komentiraj (1) * ispiši * #
OSNOVNE POTREBE MOZGA
VODA
Naši su tjelesni sustavi električki,oni čine organizam sposobnim da osjećamo, učimo, mislimo,djelujemo, pa je tako voda kao univerzalno otapalo važna za električne prijenose i za održavanje električkog potencijala u tijelu.
Živčana stanica ima akcijski potencijal, odnosno, sposobnost odazivanja na podražaj. Kada dovoljno snažan podražaj aktivira područje na menbrani živčane stanice, natrij-kalij pumpa se na tom mjestu zaustavi, dozvoljavajući natriju da pojuri prema unutra.
S podjednakom količinom pozitivnih iona unutra , menbrana više nije polarizirana , a natrij pumpa pored te točke se deaktivira i tako se val depolarizacije kreće poput domino kocaka kao akcijski potencijal, niz dužinu živčane stanice. To je slično izmjeničnoj struji u električnim krugovima, ali sa 100 metara u sekundi živac prenosi poruke milijun puta sporije nego što se električni signali kreću bakrenom žicom. Čak i sa tom relativno malom brzinom mozga treba svega nekoliko milisekundi da stvori određeni uzorak od milijun signala koji zatim smjesta rastvara da se više nikada ne bi ponovio na isti način.
Natrij-kalij pumpa smjesta ponovno uspostavlja svoju funkciju ponovno polarizirajući staničnu membranu te je tako spremna za slanje slijedeće poruke.
Glatko funkcioniranje ovog sustava je izuzetno ovisno o VODI, KISIKU,HRANJIVIM TVARIMA, među kojima VODA kao najnužniji sastojak zauzima prvo mjesto.
Ne razborito korištenje čokolade smanjuje sposobnost učenja.
Tijelo pokušava održati ravnotežu između soli i vode , a kada na primjer pojedmo cijelu vrećicu čipsa žedni smo.
Čips podiže razinu soli daleko iznad razine vode , a da bi se to nadoknadilo moraju se aktivirati centri žeđi u hipotalamusu i stvoriti osjećaj žeđi, ako poslušate taj signal i popijete vode, voda se upija u krv i prenosi do bubrega koji nadziru ravnotežu soli i vode.
Određeni hormoni u bubrezima, poput antidiuretičkog hormona ADH, pomažu ponovnom upijanju vode natrag u krv tako da se ne gubi u obliku urina.
Na taj način razina vode raste sve dok sol i voda ponovno nisu u ravnoteži.
S takvim gubitkom vode u sustavu ne može se održati optimalna polarnost i napetost membrane u živčanom sustavu.
Tako kada dostupna voda padne zbog uzimanja tih dehidrirajućih napitaka , stimuliraju se CENTRI ŽEĐI u hipotalamusu mozga kako bi poslali poruku da je tj. da smo žedni.
Međutim daljnjim pijenjem vode postajemo dehidriraniji i žedniji, te zbog toga možemo imati GLAVOBOLJE upravo u čeonom režnju i tada dolazi do zakazivanja motoričkog planiranja, u slučaju autističnog spektra, dječijih ispada koje ne mogu iskordinirati, tj. to su perseveracije koje teško prestaju, ako naravno ne poznajete tehnike zaustavljanja odnosno preusmjeravanja..
Tada mozak dehidrira (uslijed stezanja krvnih žila ), i smanjuje se proizvodnja cerebrospinalne tekućine, a njezin zadatak je okruživati i oplahivati mozak i tako ga držati hidriranim.
Kada je razina vode u tijelu niska ima manje tekućine za proizvodnju zaštitne navedene cerebrospinalne tekućine, a već dva posto pada u tjelesnoj vodi može prouzročiti pogoršanje KRATKOROČNOG PAMĆENJA, MANJKA ENERGIJE, OMAMLJENOSTI, TEŠKOĆE U USREDOTOČAVANJU NA AKTIVNOST, ILI NA ČITANJE ILI PISANJE.
Upravo uspostavljanjem pravilnog uzimanja količine vode, regulira se tjelesna temperatura, prenose hranjivi sastojci do stanica, uklanjaju otpadne tvari, održava se koža vlažnom i elastičnom, oblažu se zglobovi i štite se organi i tkiva.
Dakle moj zaključak je da samo dobrom posturom tijela doći če mo do poruka tijelu o žeđi, a po saznanju važnu ulogu imaju i moždani živci, a po gotovo nervus vagus.
Treba napomenuti da voćni sokovi, gazirana pića i mlijeko imaju visoku razinu šećera i soli koji vezuju vodu u tijelu smanjujući količinu raspoloživu za održavanje razine elektrolita u živcima.
VODA zapravo pomaže raspodjelu kisika u mozak, održava vlažnost površine plućnih mjehurića tako da se kisik može rastvoriti i ući u krv.
VODA igra vrlo važnu ulogu u izgradnji molekula bjelančevina, utječe na finu strukturu i djelovanje proteina.
PREHRANA mora biti uravnotežena kako bi uključila svih deset esencijalnih aminokiselina nužnih za sintezu proteina i esencijalnih masnih kiselina koje stvaraju hormone i mijelinsku ovojnicu.
Kokošija jaja i riba osiguravaju sve esencijalne amino i masne kiseline.
Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira kao i kravljeg sira su dobri izvori esencijalnih aninokiselina, kao maslinovo ulje.
Jedno jaje za doručak umjesto žitarica te komad sira i čaša jogurta ili orasi za užinu uvelike će pridonijeti osiguravanju potrebnih građevnih blokova za učenje.
UGLJIKOHIDRATI koji se sastoje od drugih molekularnih lanaca šećera, osiguravaju tijelu glavni izvor energije, a oni su glavni sastojci žitarica , voća, povrća i mliječnog šećera.
Svaki od tih izvora sadrži dva jednostavna šećera , od kojih je jedan molekula glukoze-glavni izvor energije za mozak.
Nusproizvodi tog procesa su ugljični dioksid i voda,koje izdišemo, tako da se da zaključiti da su ugljikohidrati bitni.
komentiraj (1) * ispiši * #
Zašto pisati o navedenim i budućim temama?
subota , 18.07.2015.Poštovani budući čitatelji!
Ovaj blog ću koristiti na svoj način pisanja. Stoga Vas molim za razumijevanje, ako ću negdje pogriješiti.
Bit će to ne namjerno, a i iz razloga, jer pisanje po ovim temama zadire u dijelove znanosti, medicine, obrazovanja, načina postavljanja struktura u državi u kojoj živimo.
Nemam namjeru koristiti imena osoba, institucija, stručnjaka, te još jednom ponavljam bit će to moje promišljanje o načinu, radu, promjenama i primjedbama, a koje će biti vezane za teme o kojima ću pisati.
Pisat ću zapravo kroz svoj rječnik, sve ono što sam našla i prevela iz literature koja mi se našla na putu dugom dvadeset i više godina. Također ću pisati samo o osobnim iskustvima u kojima neću koristiti, a niti odgovarati na pitanja koja su osobna i možda ne
primjerena sadržaja.
O vrsti i vrijednosti edukacija koje sam prošla, a koje eventualno mogu pomoći roditeljima djece s poteškoćama u razvoju u njihovom prvom susretu s postavljenom dijagnozom, možda im pomoći shvatiti da postoje
načini koji su prihvatljivi i bezbolni u shvaćanju situacije u kojoj su se tog trena našli.
Za danas sam pripremila temu:
MOZAK
Mozak je dio živčanog sustava koji uz kralježničnu moždinu i periferne živce ima izuzetnu vrijednost u ljudskom organizmu, u smislu učenja i mišljenja. Ali isto tako da uz njega , a bez ostatka tijela nikada ne bismo imali integrirano mišljenje i učenje.
Jer tijelo igra integralnu ulogu u svim intelektualnim procesima, od najranijih trenutaka u maternici pa do starosti.
Kako se živčani sustav sastoji od živčanih stanica i potpornih stanica(glija stanica), a koje su u mom promišljanju vrlo važne,a za koje se dugo smatralo da imaju samo potpornu ulogu, imaju važnu ulogu u razvoju živčanog sustava i njegovom funkcioniranju u odraslom čovjeku.
I ako su najbrojnije one ne prenose signale, kao što to rade neuroni,
Postoje tri osnovna tipa neurona, pa su tako osjetni neuroni spojeni s receptorima koji su specijalizirani da reagiraju na različite unutarnje i vanjske podražaje. Receptori koji su osjetljivi na promjene svjetla, zvuka, mehaničke i kemijske podražaje i služe osjetima vida, sluha, dodira, okusa i mirisa.
Najbrojniji su interneuroni koji su umetnuti su između osjetnih i motoneurona, a posreduju u jednostavnim refleksima i odgovorni su za najviše moždane funkcije, a to me podsjeća kod djece s autizmom koji imaju visoki stupanj inteligencije, a ne verbalna su.
Motoneuroni upravljaju mišićima i omogućuju nam razne oblike aktivnosti, uključujući i govor, što me ponekad navodi da bi njih trebalo biti više, odnosno ako su ozlijeđeni, nema ih, a teoretski znamo da ih ne možemo regenerirati, razmišljam možda bi se moglo pokrenuti nekom vrstom sile, pokretanje rasta glija stanica koje bi se nasadile ispod ozlijeđenih, polako preuzele funkciju ozlijeđenih, a ozlijeđene bi usahnule.
Taj proces bi odradili aksoni koji bi prenijeli signal drugom neuronu, a dendriti bi primili signal od aksona drugih neurona.
Anatomski se mozak sastoji od moždanog debla, malog mozga i velikog mozga.
Moždano deblo se dijeli na stražnji mozak i srednji mozak.
Stražnji mozak sadrži mrežu neurona koji predstavljaju središta za kontrolu životno važnih funkcija, kao što su disanje, krvni tlak, te se na krovu stražnjeg mozga nalazi mali mozak koji ima središnju ulogu u kontroli izvođenja pokreta i za koji postoji teorija da kod djece koja pre dugo stoje u hodalici i gledaju crtani film , mali mozak u opće nije u funkciji, da je pod stresom jer je napet i očekuje povratnu informaciju koju nikad ne dobije, te da se zbog toga određeni refleks i nikada ne integriraju.
Možda!!!
Srednji mozak sadrži skupine neurona od kojih svaka upotrebljava određeni tip kemijskog glasnika, ali svaka od njih šalje svoje aksone u moždane polutke.
Smatra se da oni podešavaju aktivnost u višim moždanim središtima, i tako utječu na spavanje, pozornost i mehanizam nagrade.
Veliki mozak se dijeli na međumozak i veliki krajnji mozak, koji oblikuje moždane polutke. Međumozak je podijeljen u dva vrlo različita dijela: talamus kroz koji signali idu do moždane kore, te od moždane kore do talamusa, te hipotalamus koji nadzire funkcije kao što su uzimanje hrane, i reguliraju otpuštanje hormona važnih za spolne funkcije.
Moždana kora je najrazvijeniji dio mozga , pa tako moždana kora lijeve strane mozga nadzire pokrete desne strane tijela i obratno.
Na primjer zvukovi koji ulaze u lijevo uho, u glavnom aktiviraju desnu moždanu koru.
Dvije polovice mozga su povezane corpus callosumom.(žuljevito tijelo, odnosno veliki snop aksona)
Moždana kora je potrebna za voljne aktivnosti, jezik, govor, i više moždane funkcije kao što su mišljenje i pamćenje.
Mnoge se od ovih funkcija odvijaju u obje moždane polutke ali neke su jako lateralizirane odnosno smještene u jednoj polutci.
Još se puno mora naučiti jer stručnjaci uspijevaju povezati puno toga ali do "svijesti", je dugi put.
Sutra.
OSNOVNE POTREBE MOZGA:
komentiraj (0) * ispiši * #