Komentari

penetenziagite.blog.hr

Dodaj komentar (12)

Marketing

  • .Annabonni

    živimo i proživljavamo svoje i tudje uspjehe i neuspjehe, ponekad s ushitom, ponekad ravnodušno , a ni zlobe nismo lišeni.
    najteže je osobno kajanje za moguće, a ne napravljeno na vrijeme : tome se u poznim godinama ne treba ni osvrtati........

    a lijepo je moći i htjeti bez moranja sve napraviti što iz želje ili potencijlala možemo, ne naravno do onog savršenstva kojega spominješ u početku teksta, ali kvaliteta je kvalitetna i kad nije savršena

    avatar

    08.09.2021. (21:44)    -   -   -   -  

  • luki2

    Ako ćemo tako, onda smo svi mi na određenim područjima veliki, a na određenim područjima mali ljudi. Naravno da ako je netko odličan u svom području, ne garantira da je "veliki" čovjek. Bitno je družiti se s onima, s kojima smo na istim valnim dužinama, razumijemo ih i nadopunjavamo se - a kao što si rekao, samo nekolicina iz svake generacije dospiju u kategoriju "izvanredni"... Ljubim!

    avatar

    08.09.2021. (23:17)    -   -   -   -  

  • viatrix

    Ja ne bi gradirao "veliki" i "mali" čovjek po uspjehu, nego po dobroti.

    avatar

    08.09.2021. (23:54)    -   -   -   -  

  • Galaksija

    Luki je istaknula ono što mislim i ja :))...da se ne ponavljamo...

    avatar

    08.09.2021. (23:56)    -   -   -   -  

  • Dinaja

    Marin Držić je pisao... o dva tipa ljudi, onima nahvao i onima nazbilj... kako tada tako i danas... :)

    avatar

    09.09.2021. (07:18)    -   -   -   -  

  • Lastavica

    I velika djela pišu obični, nesavršeni ljudi.

    avatar

    09.09.2021. (09:04)    -   -   -   -  

  • morska iz dubina

    Dobrota, plemenitost, empatija...ma kako dolazile od tzv.malog čovjeka, za mene su najviše razvojno ostvarenje ljudskog humanizma... srdačno te pozdravljam:-)

    avatar

    09.09.2021. (13:46)    -   -   -   -  

  • TEATRALNI

    Sve ovisi o točki gledišta, nismo svi za sve a svi smo u nečem najbolji. Moje mišljenje je u principu najbliže Lukinom.

    avatar

    09.09.2021. (18:58)    -   -   -   -  

  • modrinaneba

    Ne volim velikih i bahatih ljudi....volim male, iskrene, poštene....

    avatar

    09.09.2021. (20:22)    -   -   -   -  

  • luki2

    Hvala na komentaru kod mene! Ljubim!!!!

    avatar

    10.09.2021. (00:33)    -   -   -   -  

  • White Lilith

    Mene su još kao tenagericu impresionirala 2 svjetska barda: jedan riječima, drugi bojama. Za prvoga sam uvijek mislila da nije imao tako iskustveno bogat život ne bi mu ni riječi bile tako snažne, iako je skončao od vlastite ruke, u vlastitoj ljudskoj nemoći da se dalje bori s životom, ostao mi je inspiracija za (iskustvima) bogato proživljen život kao osnovu za riječi koje ćemo razumjeti jer su dijelom doživljene i proživljene. Drugi pak je isto završio život od vlastite ruke, ali ostavio u nasljeđe takve dubine ljudske duše na platnu izražene jednostavnim ekspresionističkim stilom u bojama koje ne bismo spajali, a nosimo ih u sebi....
    A Hemingwaya i Van Gogha sam smatrala velikanima, ja mala i nedostojna te veličine, ali trudeći se kroz život što više biti svoja i Čovjek....
    Mali krug velikih ljudi , pjesma I. Dečaka koju Massimo pjeva mi je u tom smislu savršeno "sjeo" jer nosi istu poruku kao jedna moja pjesma.
    I za kraj opsežnog komentara (puno si misli potakao svojim postom) jedna izreka Majke Tereze koju sam rado citirala i učenicima kada sam obrađivala temu stvarnog utjecaja i političke moći:
    Ne možemo činiti ništa veliko, samo male stvari velikim srcem.
    Oprosti na ovako dugom komentaru, nisam to mogla sažeti više od ovoga:)

    avatar

    10.09.2021. (06:33)    -   -   -   -  

  • NetkoOdVas

    Bilo intimno, bilo putopisno.... uvijek je dobro napisano.
    Odlično.
    Često ne znam ni što bih napisao u komentaru.

    "Možda je sav Svijet u očima".

    avatar

    10.09.2021. (15:00)    -   -   -   -  

  •  
učitavam...