pokriva istoimeni mišić.
FACIA SUPRASPINATA pokriva istoimeni mišić
FASCIA SURAE obavija troglavi lisni mišić(m.triceps.surae). Ona ima i duboki list (lamina profunda fasciae surae), koji odjeljuje površni i duboki sloj mišića na stražnjoj strani potkoljenice,
FASCIA TEMPORALIS osobito je čvrsta i razapeta između zigomatičnog luka i gornje sljepoočne linije.
Uz zigomatični luk dijeli se na dva lista, površni i duboki, između kojih se nalazi masno tkivo.
FASCIA THYREOIDEA obavija tireoidnu žlijezdu.
FASCIA TRANSVERZALIS leži između istoimenog mišića i peritoneuma. Ona je u svome donjem dijelu nešto jača i čini tu stražnji zid ingvinalnog kanala. S medijalne strane preperitonealnog ingvinalnog prstena zadebljana je u ligamentum interfoveolare Hesselbachii.
KLINIČKO ZNAČENJE FASCIJA
Zadatak je fascija da obavijaju pojedine mišiće ili cijele grupe mišića.
Zbog svoje specifične građe fascije su vrlo čvrste, ali nisu jako elastične, i to im je odlika kad služe kao materijal za transplantaciju.
Ima fascija koje obavijaju samo po jedan mišić, druge obavijaju cijele grupe (sinergiste), dok postoje i fascije koje pokrivaju i cijele dijelove tijela. Između fascija i mišića postoji jako labavo i meko vezivno tkivo, koje omogućuje mišićima da kližu u ovojnici od fascije.
Baš ti prostori između fascija i mišića važni su kod širenja infekcije, koja prodire tim uskim prostorima uzduž cijelog mišića (cjevasti apscesi)
TRAUMATSKA OŠTEĆENJA
Pod utjecajem traume dolazi i do potkožnog razdora fascije. Kroz te razdore mogu nekad prodrijeti dijelovi mišića tako da se dobije slika takozvane MIŠIĆNE HERNIJE.
Kod svakog razdora fascije ne mora doći do hernije mišića, jer takva mana obično ne napravi nikakve funkcionalne smetnje.
Terapija može biti operativna, tj. jedino je operativna, no prije operativnog zahvata preporuka je napraviti Bowen terapiju, te nakon njezina neuspjeha ići na operativni zahvat, ako je u interesu pacijenta.
DEGENERATIVNI PROCESI
Pod utjecajem cijelog niza faktora (trauma, konstitucija, herediteta, nervni utjecaji), nastaju na nekim fascijama degenerativni procesi, koji izazovu skvrčenje dijelova fascije. Najpoznatija takva degenerativna promjena nastaje na fasciji mišića m. palmaris longus, poznata pod imenom DUPUYTRENOVA KONTRAKTURA. Skvrčavanje te fascije izaziva polagano skvrčavanje prstiju na ruci, i to najprije petog, zatim četvrtog prsta. Pri tom mogu nastati veće ili manje funkcionalne smetnje.
Kao degenerativni proces je i okoštavanje pojedinih dijelova fascije na raznim dijelovima tijela.
Predilekciona mjesta čine fascije stijenke trbuha (LINEA ALBA). Kao etiološki moment navode neki autori TRAUMU, no prava etiologija nije poznata.
Prema lokalizaciji mogu teškoće biti veće ili manje.
Na fascijama mogu nastati i tumori benigne i maligne naravi(fibromi, osteomi, miksomi, sarkomi).
Predilekciona mjesta za takve tumore su fascije trbušne stijenke.
UPOTREBA FASCIJA U KIRURGIJI
Zbog velike sposobnosti regeneracije i mogućnosti održanja na životu kod slobodnih transplantacija, fascija je postala dragocjen materijal u reparatornoj i plastičnoj kirurgiji.
Slobodno transplatirana fascija urast će s velikom sigurnosti u okolinu u koju je transplatirana i to ne samo kao autotransplantat već i kao homoiotransplantat.
Dokazano je , da se takav transplantat održi gotovo posve nepromijenjen godinama te da posve dobro služi namijenjenoj svrsi.
Prikladnost fascije za transplantaciju uvjetovana je cijelim nizom povoljnih faktora .Tako je na primjer relativno lako uzeti fasciju s tijela , jer se nalazi na puno mjesta i u dovoljnim količinama, a da se time ne šteti funkciji tog dijela tijela.
Čvrstoća fascije je dovoljna i za vrlo jaki vlak. Fascije imaju jaku moć urašćivanja u novu okolinu a bez gubitka vlastitog vitaliteta, i prema tome bez gubitka čvrstoće i izdržljivosti.
Fascija se da lako prilagoditi svim oblicima i na sva mjesta u tijelu. Sve fascije posjeduju navedene osobine, no praktički se najviše upotrebljava FASCIA LATA , i to njen donji i stražnji dio gdje je najčvršća.
Defekti koji nastaju ekscizijom jednog dijela fascije nije potrebno restaurirati ili kirurški šivati jer mišić na tom mjestu ima dosta jaku presvlaku koja nalikuje na fasciju a lako izbočenje samog mišića na tom mjestu nema nikakvu važnost za njegovu kasniju funkciju. Nekad se na tom mjestu ispod kože skupi nešto bistrog seroznog eksudata koji se sa nekoliko punkcija odstrani i sekrecija brzo prestane, ili se napravi nekoliko Bowen tretmana i učinak je dobar. Najčešći primjer upotrebe fascije kao plastičnog materijala je kod pokrivanja nastalih defekta, osobito poslije operativnih zahvata .Velikim listom fascije može se prekriti defekt , i to jamči za kasniju dovoljnu čvrstoću. Defekt na duri mater poslije penetrirajućih ozljeda lubanje također se redovito pokriva listom fascije. List fascije upotrebljava se i kod artroplastike za pokrivanje krajeva kosti, koje čine zglob, da ne bi došlo do sraštanja kostiju, to jest ankiloze. Ovako stvoren zglob može biti vrlo dobro funkcionalno upotrebljiv . Kod habitualnih luksacija upotrebljava se također s velikim uspjehom fascija za fiksaciju takva labava zgloba (humerus, patela). Fascija se primjenjuje i onda kad treba iz različitih razloga fiksirati veće parenhimatozne organe na jednom mjestu (bubreg, testis, rektum, mokraćni mjehur itd).
U slučajevima paralize različitih živaca i mišića transplantatima se fascije spajaju aktivne mišićne grupe s paraliziranim i tako se može uspješno obnoviti funkcija paraliziranih mišića(kod paralize n. facialis , za podizanje očnog kapka, usnog kuta).
Fascija izrezana na uže ili šire trake može izvrsno poslužiti kao šivaći materijal na kritičnim mjestima gdje bi drugi materijal mogao biti neprikladan.
Zbog svega navedenog vrlo je važno primjetiti koliko je fascija ili fascije važne općenito u ljudskom organizmu, te da osim kirurških intervencija postoje i drugi oblici terapija koji fasciju mogu održati u prvobitnom stanju, te održati i produžiti njezinu funkciju.
Post je objavljen 08.08.2016. u 15:31 sati.