Zašto pisati o navedenim i budućim temama?

Poštovani budući čitatelji!

Ovaj blog ću koristiti na svoj način pisanja. Stoga Vas molim za razumijevanje, ako ću negdje pogriješiti.
Bit će to ne namjerno, a i iz razloga, jer pisanje po ovim temama zadire u dijelove znanosti, medicine, obrazovanja, načina postavljanja struktura u državi u kojoj živimo.

Nemam namjeru koristiti imena osoba, institucija, stručnjaka, te još jednom ponavljam bit će to moje promišljanje o načinu, radu, promjenama i primjedbama, a koje će biti vezane za teme o kojima ću pisati.

Pisat ću zapravo kroz svoj rječnik, sve ono što sam našla i prevela iz literature koja mi se našla na putu dugom dvadeset i više godina. Također ću pisati samo o osobnim iskustvima u kojima neću koristiti, a niti odgovarati na pitanja koja su osobna i možda ne
primjerena sadržaja.

O vrsti i vrijednosti edukacija koje sam prošla, a koje eventualno mogu pomoći roditeljima djece s poteškoćama u razvoju u njihovom prvom susretu s postavljenom dijagnozom, možda im pomoći shvatiti da postoje
načini koji su prihvatljivi i bezbolni u shvaćanju situacije u kojoj su se tog trena našli.

Za danas sam pripremila temu:

MOZAK

Mozak je dio živčanog sustava koji uz kralježničnu moždinu i periferne živce ima izuzetnu vrijednost u ljudskom organizmu, u smislu učenja i mišljenja. Ali isto tako da uz njega , a bez ostatka tijela nikada ne bismo imali integrirano mišljenje i učenje.
Jer tijelo igra integralnu ulogu u svim intelektualnim procesima, od najranijih trenutaka u maternici pa do starosti.

Kako se živčani sustav sastoji od živčanih stanica i potpornih stanica(glija stanica), a koje su u mom promišljanju vrlo važne,a za koje se dugo smatralo da imaju samo potpornu ulogu, imaju važnu ulogu u razvoju živčanog sustava i njegovom funkcioniranju u odraslom čovjeku.

I ako su najbrojnije one ne prenose signale, kao što to rade neuroni,
Postoje tri osnovna tipa neurona, pa su tako osjetni neuroni spojeni s receptorima koji su specijalizirani da reagiraju na različite unutarnje i vanjske podražaje. Receptori koji su osjetljivi na promjene svjetla, zvuka, mehaničke i kemijske podražaje i služe osjetima vida, sluha, dodira, okusa i mirisa.

Najbrojniji su interneuroni koji su umetnuti su između osjetnih i motoneurona, a posreduju u jednostavnim refleksima i odgovorni su za najviše moždane funkcije, a to me podsjeća kod djece s autizmom koji imaju visoki stupanj inteligencije, a ne verbalna su.

Motoneuroni upravljaju mišićima i omogućuju nam razne oblike aktivnosti, uključujući i govor, što me ponekad navodi da bi njih trebalo biti više, odnosno ako su ozlijeđeni, nema ih, a teoretski znamo da ih ne možemo regenerirati, razmišljam možda bi se moglo pokrenuti nekom vrstom sile, pokretanje rasta glija stanica koje bi se nasadile ispod ozlijeđenih, polako preuzele funkciju ozlijeđenih, a ozlijeđene bi usahnule.

Taj proces bi odradili aksoni koji bi prenijeli signal drugom neuronu, a dendriti bi primili signal od aksona drugih neurona.
Anatomski se mozak sastoji od moždanog debla, malog mozga i velikog mozga.
Moždano deblo se dijeli na stražnji mozak i srednji mozak.
Stražnji mozak sadrži mrežu neurona koji predstavljaju središta za kontrolu životno važnih funkcija, kao što su disanje, krvni tlak, te se na krovu stražnjeg mozga nalazi mali mozak koji ima središnju ulogu u kontroli izvođenja pokreta i za koji postoji teorija da kod djece koja pre dugo stoje u hodalici i gledaju crtani film , mali mozak u opće nije u funkciji, da je pod stresom jer je napet i očekuje povratnu informaciju koju nikad ne dobije, te da se zbog toga određeni refleks i nikada ne integriraju.
Možda!!!

Srednji mozak sadrži skupine neurona od kojih svaka upotrebljava određeni tip kemijskog glasnika, ali svaka od njih šalje svoje aksone u moždane polutke.
Smatra se da oni podešavaju aktivnost u višim moždanim središtima, i tako utječu na spavanje, pozornost i mehanizam nagrade.

Veliki mozak se dijeli na međumozak i veliki krajnji mozak, koji oblikuje moždane polutke. Međumozak je podijeljen u dva vrlo različita dijela: talamus kroz koji signali idu do moždane kore, te od moždane kore do talamusa, te hipotalamus koji nadzire funkcije kao što su uzimanje hrane, i reguliraju otpuštanje hormona važnih za spolne funkcije.

Moždana kora je najrazvijeniji dio mozga , pa tako moždana kora lijeve strane mozga nadzire pokrete desne strane tijela i obratno.
Na primjer zvukovi koji ulaze u lijevo uho, u glavnom aktiviraju desnu moždanu koru.
Dvije polovice mozga su povezane corpus callosumom.(žuljevito tijelo, odnosno veliki snop aksona)

Moždana kora je potrebna za voljne aktivnosti, jezik, govor, i više moždane funkcije kao što su mišljenje i pamćenje.
Mnoge se od ovih funkcija odvijaju u obje moždane polutke ali neke su jako lateralizirane odnosno smještene u jednoj polutci.
Još se puno mora naučiti jer stručnjaci uspijevaju povezati puno toga ali do "svijesti", je dugi put.

Sutra.
OSNOVNE POTREBE MOZGA: