Moja kritika romana Donala Ryana "Metalno srce" i "S prosincem" u "Vijencu"

četvrtak , 28.03.2019.

Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)

a u njemu, između ostaloga

i MOJA KRITIKA dvaju romana
Donala Ryana
"Metalno srce" i "S prosincem"
(prev. Dean Trdak i Ivana Ostojčić, Naklada Ljevak, 2018.)


Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor sa znanstvenikom Ivanom Đikićem
- kolumne Nives Opačić, Pavla Pavličića i Borisa Becka
- razgovor s književnicom Martinom Vidaić, dobitnicom nagrade Goranova proljeća
- tekst Mire Muhoberac o romanu "Ezan" Ivane Šojat
- tekst Marije Rakić Mimice o novome izdanju festivala Pričigin
- tekst Marije Krupić o 11. Kostajničkim pjesničkim susretima "Milivoj Cvetnić"
- tekst Ranka Matasović "O položaju i identitetu hrvatskoga jezika u BiH"

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetboisti, kazalištu, filmu, glazbi, plesu itd.

PREDSTAVLJANJE knjige pjesama Darka Pere Pernjaka "Pisani prostor"

srijeda , 27.03.2019.

Koprivnički književnik Darko Pero Pernjak u petak, 29. ožujka publici će predstaviti svoju novu knjigu: zbirku poezije ‘Pisani prostor’.

Predstavljanje će se održati u Galeriji Mijo Kovačić u Koprivnici s početkom u 19 sati.

Zbirka se sastoji se od pedesetak pjesama poredanih u pet ciklusa naslova “Prednja vuča”, “Glupa situacija”, “Točka B”, “Queens” i “Brisani prostor”. Lirski subjekt u Pernjakovim pjesmama je suvremenik, dionik moderne, brze, bespoštedne neoliberalne civilizacije u kojoj se teško snalazi. U pjesmama Pernjak propituje smisao života u takvim okolnostima, istovremeno zapravo pokušavajući dati i odgovor na to pitanje. Živi se radi sebe, ne radi društva u kojem se živi i svakako se treba oduprijeti devijacijama koje moderno društvo pojedincu nameće.

O knjizi će govoriti
Darko Pero Pernjak
Mario Kolar, kritičar
Marko Gregur, urednik

“Pisani prostor” objavljena je u srpnju 2018. godine u nakladi Umjetničke organizacije Artikulacije koja je svojim istoimenim književnim časopisom postala poznata diljem Hrvatske te u svojoj nakladi ima zbirke pjesama već nekoliko znamenitih pjesničkih imena. Opremljena je izvrsnim fotografijama umjetničkog fotografa Krunoslava Večenaja s kojima se prožima u tolikoj mjeri da je većina čitatelja uvjerena da se radilo o koautorskim radovima, što ipak nije slučaj.

Predstavljanje nove knjige poezije Gorana Gatalice "Odsečeni od svetla" (DHK, Zagreb, 2018.)

U srijedu, 27. ožujka 2019. u 12 sati
u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu
(Trg bana Jelačića 7/I, Zagreb)

održat će se

predstavljanje nove knjige poezije
Gorana Gatalice "Odsečeni od svetla"
objavljene u ediciji Mala knjižnica DHK.

Knjigu će predstaviti:
Biserka Goleš Glasnović
Božidar Brezinščak Bagola

Stihove će interpretirati Dubravko Sidor

Moderatorica : Lada Žigo Španić

Dobrodošli!

INTERVJU: Nenad Bartolčić

utorak , 26.03.2019.

Opširan razgovor s Nenadom Bartolčićem,
urednikom i vlasnikom portala Moderna Vremena Info,
agilnim promotorom književnosti i
jednim od najboljih poznavatelja stanja
na književnoj, knjižarskoj i izdavačkoj sceni u Hrvatskoj,
povodom 30. godišnjice njegovog djelovanja
napravila je Vanja Kulaš za
portal Magazin Gradske knjižnice Rijeka.

Razgovor čitajte ovdje

PROMOCIJA knjige sjećanja na holokaust "Ako tebe zaboravim" Jasminke Domaš (prir.)

ponedjeljak , 25.03.2019.

Izdavačka kuća LITTERIS i Bet Israel

pozivaju nas

na promociju
nezaobilazne knjige sjećanja na holokaust

"Ako tebe zaboravim"
Jasminke Domaš (priređivačica)

u utorak, 26. ožujka 2019. u 19 h, Muzej Mimara


O knjizi će govoriti:

Anna Marija Gruenfelder
Goran Hutinec
Dražen Katunarić /urednik/
Žarko Paić
Aleksandar Srećković
i priređivačica Jasminka Domaš


U glazbenom dijelu programa nastupa mješoviti pjevački zbor Bet Israela „Mihael Montiljo“


Knjiga Ako tebe zaboravim treća je u trilogiji priređivačice Jasminke Domaš
koju još čine naslovi Obitelj - Mišpaha i Glasovi, sjećanja, život.
U trilogiji se otkriva ukupno stotinjak životnih priča potomaka židovskih obitelji, koje u biografskim
i autobiografskim esejističkim zapisima oživljavaju prošlost i izvještavaju nas
o današnjici potomaka tih obitelji. Ove će knjige mnogima pružiti brojna znanja
o bujnom židovskom životu do Holokausta i o nenadoknadivom europskom gubitku
koji je on izazvao, o bespovratnom urušavanju duhom toliko bogatoga svijeta
koji je postojao do Drugoga svjetskog rata.

Ovi tekstovi potomaka nekada sretnih i produktivnih židovskih zajednica pružit će svima
i više temelja za izgrađivanje osjećaja sućuti, za empatiju, koju sve većim udaljavanjem
od toga doba srećemo sve rjeđe. Namijenjene su svakom čitatelju, podjednako Židovu i nežidovu.
Uz osobito dojmljivu likovnu opremu ovih knjiga, najdragocjenije su brojne raritetne fotografije,
koje potječu iz na razne načine spašenih obiteljskih albuma.

NOVO: Lisa Genova "Svaka nota odsvirana" (Naklada Ljevak, 2019.)

subota , 23.03.2019.

Lisa Genova
"Svaka nota odsvirana"
roman
izd. Naklada Ljevak
Prijevod: Mirta Stantić
03/2019.
336 str., meki uvez
Cijena: 129.00 kn

Riječ izdavača

Lisa Genova, neuroznanstvenica i autorica romana "Još uvijek Alice", u knjizi "Svaka nota odsvirana" istraživački pristupa žaljenju, oprostu i svemu što nas čini ljudima.

Richard je uspješan pijanist koji na svojim koncertima uživa u ovacijama publike diljem svijeta. Njegovi su prsti istančano ugođeni instrumenti koji plešu po glasovirskim tipkama hvatajući svaku notu savršenom preciznošću. Danas Richard ima ALS. Prsti su mu nemoćni, mrtvi, bez mogućnosti da se ikada oporave.

Karina je prije tri godine sa zida skinula fotografiju s njihova vjenčanja i zamijenila je zrcalom. Premda krivi Richarda i propali brak za sve što joj se dogodilo, još se uvijek boji vratiti na glazbeni put koji je napustila kao mlada žena. Richardovo se stanje sve više pogoršava. U trenutku kad više ne može živjeti sam, Karina nerado pristaje brinuti se o njemu. Dok Richardovi mišići, glas i disanje polako gasnu, njih se dvoje pokušavaju pomiriti s prošlosti prije nego što postane prekasno.

Dirljivo i moćno ispričana, "Svaka nota odsvirana" priča je o iskupljenju i o potrazi za unutrašnjim mirom u opraštanju drugima.


Genovina sposobnost da znanstvene detalje uplete u suosjećajnu i iskreno ispričanu priču ne može se usporediti ni s kim drugim.
Bookreporter

Premda čitatelj nije pošteđen dramatičnih detalja ove bolesti, neuroznanstvenica Lisa Genova istovremeno slavi našu ljudskost.
People

Nekada je jednostavnije istinu ispričati kroz fikciju. Genova istinu isprepliće s hrabrošću i nadom.
NPR

Lisa Genova doktorirala je neuroznanost na Sveučilištu Harvard. Povezujući neuroznanost i snagu ljudskoga duha, zaslužila je posebno mjesto u svjetskoj književnosti. Godine 2007. objavila je prvi roman "Još uvijek Alice" prema kojemu je snimljen Oscarom nagrađen film. Njegova je tema kako se život osobe s Alzheimerovom bolešću, ali i život svih oko nje, promijeni nakon dijagnoze.

Napisala je još četiri romana: "Left Neglected", "Love, Anthony, Inside the O’Briens" i "Svaka nota odsvirana" ("Every note played"). Autorica koja nas u svakom od tih romana suočava s nama samima, s našim strahovima i nadama, ali i sa snagom za koju nerijetko, prije nego što postane nužno, ni ne znamo da je imamo.

Izvor: Moderna Vremena Info

Mate Maras i Anda Bukvić Pažan dobitnici nagrade "Iso Velikanović" za književno prevođenje

petak , 22.03.2019.

Na konferenciji za medije koja je u utorak, 19. ožujka 2019. godine, održana u Ministarstvu kulture pomoćnica ministrice Iva Hraste Sočo je u ime ministrice kulture objavila imena dobitnika Nagrade „Iso Velikanović“ za 2018. godinu.

Nagradu za životno djelo u književnome prevodilaštvu dobio je Mate Maras, a dobitnica godišnje nagrade je prevoditeljica Anda Bukvić Pažin za prijevod romana "Manji smo boemi", Eimear McBride (Fraktura, 2018). Posebnu pohvalu Odbora Nagrade Iso Velikanović dobila je Lea Kovácz za prijevod pjesničke zbirke - "Tijelu", Szilarda Borbelya (Naklada OceanMore, 2018).

Opširnije ovdje

PREDSTAVLJANJE: Siniša Matasović "Moj novi dečko" (Matica hrvatska, ogranak Sisak, 2018.)

četvrtak , 21.03.2019.

RIJEČKA KNJIŽEVNA JUTRA : gost Siniša Matasović

Organizator: Hrvatsko književno društvo (Riječka književna jutra)

Book caffe Dnevni Boravak - Rijeka
23.03.2019. od 11 do 13 h

Voditelj: Valerio Orlić

Siniša Matasović predstavit će novu zbirku pjesama ''Moj novi dečko'' u izdanju Ogranka Matice hrvatske Sisak.

Siniša kroz pjesničke glasove unosi prizvuk autoironije, te svoje stihove oblikuje na jedinstvenom tragu underground hrvatske scene, koja je prepoznatljiva i izvan naše zemlje. Ovdje ću spomenuti samo nekoliko imena kao primjer; B. Radakovića, M. Valent, R. Roklicera, I. Večerine, D. Radočaja, Ž. Jovanovski, Z Grozdić...Svi su oni utkali dio svojih ideja, misli i glasova da bi ta scena opstala i dalje živjela na našem književnom prostoru, te davala jasan i snažan glas jedne stvaralačke slobode, budeći nas iz učmalosti i hipnoze društva...

Siniša Matasović (Sisak, 1980.), piše poeziju, prozu, haiku poeziju, književnu kritiku, a bavi se i uredničkim radom. Nagrađivani je autor pjesama i kratkih priča objavljivan u relevantnim časopisima i medijima u Hrvatskoj i u zemljama okruženja: Vijenac, Večernji list, Riječi, Zarez, Most, Artikulacije, The Split mind, Balkanski književni glasnik, Script, Bibliopis... U sisačkom ogranku Matice hrvatske od 2014. godine moderira i vodi poetska okupljanja poznata pod nazivom Stihovnica Siska, a također je aktivan i kao zamjenik glavne urednice časopisa Riječi. Stručni je suradnik za područje književnosti pri Sisačkoj udruzi za promicanje alternativne i urbane kulture. Unazad tri godine bio je angažiran kao vanjski suradnik Hrvatske radio televizije za dramatizacije u emisiji ''Radio roman''. Sudionik je raznih domaćih i inozemnih festivala i manifestacija: Kvirinovi poetski susreti, Galovićeva jesen, pjesnički susreti u Drenovcima, Koljnofski književni susreti itd. Na prvom službenom prvenstvu slam (slem) poezije u Hrvatskoj bio je viceprvak države. Dio pjesama preveden mu je na njemački i ukrajinski jezik. Pjesme i haiku poezija tiskane su mu protekle 2018. godine u 3 antologije. U sklopu proširenog izdanja časopisa Most, kojega izdaje Društvo hrvatskih književnika, tiskan mu je izbor pjesama na njemačkom jeziku u antologiji suvremene hrvatske poezije. U Ukrajini mu je dvadesetak pjesama objavljeno u antologiji suvremene hrvatske ironične poezije škakljivog naslova ''Hrvatski pjesnički huligani''. Antologiju je dvojezično na hrvatskom i ukrajinskom jeziku na opsežne 384 stranice tiskao ukrajinski nakladnik ''Ljuta sprava'' i u siječnju 2019. godine nominirana je u završnom izboru za najbolju poetsku knjigu prošle godine u Ukrajini uz još svega 6 poetskih knjiga. U Hrvatskoj mu je objavljen izbor haiku poezije u antologiji hrvatskog suvremenog haiku stvaralaštva naslovljenoj ''Nepokošeno nebo'' za period između 2008. i 2018. godine. Zadnjih godina, upućeni ga osim književnikom sve češće nazivaju i kulturnim aktivistom. Član je Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika.

Do sada je objavio:
'Sisak se uspješno pretvara da spava', zbirka poezije, 2015.
'Nećak', roman, 2016.
'Tvoj novi dečko', zbirka poezije, 2018.

Damir Karakaš o svom novom romanu "Proslava"

Za desetak dana
u izdanju nakladničke kuće OceanMore
izlazi novi roman Damira Karakaša
naslovljen "Proslava".

Što je autor rekao o romanu za Jutarnji list,
saznajte ovdje

Moja kritika novog romana Irene Lukšić "Sve o sestri Robina Hooda"

srijeda , 20.03.2019.

U internetskom književnom časopisu za književnu kritiku STAV,
koji je pokrenuo i uređuje ga
Boris Domagoj Biletić
objavljena je
moja kritika novog romana
Irene Lukšić
"Sve o sestri Robina Hooda"
(izd. Meandarmedia, 2018.).

Moju kritiku čitajte ovdje

56. Goranovo proljeće

utorak , 19.03.2019.

56. GORANOVO PROLJEĆE
20. – 23. ožujka 2019.
Zagreb, Lukovdol, Rijeka, Pula

Pedeset i šesto Goranovo proljeće, naša najstarija i najznačajnija pjesnička manifestacija, održat će se od 20. do 23. ožujka 2019. godine u Zagrebu, Lukovdolu, Rijeci i Puli.
Festival, kao i prethodnih godina, uz oživljavanje uspomene na lik i djelo pjesnika i partizanskog borca Ivana Gorana Kovačića, donosi izravan kontakt s aktualnom, vrijednom poezijom iz Hrvatske i svijeta.
Na ovogodišnjem Goranovom proljeću ugostit ćemo 40 pjesnika iz 14 zemalja. Strani će gosti čitati na vlastitim jezicima, uz osigurane prijevode na hrvatski. Posebno će biti predstavljena pjesnička platforma Europske unije Versopolis, posvećena većoj mobilnosti i vidljivosti mlađih evropskih pjesnika, koje je Goranovo proljeće dio.
Za glazbeni identitet ovog festivalskog izdanja brinu se Ivan Grobenski i grupa Šumski, čiji će živi nastupi pratiti čitalačke programe. Festival se otvara 20. ožujka u 20 sati u Sceni F22 Akademije dramskih umjetnosti u Frankopanskoj 22 u Zagrebu.

Novu Nagradu Ivan Goran Kovačić za najbolju pjesničku knjigu dobila je zbirka „Mehanika peluda" Martine Vidaić, a Gorana za mlade pjesnike ove je godine osvojio Denis Ćosić.

PROGRAM 56. GORANOVOG PROLJEĆA

srijeda, 20. ožujka
OTVORENJE 56. GORANOVOG PROLJEĆA
20:00, Scena F22 Akademije dramskih umjetnosti (Frankopanska 22), Zagreb

četvrtak, 21. ožujka
DODJELA NAGRADA
12:00, Dom kulture Lukovdol

ČITANJE PJESNIKA/INJA
20:00, Omladinski kulturni centar Palach, Kružna ulica 8, Rijeka,

petak, 22. ožujka
PREDSTAVLJANJE PLATFORME VERSOPOLIS
12:00, Book caffe Dnevni boravak, Rijeka

ČITANJE PJESNIKA/INJA
19:30, Klub Kotač, Ul. Ljudevita Gaja 3, Pula

subota, 23. ožujka
ZATVARANJE 56. GORANOVOG PROLJEĆA
20:00, MM centar, Studentski centar, Savska 25, Zagreb

SUDIONICI/E:
YORGOS ALISANOGLOU (GRČKA)
MISCHA ANDRIESSEN (NIZOZEMSKA)
KEMAL MUJIČIĆ ARTNAM
KREŠIMIR BAGIĆ
ALEN BRLEK
LUCIJA BUTKOVIĆ
DARKO CVIJETIĆ (BOSNA I HERCEGOVINA)
BRANKO ČEGEC
GORAN ČOLAKHODŽIĆ
DENIS ĆOSIĆ
KRYSTYNA DĄBROWSKA (POLJSKA)
LIDIJA DEDUŠ
MARIJA DEJANOVIĆ
LIDIJA DIMKOVSKA (MAKEDONIJA)
JEAN-PASCAL DUBOST (FRANCUSKA)
BAPTISTE GAILLARD (ŠVICARSKA)
DORTA JAGIĆ
UDO KAWASSER (AUSTRIJA)
IDA LINDE (ŠVEDSKA)
SONJA MANOJLOVIĆ
VLADO MARTEK
VLADIMIR MARTINOVSKI (MAKEDONIJA)
MIROSLAV MIĆANOVIĆ
VANDA MIKŠIĆ
TIBERIU NEACŞU (RUMUNJSKA)
IVAN ROGIĆ NEHAJEV
FLORENCE PAZZOTTU (FRANCUSKA)
LOU RAOUL (FRANCUSKA)
EVELINA RUDAN
TARA SKURTU (SAD)
NIKOLA PETKOVIĆ
JANA PUTRLE SRDIĆ (SLOVENIJA)
FRIDA ŠARAR
DARKO ŠEPAROVIĆ
DINKO TELEĆAN
MARKO TOMAŠ (BOSNA I HERCEGOVINA)
GEORGIA TROULI (GRČKA)
INDR VALANTINAIT (LITVA)
MARTINA VIDAIĆ
LAURENCE VIELLE (BELGIJA)

NOVO: Ralph Ellison "Nevidljivi čovjek" (Ex libris Rijeka, 2018.)

ponedjeljak , 18.03.2019.

Ralph Ellison
"Nevidljivi čovjek"
(Invisible Man, Random House, NY 1952)
roman
izd. Ex libris Rijeka
prev. Zvonimir Radeljković
530 str
meki uvez
149 kuna

Riječ izdavača

Mnogi kritičari ističu da je Ellison uključio gotovo svaki vid crnačke svijesti u svoje djelo: muziku, nasljeđe ropstva, tradiciju propovijedanja, ples i odnose između Sjevera i Juga. U jazzu je našao metaforu afroameričkog postojanja, a tehnika improvizacije na zadanu temu predstavljena je kao demokratsko načelo, načelo bitne jednakosti, koje protagonist usvaja... Preko duhovnih pjesama i robovskog preklinjanja predstavljena je cjelokupna afroamerička povijest. Kroz čitav roman muzička metafora provlači se kao općeprisutna pozadina sazrijevanja nevidljivog čovjeka.
Zvonimir Radeljković, prevoditelj


"Najbitniji američki pikarski roman dvadesetog stoljeća." - Lev Grossman, časopis Time

Nova strana književna nagrada za Miljenka Jergovića + 100. strani prijevod njegovih knjiga

petak , 15.03.2019.

Nedavno je roman Miljenka Jergovića "Gloria in excelsis" doživio i rusko izdanje, na ruski jezika ga je prevela Larisa Saveljeva.

Za taj roman Jergović je dobio nagradu "Jugra (.3@0)", koja se dodjeljuje u gradu Hanti-Mansijsk, čak u Sibiru. Dobitnik je u kategoriji autora i prevoditelja iz slavenskih zemalja.

U istoj su kategoriji ranijih godina nagrađivani su bili Mihajlo Pantić, Goran Petrović, Venko Andonovski.

O tome se možete informirati na ovome linku

Druga je vijest da se isti taj Jergovićev roman našao na popisu knjiga nominiranih za jednu od najvećih ruskih književnih nagrada, Jasna poljana (/A=0O >;O=0), koju dodjeljuje istoimeni muzej-imanje L.N. Tolstoja, a sponzorira je Samsung. Nagrada se dodjeljuje u četiri kategorije, od kojih je jedna strana proza. Specifičnost kategorije je da se početkom marta objavi popis nominiranih knjiga, koji su sačinili kritičari, književni teoretičari, profesori, i ne rade se daljnje selekcije. Jedna knjiga u oktobru dobije nagradu, a preostala 31 služe kao godišnji prijedlog za čitanje. Dobitnici su u zadnje tri godine bili Orhan Pamuk, Mario Vargas Llosa i Amos Oz.

O knjigama koje su predložene ove godine, možete se informirati na ovome linku

Inače, u veljači 2019. objavljen je ukupno stoti prijevod neke Jergovićeve knjige na strani jezik, popis svih njegovih prevedenih knjiga nalazi se ovdje

Moja kritika romana Mihaila Sebastiana "Već dvije tisuće godina.../Kako sam postao huligan" u "Vijencu"

četvrtak , 14.03.2019.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)

a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
Mihaila Sebastiana
"Već dvije tisuće godina.../Kako sam postao huligan"
(Hrv.filološko društvo/Disput, 2018.)




Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić, Borisa Becka, Mirka Planinića, Pavla Pavličića i Mladena Klemenčića
- tekst Mire Muhoberac, u spomen na spisateljicu, prevoditeljicu i urednicu Irenu Lukšić
- tekst Ive Pranjkovića, u spomen na jezikoslovca Josipa Silića
- tekst Lahorke Plejić Poje "Još koja (p)o kurikulu, lektiri, hrvatskom"
- tekst Milana Pelca " Kraljevska ljepota knjiga u Budimpešti"
- tekst Lidije Bogović o knjizi Josipe Dragičević "Književnost u hramu ljubavi. Hrvatska nacija, rod i književnost u prvoj polovici 19.stoljeća"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Stijepa Mijovića Kočana "Čoek zlatnije ruka"

te još pregršt tekstova o filmu, likovnoj umjetnosti, kazalištu, plesu, glazbi...

O Ireni Lukšić i ediciji "Na tragu klasika"

srijeda , 13.03.2019.

Teško je, nemoguće je prihvatiti činjenicu da više nema Irene Lukšić...

No, jedini dostojan način da se oprostimo od nje je da se osvrnemo na njezin rad...

Zato bih iznio neka razmišljanja o njezinoj ediciji "Na tragu klasika" koju bez imalo zadrške smatram najboljom i najvažnijom književnom edicijom koju smo ikad imali.

Jer, dok su velika većina knjiga na policama naših knjižara tek tržišni proizvodi, svaka knjiga edicije Na tragu klasika je umjetničko djelo, visoke razine kvalitete u svim segmentima.

Povukao sam već u prethodnom postu paralelu sa Zlatkom Crnkovićem ali bih to nadopunio i rekao da Ireninu ediciju smatram važnijom, boljom i hrabrijom od slavne edicije "Hit" koju je uređivao Crnković.
Edicija "Hit" iznimno je važna i jako kvalitetna, otvorila nam je oči u nepoznate svjetove i formirala nam ukus, ali je to činila u za knjigu puno povoljnija vremena; naslovi te edicije prodavali su se diljem Jugoslavije u desecima tisuća primjeraka ali i unatoč odličnoj prođi Crnković je ipak pazio da u njoj budu i komercijalni, širokoj publici prijemčivi naslovi ne uvijek vrhunske kvalitete. Naravno, u to vrijeme i to je bilo važno, zbog popularizacije čitanja, ali Irenina edicija kvalitetom nadmašuje Crnkovićevu ediciju "Hit" i u njoj je naprosto nemoguće naći knjigu koja ne zaslužuje čitanje.

Irenina edicija "Na tragu klasika" nastajala je u za knjigu i izdavaštvo puno teže doba, u doba kad je već prodajna tiraža od tisuću primjeraka veliki uspjeh, a zatvaranje financijske konstrukcije pojedine knjige izrazito teško. No i unatoč tome Irena je ustrajavala objavljivati isključivo djela najviše razine kvalitete, bez imalo kalkuliranja o prodajnom potencijalu tih naslova. Pritom je jako pazila na kvalitetu prijevoda angažiravši redovito i isključivo iskusne, vrhunske prevodioce. U suradnji s Disputom pazila je na kvalitetu svih segmenata, kvalitetu papira i tiska, uveza i dizajna, svaku naslovnicu oplemenivši umjetničkom fotografijom Stanka Abadžića, a ono što tu ediciju izdvaja od svih ostalih je stručni pogovor - danas kad postoji cijeli niz izdavača koji čak ni "bilješku o autoru" ne uvrštavaju u svoja izdanja, svaka od više od 140 knjiga Irenine edicije sadrži stručni pogovor, koji su najčešće pisali prevodioci te knjige i u njemu analizirali to djelo ali i predstavljali autora i njegov ukupan opus, što je izrazito bitno s obzirom da se u najvećem broju slučajeva radilo o piscima i spisateljicama čija nijedna knjiga dotad još nije bila prevedena na hrvatski, a ti autori spadaju među najbolje pisce svojih zemalja.

Iako su najviše zastupljeni istočnoeuropski autori, tom edicijom Irena Lukšić je zapravo zaokružila čitav globus (ali i obuhvatila 100-godišnji vremenski raspon) i popunila jako velike praznine u domaćoj recepciji strane književnosti. Bez Irenine edicije "Na tragu klasika" vrlo brojni, iznimno značajni strani autori ostali bi nam nepoznati.

Osim Ireni Lukšić, za to trebamo zahvaliti i Josipu Panduriću, vlasniku i uredniku izdavačke kuće Disput u suradnji s kojom je Hrvatsko filološko društvo čija je Irena bila urednica, objavljivalo te knjige.
Na kraju ostaje želja i nada da Irenin prerani odlazak ipak neće značiti i gašenje edicije "Na tragu klasika", najbolje književne edicije koju je Hrvatska ikad imala.
(A s obzirom da je kvalitetu uredničkog rada Irene Lukšić nemoguće dostići, savjetovao bih Josipu Panduriću da nekoliko prevodioca s kojima je Irena surađivala angažira kao urednike, i svaki od njih da bude zadužen za pojedinu zemlju).

P.S.
U sinoćnjem "Dnevniku", tzv.središnjoj informativnoj emisiji HTV-a, nije bilo ni riječi o Ireni Lukšić!
SRAMOTA!
SRAMOTA!!
SRAMOTA!!!

Preminula je prevoditeljica, urednica, spisateljica, znanstvenica Irena Lukšić

utorak , 12.03.2019.

Šokirala me je vijest da je prekjučer, na svoj 66.rođendan, preminula draga Irena Lukšić, urednica moje prve knjige kritika "Utočište od riječi" (2007.), urednica časopisa "Svjetlo" koji je bio prvi tiskani medij u kojem sam objavio kritiku nakon dugogodišnjeg objavljivanja na portalu Lupiga, dugogodišnja urednica jedinog hrv.časopisa posvećenog prijevodnoj književnosti "Književna smotra", urednica naše najkvalitetnije edicije strane proze "Na tragu klasika", autorica 15 proznih knjiga i prevoditeljica više od stotinu knjiga s ruskog...

Irena Lukšić bila je prava posvećenica književnosti, nezasitna čitateljica i neumorna prevoditeljica s ruskog, vrhunska spisateljica i urednica, velika ljubitekjica rock-glazbe, iznimno blaga i draga osoba, i veliki, veliki, veliki znalac, možda i ponajbolja poznavateljica suvremene ruske književnosti u Hrvatskoj.

U ediciji "Na tragu klasika" koja broji više od 140 naslova otkrila nam je desetke i desetke sjajnih autorica i autora od kojih većina dotad nije bila prevedena na hrvatski, i to je bila naša najkvalitetnije uređena biblioteka.

To je veliki gubitak za hrvatsku kulturu i za sve koji su poznavali Irenu Lukšić.

Još malo o Rijeci kao europskoj prijestolnici kulture...

Iz portala ARTEIST zamoliše me za izjavu o Rijeci kao prijestolnici kulture.

U svome tekstu (koji je dostupan na OVOME LINKU) moju izjavu nisu prenijeli u cijelosti pa napominjem da sam u svojoj izjavi izrazio i svoje zgražanje nad time što se vodstvo EPK predstavlja ljevičarima i tobožnjim velikim borcima za prava radništva, a iskorištavaju besplatan rad volontera i ignoriraju prijedlog da se tokom 2019.svatko od njih odrekne 5% svake svoje mjesečne plaće u korist fonda za volontere, čime bi se skupilo dovoljno sredstava da svaki volonter dobije bar nekakav honorar.

Čak ni građanima koje su primili u tzv. Vijeće građana i koji će u tom vijeću trošiti svoje vrijeme i energiju na analizu, procjenu i odabir predloženih programa ti navodni ljevičari iz vodstva EPK ne žele i neće plaćati honorare za taj rad tih građana. SRAMOTA!!!

Inače, u subotu 09.03.2019. je u Novome listu objavljen članak o nastupu riječkog EPK na turističkom sajmu u Berlinu, gdje su predstavili dio programa. Pritom su nabrojili više stranih umjetnika koji su već uvršteni u program. Iz toga sve očitije postaje da sam bio u pravu kad sam još u rujnu 2017.pisao da će se najveći dio sredstava predviđenog za program EPK utrošiti na plaćanje stranaca, umjesto da se EPK iskoristi za unapređenje i promociju domaće kulturne proizvodnje, dok će se učešće Riječana svesti na besplatno volontiranje. Pa će neki inozemni kazališni redatelj dobiti za jednu izvedbu svoje predstave cjelogodišnju plaću roditelja riječke studentice koja će besplatno volontirati "cepajući ulaznice" za tu predstavu. Sramota.

Slogan EPK je "Rijeka - luka različitosti". Nažalost, vodstvo EPK nije iskoristilo priliku pokazati se uistinu drukčijima - biti prva europska prijestolnica kulture u kojoj nema iskorištavanja besplatnog rada volontera.

Uvijek ista priča, navodni ljevičari iz sfere kulture - uvijek jaki na riječima dok sebe opisuju kao velike borce za radnička prava, ali nema šansone da se ijedne svoje kune odreknu za provedbu u praksi te borbe za prava radnika koje su im puna usta. Prosjek plaća vodstva EPK je barem 10.000 kuna i gotovo pa ne bi ni osjetili da im se svaka mjesečna plaća smanji za 500 kuna u korist fonda za volontere. Ali neće za to ni da čuju.
Toliko o njihovoj vjerodostojnosti.

INTERVJU: Velibor Čolić

ponedjeljak , 11.03.2019.

Velibor Čolić, rođen 1964. godine u Odžaku, prve je knjige objavio u Zagrebu, i to u biblioteci Quorum kod Branka Čegeca. Rat u bivšoj Jugoslaviji doveo ga je i na frontu, i to u uniformi HVO-a, nakon čega se odlučio na egzil i put u Francusku iako francuski nije znao ni beknuti. Danas je Čolić ugledni autor ugledne pariške nakladničke kuće Gallimard koja mu je objavila četiri naslova. Više nego aktualni roman “Priručnik za egzil (Kako uspjeti u izbjeglištvu u trideset i pet lekcija)” Gallimard je objavio i u džepnom izdanju, a prije nekoliko dana objavila ga je i kuća Vuković&Runjić u prijevodu Mirne Šimat. O tom je romanu nakon Pule Čolić razgovarao i u zagrebačkoj Booksi s kritičarkom Katarinom Luketić

Intervju s Veliborom Čolićem čitajte ovdje

Video-snimka predstavljanja knjige Dragana Bursaća "PTSP spomenar"

Portal Lupiga nedavno je u zagrebačkom kafiću No sikiriki ugostio bosanskohercegovačkog novinara i književnika Dragana Bursaća te pjesnika i izdavača Ramiza Huremagića iz izdavačke kuće Centar Samouprava iz Sarajeva.

Povod je nedavni izlazak knjige Dragana Bursaća "PTSP spomenar".

Na ovome linku možete pogledati video-snimku te književne večeri, na kojoj su sa spomenutom dvojicom sarajevskih kolega razgovarali novinari Lupige Ivor Fuka i Ladislav Tomičić.

Sretan 8.mart - Dan žena!!!

petak , 08.03.2019.

Svim čitateljicama ovog bloga

želim

Sretan 8.mart - Dan žena!!!

Poetsko-glazbena večer "Poslije Dana žena"

četvrtak , 07.03.2019.

Dvor Veliki Tabor
Hum Košnički 1, Desinić

poziva nas na poetsko-glazbenu večer
"Poslije Dana žena"

Sudjeluju pjesnici:
Darija Žilić, Lana Derkač, Mirjana Mikulec i Davor Šalat

Glazbeni prilog : Darija Žilić

09.03.2019. s početkom u 18 sati.

Dobrodošli!

NOVO: Clarice Lispector - "Meduza" (Vuković & Runjić, 2019.)

srijeda , 06.03.2019.

CLARICE LISPECTOR
"Meduza"
Nakladnik: Vuković & Runjić
Prijevod: Tanja Tarbuk
02/2019.
95 str., meki uvez
Cijena: 99.00 kn

Riječ izdavača

Roman Clarice Lispector "Meduza" - na portugalskom "Živa voda" - zbiva se na duhovnom, psihološkom planu na kojem duša razgovara s cijelim tijelom. Čini se da glas u romanu govori sam sa sobom, uglavnom preispitujući svoj položaj u ‘određenom trenutku’. Trenutak se čas pojavljuje kao ljubavnik, čas kao noćna mora, beživotni sugovornik koji nema oblika, koji ne osjeća, ne odgovara, samo jest.

O čemu ova knjiga govori? O svemu što nije opipljivo. Može se početi čitati u bilo kojem dijelu, jer u njoj nema logičnog reda, ali cijelo vrijeme je prisutna napetost. Ovo je Clarice u svojoj biti. Sadašnji trenutak u nastojanju da ga se uhvati: “Da, ovo je život sagledan kroz život”

Clarice Lispector brazilska je spisateljica rođena 1920. u Ukrajini. U Rio de Janeiru je studirala pravo, tijekom kojeg radi kao novinarka i podučava matematiku i engleski. Otuda jedna od njezinih čestih tema - odnos profesor i učenik - opisan u prvom romanu "U blizini divljeg srca" (Perto do Coraçăo Selvagem, 1943.), za koji je dobila nagradu Graça Aranha. Nakon što se udala za kolegu Mauryja Gurgela Valentea, živi u Europi i donosi na svijet dva sina. Nakon povratka u Brazil, Clarice se rastala i vratila novinarskom poslu.

Romani joj se pomalo prevode na druge jezike, sve je više pozivaju na kongrese o književnosti… Clarice Lispector umrla je u Riju 1977. , dan prije svog 57. rođendana. Postumno je objavljena njezina korespondencija, kao i roman "Dah života" (Um sopro de vida). Mnoge su studije napisane o njezinu djelu, međutim, Clarice uvijek izmiče konačnom definiranju. Objavila je osam romana i brojne zbirke pripovijedaka, kronika i priča za djecu.

Izvor: Moderna Vremena Info

Predstavljanje nove prozne knjige Diane Rosandić Živković "Zidoder"

utorak , 05.03.2019.

Društvo hrvatskih književnika
Trg Josipa Jelačića 3/I
Zagreb

poziva nas na

predstavljanje nove prozne knjige
Diane Rosandić Živković
"Zidoder"
(Zagreb, Studio Moderna d.o.o., 2018.).


Uz autoricu će sudjelovati dr. sc. Željka Lovrenčić i Ljerka Car Matutinović.

Voditeljica tribine: Lada Žigo Španić

Dobrodošli u DHK u četvrtak, 7. ožujka 2019. u 12 sati!

NOVO: Davor Šalat "Zvijezde, davna lica spašenih" (Fraktura, 2019.)

Davor Šalat
"Zvijezde, davna lica spašenih"
poezija
izd. Fraktura
02/2019.
144 str., tvrdi uvez s ovitkom
Cijena: 129.00 kn

Riječ izdavača

Poezijom se spaja nespojivo i priziva ono što nazivamo odsutnošću, privremenom udaljenošću. Zvijezde: njihova svjetlost, strogo i hladno, lebdi nad životima drugih. Davna lica spašenih: čija su i tko je spašen? Zašto, gotovo neporecivo, vjerujemo da se to odnosi na nas, na naša lica i naše živote? Da bi se ta golemost razumjela, da bi se preživjele njihova točnost i vidljivost, potrebna je poezija, metaforični jezični stroj, kojim se "ispituje dno svake stvari": raskorak i sumnja, svjetlo i mrak, pretvaranje i vječnost. Spajanje nevidljivih veza prošlosti i sadašnjosti, slutnja budućnosti koja je prošla, domišljanje novog poretka stvari, dobrodošlo su polazište u čitanju knjige "Zvijezde, davna lica spašenih". Opsežan radni zadatak opredmećivanja života za pjesnika je jednak spašavanju povijesti vlastitog znaka: jezika, pisma. Ali može li se drukčije ispod zvijezda?
U pjesmama Davora Šalata, "tim strpljivim labirintima linija", ocrtava se povijest predmeta i njihovih skrivenih bivanja, povijest našeg čitanja, radosti i stradanja.
(Miroslav Mićanović)

Davor Šalat rođen je u Dubrovniku 1968. godine, a cijeli je život proveo u Zagrebu, gdje je na Filozofskom fakultetu diplomirao komparativnu književnost te španjolski jezik i književnost. Radi kao novinar i urednik na Hrvatskom radiju – Radiju Sljeme. Objavio je šest zbirki pjesama: "Unutarnji dodir" (1992.), "Sanjarije krhkog sunca" (1999.), "Košulja tišine" (2002.), "Uspavanka pod pepelom" (2005.), u koautorstvu s Lanom Derkač – "Murmullo sobre el asfalto" (Meksiko, 2008.) i "Tumačenje zime" (2009.). Objavio je i pet knjiga eseja i kritika, uglavnom o suvremenim hrvatskim pjesnicima: "Odgođena šutnja" (2007.), "Posrtanje za alibijem" (2011.), "U tigrovoj kući" (2012.), "Zrcalni ogled" (2014.) i "Skeniranje vjetra" (2016.).

Godine 1991. dobio je nagradu Goran za mlade pjesnike u okviru pjesničke manifestacije Goranovo proljeće. Godine 2015. za knjigu "Zrcalni ogled" dobio je nagradu Julije Benešić u Đakovu za najbolju zbirku kritika. Preveo je i objavio zbirku pjesama španjolskog nobelovca Juana Ramóna Jiméneza "Vječnosti" (2001.) te cikluse pjesama Víctora Rodrígueza Núńeza, Manuela Altolaguirrea i Francisca Domenea. Priredio je izbore iz poezija Željka Sabola, Ante Stamaća, Branimira Bošnjaka, Gojka Sušca, Dubravka Škurle i Zvonimira Goloba, kao i panorame suvremenog hrvatskog pjesništva na engleskom i njemačkom jeziku (zajedno s Borisom Perićem), te suuredio antologiju Međunarodnog pjesničkog festivala u Zagrebu "Kairos u Zagrebu/Kairos in Zagreb" (2006.).

Predstavljanje knjige pjesama Szilarda Borbelyja "Tijelu: Ode i legende" (OceanMore, 2018.)

ponedjeljak , 04.03.2019.

Tribina Odvalimo se poezijom 4. ožujka bit će posvećena predstavljanju knjige pjesama "Tijelu: Ode i legende" hvaljenoga mađarskog pjesnika Szilárda Borbélya. Knjigu je koncem prošle godine objavila Naklada OceanMore, u prijevodu Lee Kovács i s uredničkim potpisom Nevena Vulića.

Uz urednika i prevoditeljicu, gošća će biti i glumica Jadranka Đokić koja će govoriti pjesme Szilárda Borbélya.

Riječ je o kompleksnoj poetskoj kompoziciji koja preispituje osobni i društveni odnos prema ljudskom tijelu. Autor u 59 poglavlja nadahnuto pripovijeda o vlastitome metafizičkom poimanju tijela i jezika, ali i o misteriju samoga postojanja.

Gosti: prevoditeljica Lea Kovács i urednik Neven Vulić
Pjesme izvodi: Jadranka Đokić
Voditeljica tribine: Sanja Baković

Kad : Ponedjeljak, 4. ožujka 2019. u 19:30 – 20:30

Gdje : "Pločnik", Međimurska ulica 21, Zagreb

Pjesma Slavka Jendrička, povodom 30.obljetnice smrti velikog pjesnika Josipa Severa

nedjelja , 03.03.2019.

Povodom 30.obljetnice smrti vekikog pjesnika Josipa Severa, sisački pjesnik Slavko Jendričko napisao je pjesmu:

Slavko Jendričko
GDJE SI, GDJE SMO

(Josip Sever (Blinjski Kut, Sisak, 1938.- Zagreb, 1989.)


Zlatno poslijepodne tvoje smrti
čini spokojnim cvijeće koje stavljam
podgrijanim prstima u prostor
kojeg nikako ne mogu odrediti
definirati potokom iznad zemljinog
omotača kroz čiju ozonsku rupu tečem
plivam uzvodno nizvodno zvucima
Severovog kćerkinog lisnatog jezika
dok gore planeti jezivih vučjih zvukova
pridignut s grobne postelje s cvijećem
sviram blagu sreću nisam zaboravio
prezirali smo za života hladnoću tuge.

RADIO-ROMAN : Kemal Mujilić Artnam "Sarina druga ljubav"

U emisiji RADIO ROMAN 3.programa Hrvatskog radija

od ponedjeljka 04.03.2019. do petka 08.03.2019.
u svakodnevnom terminu od 09:30 do 09:55 h

bit će emitiran roman
"Sarina druga ljubav" Kemala Mujičića Artnama.


Moju kritiku tog romana čitajte ovdje