knjiški moljac

INTERVJU: Goran Tribuson

utorak , 30.04.2019.

Opširan razgovor s Goranom Tribusonom,

koji je nedavno objavio novi roman
"Otac od bronce"

čitajte ovdje

INTERVJU: Midhat Ajanović Ajan

ponedjeljak , 29.04.2019.

Midhat Ajanović Ajan je književnik, profesor filma, filmski autor i karikaturist, rođen u Sarajevu 1959. Diplomirao je novinarstvo u Sarajevu i učio animaciju u Zagreb filmu. Od 1994. živi u Göteborgu (Švedska), gdje je doktorirao s filmološkom tezom. Objavio je više knjiga raznih žanrova i na nekoliko jezika, uključujući tu i osam romana te više djela iz povijesti i teorije animiranoga filma. Za svoj rad nagrađivan je na uglednim književnim i filmskim manifestacijama i izložbama diljem svijeta. Između ostalih pripalo mu je posebno priznanje za doprinos u proučavanju animacije koje dodjeljuje zagrebački Animafest. U ovom razgovoru bavimo se najviše njegovim književnim i publicističkim radom. Nedavno mu je u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Bizovcu objavljena knjiga publicistike Film i strip, što je samo jedan od povoda za razgovor Vjekoslava Đaniša s ovim izvanrednim i višestranim umjetnikom.

Razgovor čitajte ovdje

MOJA KRITIKA romana "Nevidljivi čovjek" Ralpha Ellisona u "Vijencu"

četvrtak , 25.04.2019.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga i

moja kritika romana
"Nevidljivi čovjek" Ralpha Ellisona
(prev. Zvonimir Radeljković, izd. Ex libris, Rijeka, 2018.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s piscem Alojzom Majetićem
- kolumne Nives Opačić, Pavla Pavličića, Borisa Becka
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Ane Horvat "Lovorvišnja"
- tekst Petre Miočić o tribini povodom 90.obljetnice rođenja Milana Kundere
- tekst Tuge Tarle uz španjolske prijevode Dražena Katunarića i Drage Štambuka
- tekst Strahimira Primorca o romanu Damira Karakaša "Proslava"
- tekst Lade Žigo Španić o knjizi Mladena Machieda "Balzami"
- razgovor s finskim piscem Tommijem Kinnunenom

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, glazbi, plesu, filmu itd.

Mediteranski festival knjige

srijeda , 24.04.2019.

Od 8. do 12.05.2019. u Splitu će se održati Mediteranski festival knjige.

Uz brojna predstavljanja knjiga i nastupe pisaca, osobit naglasak stavljen je na najmlađe ljubitelje čitanja

Opširnije ovdje.

NOĆ KNJIGE 2019.

utorak , 23.04.2019.

Danas, 23.04.2019. diljem Hrvatske održat će se osma Noć knjige.

Riječ je o manifestaciji kojom se nastoji dati kreativan poticaj čitanju, promociji knjige te razgovoru o njezinu statusu i važnosti u suvremenom društvu. Povod za to su Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja).

Kao i prethodnih godina, na taj dan, u dnevnim ili večernjim satima, u knjižarama, antikvarijatima, knjižnicama, različitim institucijama te u svim ostalim prostorima „prijateljima knjige“, kao i u javnome prijevozu, organiziraju se razna događanja: predstavljanja knjiga, javna čitanja, druženja s autorima, radionice i sl., s ciljem da se oči javnosti usmjere na knjigu, kako bi nas ljubav prema njoj još više međusobno povezala.

Opširnije na ovome linku, gdje možete naći i detaljan pregled događanja po gradovima.

Fraktura predstavlja pet novih pjesničkih zbirki

ponedjeljak , 22.04.2019.

FRAKTURA nas poziva

na večer poezije i predstavljanje novih pjesničkih zbirki

Josipe Gogić "Žena žutih očiju",
Miroslava Kirina "Malešne",
Suzane Matić "Usnena predaja",
Lare Mitraković "Dva puta za jug"˙˙,
Davora Šalata "Zvijezde, davna lica spašenih".

Razgovor s pjesnikinjama i pjesnicima vodit će
Irena Matijašević i Miroslav Mićanović.

Četvrtak, 25. travnja 2019., 20 sati
Kino Europa, dvorana Müller
Varšavska 3, Zagreb

NOVO: Marek Šindelka "Zamor materijala" (Naklada Ljevak, 2019.)

Marek Šindelka
"Zamor materijala"
roman
Nakladnik: Naklada Ljevak
Prijevod: Sanja Milićević Armada
03/2019.
216 str., tvrdi uvez
Cijena: 129.00 kn

Riječ izdavača

U romanu "Zamor materijala", prvom češkom romanu koji se bavi migrantskom krizom u Europi, glavni je lik neimenovani dječak, tinejdžer, koji se nađe u neimenovanoj europskoj zemlji - nepoznatom teritoriju koji mu djeluje hladno i neprijateljski. Dok putuje kroz hladan zimski pejsaž, zanijekano mu je pravo na normalan život - kreće se poput sjenke po periferiji zemlje i po rubu društva. On zapravo pokušava doći do grada na sjeveru Europe, kamo se bio zaputio zajedno sa starijim bratom dok ih krijumčari ljudi nisu putem razdvojili.

Iako mu je tema migrantska kriza, roman se zapravo bavi univerzalnim temama otuđenosti i gubitka doma i vlastitog identiteta. Šindelka razotkriva stanje u kojem su migranti svedeni na neprijatelje, na problem, na radnu snagu, na potrošni materijal, izbjegavajući pritom moraliziranje. Roman nipošto nije politički niti društveni pamflet.

Šindelkin roman donosi univerzalno svjedočanstvo o fizičkoj izolaciji i rascijepljenosti u kojoj se nalaze izbjeglice i općenito migranti. Potresna, empatična proza u kojoj se Europa iz priželjkivanog Raja preobražava u negostoljubivo, surovo mjesto. Ostvarenje koje nas konfrontira s našim konformizmom i ravnodušnošću.
(iz obrazloženja žirija najprestižnije češke književne nagrade Magnesia Litera)

Šindelkini opisi zimskog krajolika naprosto su očaravajući – stil mu je jezgrovit, ogoljen do kosti, mccarthyjevski sugestivan, s rečenicama poput kirurških rezova.
Michaela Rosová, Novinky.Cz

Marek Šindelka rođen je 1982. godine u češkom gradiću Polička. Diplomirao je kulturologiju na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu te scenaristiku i dramaturgiju na praškoj FAMU. U češkoj književnosti debitirao je 2005. godine hvaljenom zbirkom poezije "Strihnin i druge pjesme" (Strychnin a jinébásne), koja je ovjenčana Nagradom Jiríja Ortena namijenjenom mladim književnicima. Šindelka je autor romana "Pogreška" (Chyba, 2008.) te koautor istoimenog stripa iz 2011. godine.
Svoj književni talent potvrđuje zbirkom pripovijedaka "Ostanite s nama" (2011.), za koju je dobio prestižnu književnu nagradu Magnesia Litera za češku proznu knjigu godine. Nakon toga Šindelka je objavio i proznu zbirku "Karta Anne" (Mapa Anny, 2014.) te hvaljeni roman "Zamor materijala" (Únava materiálu, 2016.), za koji je ponovo primio nagradu Magnesia Litera.

Izvor: Moderna Vremena Info

INTERVJU: Tatjana Gromača

nedjelja , 21.04.2019.

Povodom izlaska knjige proznih zapisa „Mrtav rukavac rijeke Save“ u izdanju zagrebačkog Sandorfa, novinarka portala Kulturistra razgovarala je s nagrađivanom spisateljicom Tatjanom Gromača.

Razgovor čitajte ovdje

Moja kritika knjige priča Denisa Peričića "Tijelo od snova" u novome broju časopisa "Kolo"

petak , 19.04.2019.

Iz tiska je izišao
novi broj časopisa "Kolo"
(br. 01/2019., izd. Matica hrvatska, gl.ur. Ernest Fišer)
a u njemu i MOJA KRITIKA zbirke priča Denisa Peričića "Tijelo od snova".

Sadržaj novog broja "Kola" :

- tekst Zdenke Weber o 48. Varaždinskim baroknim večerima ( 21. rujna – 3. listopada 2018.)
- tekst Stijepo Mijovića Kočana "Kazališno ljeto 2018. u Dubrovniku"
- poezija i proza Ludwiga Bauera, Darije Žilić, Slavka Jendrička, Zdenker Maltar, Tatjane Gromačer, Markas Grbe
- kratka priča Eudore Welty "Zlatoglav", u prijevodu Božice Jelušić i Lea Filipa Kovačića
- ogled Damira Zorića "Nikola Andrić o hrvatskom narodnom pjesništvu"
- tema broja: 110. obljetnica rođenja Petra Šegedina (1909.-1998.) s tekstovima Ivana Boškovića, Cvjetka Milanje, Dunje Detoni Dujmić i Domagoja Brozovića
- opširan blok književne kritike: tekst Igora Šipića o knjizi Sanje Knežević "Tema TMB", tekst Dunje Detoni Dujmić o knjizi Vinka Brešića "Eseji o autobiografiji", tekst Davora Šalata o knjizi Ernesta Fišera "Preludij za anginu pectoris (Pjesme, 2015.-2017.)", tekst Maria Kolara o knjizi Marka Gregura "Mogla bi se zvati Leda", tekst Emilije Kovač o knjizi Andrijane Kos-Lajtman "Teleidoskop", tekst Željke Lovrenčić o klnjizi Borisa Domagoja Biletića "Zato što vrime ne prolazi", tekst Branka Maleša o knjizi
Drage Štambuka "Kad su miši balali molfrinu", tekst Daniela Načinovića o knjizi Ljerke Car Matutinović "Dok su ti ruke u pokretu", tekst Matije Ivačića o knjizi Radke Denemarkove "Novac od Hitlera (Ljetni mozaik)", tekst Nataše Ilić o knjizi
Đurđe Vukelić Rožić "Nepokošeno nebo 2, Antologija hrvatskog haiku pjesništva 2008.-2018."

Tribina "Književnost i otpor" : Branko Maleš i Monika Herceg

četvrtak , 18.04.2019.

Pozvani smo na tribinu Književnost i otpor gdje će biti govora o načinima otpora kroz književnost, aktivizmu, a najviše
otporu kroz poeziju, njenu formu i tematiku, o zamkama iste i kako ih uspješno izbjeći.

Gost je Branko Maleš.
Moderira: Monika Herceg

18.04.2019. s početkom u 19 sati
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke (Krvavi most 2, Zagreb)

Branko Maleš (1949., Zagreb) spada među najznačajnije suvremene hrvatske pjesnike i pjesničke inovatore internacionalnog ranga. Autor je brojnih knjiga ("Tekst", 1978; "Praksa laži", 1986; "Placebo", 1992; „biba posavec“, 1996; "Trickster", 1998; "Vertigo", 2010; "Mutno", 2017, itd.) i dobitnik "Goranova vijenca" i mnogih drugih nagrada, uključujući i nagradu "Vladimir Nazor" 2018. godine za zbirku "Mutno",

INTERVJU: Boris Domagoj Biletić

srijeda , 17.04.2019.

Pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri, sve je to Boris Domagoj Biletić.

Razgovor s Borisom Domagojem Biletićem pročitajte ovdje

NOVO: David Albahari - "Gec i Majer" (Sandorf, 2019.)

utorak , 16.04.2019.

DAVID ALBAHARI
"Gec i Majer"
roman
Nakladnik: Sandorf
04/2019.
125 str., meki uvez
Cijena: 49.00 kn

Riječ izdavača

"Gec i Majer", kratki roman vrsnog pripovjedačkog velemajstora Davida Albaharija, u izvornom se izdanju pojavio prije okruglih dvadeset godina te od tada plijeni pažnju publike kao i kritike. Opsegom neveliko, bez paragrafa i drugih cezura, u jednom neprekinutom, monolitnom bloku ispisano djelo istovremeno je slojevita analiza nekih od središnjih problemskih žarišta suvremene Europe: pitanja krivnje i odgovornosti, kolektiva i individue, pamćenja i zaborava i, na kraju, apstraktnog dobra i onog sasvim opipljivog “banalnog zla“, kao i njihova uspjela umjetnička sinteza.

Albaharijeva je stilistika precizna, imažistički čista – upravo kao i vivisekcija odavno poviješću zatrovanog, ali još uvijek živoga malignog tkiva. Gec i Majer portretirani su tako kao bezlični izvršitelji (oni su čak i međusobno posve zamjenjivi!), oni pišu ljubavna pisma svojim suprugama u Njemačku i dijele bombone logoraškoj djeci, bivajući u isti mah odgovornima za paradigmatsko moderno zlo: njihovi likovi mogli su biti izvedeni izravno iz promišljanja Hannah Arendt.

Ni pozicija pripovjedača, nasljednika, preživjeloga – onoga koji može i mora svjedočiti – nipošto nije neproblematična: krivnja svjedočenja i nemogućnost da se užas pojmi u punom opsegu dovode ga do ruba samoubojstva. To je svjedočenje, makar i kao fikcionalna rekonstrukcija, usprkos svemu za njega nužno, naročito danas.

David Albahari rođen je 1948. godine u Peći. Knjige priča: "Porodično vreme" (1973), "Obične priče" (1978), "Opis smrti" (1982, Andrićeva nagrada), "Fras u šupi" (1984), "Jednostavnost" (1988) i "Pelerina" (1993, Nagrada Stanislav Vinaver), "Izabrane priče" (1994), "Neobične priče" (1999, 2002) i "Drugi jezik" (2003). Romani: "Sudija Dimitrijević" (1978), "Cink" (1988), "Kratka knjiga" (1993), "Snežni čovek" (1995), "Mamac" (1996, NIN-ova nagrada za roman godine, Nagrada Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu), "Mrak" (1997), "Gec i Majer" (1998), "Svetski putnik" (2001), "Pijavice" (2006), "Ludvig" (2007) i "Brat" (2008). Knjige eseja: "Prepisivanje sveta" (1997) i "Teret" (2004). Izabrana djela Davida Albaharija u deset knjiga objavljena su tijekom 1996. i 1997. godine.

Knjige Davida Albaharija prevedene su na engleski, francuski, njemački, talijanski, španjolski, hebrejski, mađarski, grčki, danski, albanski, slovački, esperanto i poljski jezik. Od 1993. godine autor je Vremena knjige, a od oktobra 1996. Stubova kulture. Živi u Calgaryju.

Izvor: Moderna Vremena Info

Protestna pjesma Slavka Jendrička protiv pretvaranja Siska u najveće smetlište u državi

ponedjeljak , 15.04.2019.

Donosim pjesmu na pisanje koje je sisački pjesnik Slavko Jendričko bio potaknut revoltom jer je u Sisku aktivno dvadeset sedam odlagališta opasnog i neopasnog otpada, a upravo je prodano zemljište u sisačkom naselju Novo Pračno zloglasnom Rijekatanku, koji je otjeran iz Rijeke i Jastrebarskog zbog zagađivanja okoliša. Sve to sve više negativno prezentira u javnosti Sisak kao najveće smetlište u državi opasno po zdravlje ljudi, faune i flore. Zar je ekološki iole osviještenim ljudima uopće moguće zamisliti da je odlagalište i spalionica medicinskog otpada nedaleko stambenih objekata, a u krugu od svega jednog kilometra udaljena od vrtića i dvije škole, pita se Jendričko.
U Novom Pračnu osnovana je prošlog mjeseca Građanska inicijativa, koja je ovih dana održala prosvjedni skup. Naime odlagalište Rijekatank trebalo bi biti locirano u prostoru koji je GUP-om predviđen za proizvodnju zdrave hrane, i na tim lokacijama počinju s radom neki OPG-ovi i jedna klaonica.

SIŠČANI NE ŽELE BITI SMETLIŠĆANI

Slavko Jendričko
ODLAGALIŠTE OTPADA S LUTKAMA ANĐELA
Pišem uz televizor
užaren licima riječima
a nigdje na ekranu
ne nazirem ljude
i nije mi se za čuditi
intuitivno sam napisao
nemam inteligenciju
zagrljaja djevojčica
sačuvao sam samo meko
srce koje me nagrđuje
u karikaturu slavuja
dok svojski s ličiocima
sunčevim zrakama
uporno krečim pejzaž
iz čijeg ću vimena
dobrovoljna testna
biološka mjerna postaja
musti loše indekse
premda nisam za cilj
cijeloga svoga života
definirao isključivo sreću
ni svoju niti bakterija
pratilja lutaka anđela
u depoima muzeja u koje
nevoljko ulaze kustosice
zbog plijesni u vidu opakih
čestica sna sitnih kapljica
koje su se podmuklo
kasno noću nataložile
poput nebeske kazne
u naivnom žitnom klasju.

NOVO: Karl Ove Knausgaard "Proljeće" (OceanMore, 2019.)

Zagrebačka izdavačka kuća OceanMore objavila je hrvatski prijevod treće knjige četveroknjižja "Enciklopedija godišnjih doba" Karla Ovea Knausgaarda :

KARL OVE KNAUSGĹRD:
"Proljeće"
proza
izd. OceanMore
Format: 15x22 cm
Prijevod s norveškog: Anja Majnarić
Tvrdi uvez s ovitkom, 120 str.
Cijena: 130,00 kn

Riječ izdavača

U trećem dijelu kvadrilogije Enciklopedija godišnjih doba (Ĺrstid encyklopedien) – Proljeće Knausgĺrd izlazi iz zadane forme kratkih eseja – Jesen i Zima, i piše prozni dnevnički zapis u formi potresna i opširna pisma čas nerođenoj, čas već rođenoj kćeri. Priča počinje u kući, u obitelji gdje sve puca po šavovima, od neobavljenih kućanskih poslova do napetih emocionalnih odnosa među partnerima. Zaglavljen u složenoj obiteljskoj situaciji, s neprisutnom, bolesnom ženom, s troje male djece i jednim djetetom na putu, anksiozan promišlja kada i kako i gdje je sve pošlo po zlu u toj idealnoj norveško-švedskoj obitelji koja ima sve.

Iz medija:

"Proljeće je melankolično i lijepo, s njegovom uobičajenom neprekidnom težnjom za najizloženijom ranjivošću... Čak i ako mislite da vam se neće svidjeti Knausgĺrd, dajte priliku ovoj knjizi i shvatit ćete ga, postat će vam jasno zašto su neki od nas toliko ludi za njim."
Los Angeles Review of Books

"Zapanjujuće iskren pogled na neobične povezanosti između ljubavi, gubitka, smijeha i samouništenja, savršen destilat Knausgĺrdova jedinstvenoga dara."
Publishers Weekly

"... silno dirljivo štivo. Knausgĺrdovo umijeće prepletanja duboka beznađa u bolesti njegove žene s podjednako dubokom nadom u dijete koje su zajedno donijeli na svijet budi u meni želju da knausgardovski zavapim 'Oh'!"
Morgenbladet

"Knausgĺrd je mahnitom i očajničkom ljubavlju sastavio ovu živuću enciklopediju za svoju kćer, kao da je želi vezati uz svijet, usaditi je u nj... Zaljubi se u svijet, zaklinji, budno ga osluškuj, ostani u njemu."
The New York Times

"Knausgĺrdov novi roman zapravo je Moja borba 7... bolna i moćna pripovijest. Knausgĺrd se prije bavio intenzivnim kopanjem u dubinu vlastitih iskustava i sjećanja, a u njegovu je novom romanu riječ o napornu radu, dragosti i tjeskobi koje su povezane s očinskom ulogom."
Aftenposten

"Ova je knjiga kratak roman koji je izravnije povezan s njegovim epskim serijalom Moja borba, vode je isti intenzivni analitički impulsi... Ako ne primjećujemo sitnice, što nam još promiče? I koliko štete nenamjerno nanosimo drugima, pogotovo onima koje najviše volimo? Divna studija o smrtnosti i očinstvu..."
Kirkus

NOVO: Robert Međurečan "Krletka za glinenog goluba" (Sandorf, 2019.)

subota , 13.04.2019.

Robert Međurečan
"Krletka za glinenog goluba"
roman
izd. Sandorf
159 str., meki uvez
Cijena: 95,00 kn

Riječ izdavača

"Krletka za glinenog goluba" Roberta Međurečana krimić je koji grabi u mračne taloge hrvatske nedavne prošlosti u godini svjetskog nogometnog prvenstva na kojem Hrvatska postaje viceprvak svijeta, oslikavajući tako u kontralihtu sveopću euforiju i veselje i skrivene kosture koji čekaju da budu pokopani.

Andrija Tomaš, osuđenik za ratni zločin, nakon godina potucanja po svijetu vraća se kući progonjen savješću i još nečim, mnogo materijalnijim i opasnijim. Istodobno, novopečena ministrica unutarnjih poslova, vođena patološkim porivom, kreće u osobnu osvetu, sve ne bi li pronašla misterioznog Petra Tomu, čovjeka demonskih atributa.

U ozračju “prošlost ovdje nikad ne završava“, ta dva fokusa priče međusobno se isprepliću, nadopunjuju intrigama, korupcijom, klijentelizmom i mrtvima.

Robert Međurečan (Zagreb, 1969.) je prvim romanom, drskim antiratnim pamfletom "Prodajem odličja, prvi vlasnik" (2008.), zaslužio nominacije u svim natječajima za knjigu godine. Drugi roman "Kad jaganjci utihnu u Zdihovu" (2011.) literarno nastavlja obračun s devijacijama iz bliske prošlosti.

Osim što piše romane, piše i scenarije, svira i sklada.

Moja kritika romana "Misa za grad Arras" Andrzeja Szczypriorskog u "Vijencu"

četvrtak , 11.04.2019.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga i

moja kritika romana
"Misa za grad Arras" Andrzeja Szczypriorskog
(prev. Dalibor Blažina, izd.Fraktura, 2018.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- kolumne Nives Opačić, Pavla Pavličića, Borisa Becka, Mirka Planinića i Mladena Klemenčića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Suzane Bosnić Majcenić "Gruba ljubav"
- tekst Strahimira Primorca o romanu Tanje Radović "Rent-a-talent"
- tekst Lidije Lacko Vidulić o nerdavno održanom sajmu knjiga u Lepzigu
- tekst Vesne Badurina Stipčević "Marija Magdalena u Žgombićevu zborniku"
- 20 soneta u akrostihu o Velikom petku Mladena Vukovića
- tekst Janka Heidla o knjizi Tomislava Čegira "Filmski osvrti"

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, glazbi, plesu, filmu itd.

Četverodnevno gostovanje Katherine Arden u Hrvatskoj

srijeda , 10.04.2019.

Nakladnička kuća Mitopeja s osobitim vas zadovoljstvom poziva na hrvatsku turneju američke književnice Katherine Arden, autorice iznimno uspješne, na slavenskoj mitologiji zasnovane trilogije "Zimska noć".

Predstavljanja će se održati od 11. do 15. travnja u Osijeku, Zagrebu, Splitu i Rijeci.

11.04. Osijek, Gradska i sveučilišna knjižnica, od 18 sati
12.04. Zagreb, KIC, od 19 sati
14.04. Zagreb, Kavana Lav, od 20 sati
15.04. Rijeka, Gradska knjižnica, ogranak Trsat, od 18 sati

Sedam godina i šest mjeseci. Toliko je vremena prošlo otkako je tada 23-godišnja Katherine Arden na plaži havajskog otoka Maui, nakon odrađene smjene na plantaži makadamija, u solju nagrizenu bilježnicu upisala prve riječi onoga što će postati Medvjed i Slavuj pa do trenutka kada je u siječnju 2019. Zima za vješticu stigla na police knjižara.
Pojava "Zimske noći", trilogije koja u savršenom spoju slavenske mitologije i ruske povijesti plete priču o Vasilisi Petrovnoj, čiji poseban dar ruske svećenike dovodi do zaključka da imaju posla s vješticom, poklopila se s početkom zime i prvim danima siječnja 2017., a prvi njezin dio, "Medvjeda i Slavuja", kritika i publika odmah su prihvatile s oduševljenjem. Čak ga je i internetska knjižara Amazon proglasila najboljim naslovom u kategoriji fantastike i znanstvene fantastike za tu godinu, čime je debitantica Arden za sobom ostavila suvremene klasike i majstore žanra poput Philipa Pullmana i Neila Gaimana. Stazom uspjeha kročili su i ostali dijelovi serijala; "Zima za vješticu" je, odmah po objavljivanju, dospjela na popis deset najprodavanijih naslova književnosti uopće The New York Timesa, što dovoljno govori o nestrpljivom čitateljskom iščekivanju fantastične završnice ove lirske povijesne sage.

Hrvatska izdanja "Zimske noći", u nakladi Mitopeje i prijevodu Vladimira Cvetkovića Severa najljepša su, stoji u zahvalama treće knjige, što ih je autorica vidjela, a ista se izdavačka kuća može pohvaliti prvim prijevodom "Zime za vješticu" i njezinom objavom izvan engleskog govornog područja.

Novi roman Gorana Tribusona "Otac od bronce" (Mozaik knjiga, 2019.)

utorak , 09.04.2019.

GORAN TRIBUSON
"Otac od bronce"
roman
Nakladnik: Mozaik knjiga
03/2019.
492 str., meki uvez
Cijena: 129.00 kn

Riječ izdavača

"Otac od bronce" novi je roman Gorana Tribusona, jednog od najproduktivnijih i najčitanijih hrvatskih prozaika.

Nakon nekoliko godina provedenih u Austriji gdje se bavio mutnim poslovima i bez prevelikih kontakata s vlastitom obitelji, Žak Kralj vraća se u rodni grad gdje ga čekaju tetka, rat koji kuca na vrata i mrtav otac s kojim se nije rastao u dobrim odnosima... Povratak ovog karizmatičnog junaka, bit će otvaranje svojevrsne Pandorine kutije koje će mnogim ljudima oko njega zauvijek promijeniti život.

Bivši školski kolege, obiteljski odvjetnici i liječnici, propuštene ljubavne prilike, prevareni muževi, konvertiti što preko noći mijenjaju uniforme i zastave, živopisni su likovi ovoga romana koji, osim što sjajno i točno evocira jedno vrijeme, donosi jednu od najljepših ljubavnih priča novije hrvatske književnosti.

***

Goran Tribuson je jedan od najvažnijih predstavnika tzv. žanrovske proze u Hrvatskoj, i što je još važnije, jedan je od ponajboljih i najčitanijih hrvatskih prozaika. Književnu karijeru započeo je početkom sedamdesetih s generacijom borgesovaca, ispisujući tzv. fantastičku književnost, da bi mu kasnije radove obilježio zaokret prema stvarnosnoj prozi, s izrazitim socijalnim backgroundom i naglašeno prisutnim elementima rock-kulture. Vješto se koristeći elementima kriminalističkog romana ispisuje ponajbolje stranice suvremene hrvatske proze poslije Antuna Šoljana.

Prvu knjigu kratkih priča «Zavjera kartografa» objavio je 1972., a potom još niz novelističkih zbirki («Praška smrt», «Raj za pse», «Spavaća kola», «Klasici na ekranu», «Zvijezda kabarea»), kao i izabrane priče «Osmi okular».

Napisao je i niz romana objavljivanih u nekoliko izdanja («Snijeg u Heidelbergu», «Čuješ li nas Frido Štern», «Ruski rulet», «Polagana predaja», «Legija stranaca», «Zavirivanje», «Uzvratni susret», «Made in U.S.A.», «Povijest pornografije», «Siva zona», «Potonulo groblje», «Dublja strana zaljeva», «Sanatorij», «Noćna smjena», «Bijesne lisice», «Ne dao Bog većeg zla», «Gorka čokolada», i dr.), kao i autobiografsku trilogiju – «Rani dani», «Trava i korov» i «Mrtva priroda».

Tribusonov se prozni opus, osim opsežnošću, odlikuje i žanrovskom razvedenošću, tematskom raznolikošću i poetičkim mijenama. Ono što ostaje nepromjenjivim kao poveznica toga raznolikog opusa jest uklanjanje svakoj ideologizaciji, pripovjedačka vještina, visoka zanatska razina i stalna svijest o potrebama čitatelja kao krajnjega "korisnika" literature. Piše još i televizijske i filmske scenarije. Na Akademiji dramske umjetnosti predaje filmski scenarij.

Izvor: Moderna Vremena Info

PREDSTAVLJANJE: Đorđe Matić "Tajne veze:Slušanja, osluškivanja" (Sandorf, 2018.)

ponedjeljak , 08.04.2019.

09.04.2019. (utorak) u 19 sati, u rtiječkom antikvarijatu Ex libris održat će se predstavljanje zbirke eseja "Tajne veze: Slušanja, osluškivanja".

"Đorđe Matić pažljivo sluša i osluškuje, dubinski sondira, pomno čita i proniče – neupitno uspješno – u tajne veze i značenja koja će mnogom površnom slušatelju-konzumentu naprosto promaknuti, a onima koji mu se pridruže u (re)interpretiranju ne samo glazbe, otvorit će neke nove vizure i navesti ga na neka svježa tumačenja i glazbe koju je slušao i sluša, i sredine u kojoj je živio i živi."

Moderator: Vladimir Simčić – Vava
Predstavljači: Damir Urban i Dušan Vesić

Dobro došli!

INTERVJU: Marko Strpić

Razgovor s Markom Strpićem,

voditeljem knjižare-antikvarijata i izdavačke kuće
"Što čitaš?",
specijalizirane za anarhističku literaturu,

možete pročitati OVDJE

Objavljen novi roman Nebojše Lujanovića "Južina" (Fraktura, 2019.)

petak , 05.04.2019.

Nebojša Lujanović
"Južina"
roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 376
Datum izdanja: travanj 2019.
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
Visina: 225 mm
Cijena: 149 kuna

Riječ izdavača

Kada, razočaran i prevaren, mladi doktor znanosti i umjetnik Pavle Kafadar zvan Paško odluči raskrinkati i uništiti karijeru uglednog profesora Josipa Grge Karamana, i ne sluti da će pokrenuti lavinu događaja. Prevaren i očajan, Paško zna da istina o profesoru i njegovim mutnim radnjama mora postati javna, a to je moguće samo ako se dogodi zločin koji se nije dogodio. U svoj pomno smišljeni plan Paško uključuje splitske redikule, torcidaše, branitelje... no stvari ubrzo izmiču njegovoj kontroli. Ono što se činilo kao idealna prilika za osvetu postaje ogledalo Splita i njegove elite, a na vidjelo isplivava pravi zločin iz devedesetih godina.

Paško i njegova ljubav prema jednoj ženi te njegova nemogućnost da ostvari svoje ambicije svojim radom i znanjem, da živi život dostojan čovjeka, vode ga u ludilo, a njegova pobuna protiv sistema postaje pobuna koju prihvaćaju i drugi.

Južina je roman u kojem se osjeća i Smojin Split, i duh Mediterana, ali i oporost i surovost svojstvene našem vremenu koje ne voli i ne podnosi gubitnike. Južina je veličanstven roman o Splitu i najveća posveta njegovim redikulima, roman koji se može čitati kao napeti krimić, kao intiman ljubavni roman, kao knjiga o pobuni i otporu i kao drugačija posveta Splitu.

***

Nebojša Lujanović rođen je 1981. u Novom Travniku (BiH). Bavi se pisanjem, znanstvenim radom i trčanjem maratona. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i doktorirao 2012. iz područja teorije književnosti. Autor je brojnih pripovjedaka, eseja, književnih recenzija i znanstvenih radova. Radovi su mu objavljivani u domaćim i inozemnim književnim i stručnim časopisima. Objavio je romane Stakleno oko (2007.), Godina svinje (2010.), Orgulje iz Waldsassena (2011.) i Oblak boje kože (2015.), zbirku priča S pogrebnom povorkom nizbrdo (2008.), pripučnik za kreativno pisanje Autopsija teksta (2016.) te znanstvenu knjigu Prostor za otpadnike (2018.). Voditelj je programa Pričigina (splitski festival priča) od 2016. Sudjeluje u provedbi kulturnih projekata i organizira književne tribine u Splitu, gdje i živi. Vodi radionice kreativnog pisanja. Otac Lovre i Loti.

NOVO: Marina Šur Puhlovski "Treći život druge violine" (VBZ, 2019.)

četvrtak , 04.04.2019.

Marina Šur Puhlovski
"Treći život druge violine"
pripovijetke
izd. VBZ
broj stranica: 180
cijena: 99,00 kuna

Riječ izdavača

Dok smo živi, život nam se čini beskonačnim, pa rijetko kada propitujemo svoje odluke u svjetlu ukupnosti našeg bića i trajanja. Počesto, kad ih počnemo dovoditi u pitanje, obično je kasno život je prošao… Mislili smo da razumijemo svijet oko sebe, da ga možemo objasniti, da su događaji logični, da smo postupali razumno, da se dogodilo ono što se moralo dogoditi. Tek rijetki imaju dar spoznati da je to puka samoobmana, da nam je istina ostala skrivena jer je prekrivena običajima, navikama, svakodnevicom u kojoj se, naizgled, zbivaju “slučajnosti”. Jedni igraju prema pravilima a da ih i ne propituju, drugi se bune protiv pravila i misle da vode igru na svoj način, trećima je pak sve svejedno i prepuštaju se tokovima…

Junakinje i junaci iz dvadeset pripovijesti Marine Šur Puhlovski, koje povezuje ljubav u svim njezinim oblicima i očitovanjima, daju nam misliti o tome što je zapravo sudbina. Što bi rekao slavni pripovjedač Chaucer: “Nema te nove teme koja nije stara.” Prepoznat ćemo se, pokazati prstom na bližnje, posramiti se nečeg zatajenog, u ljutnji negirati… Ali tu smo: sve su te priče o nama, to je “neobjašnjiva proizvoljnost volje za uništenjem i puka čovjekolikost”
(Alexander García Düttmann).

I barem na trenutak naša svijest oblijepljena poput paučine svime naučenim i stečenim, zastane i zapita se: nije li ta odluka proturječna, je li taj potez imao smisla, nije li naš tako dragocjeni identitet ipak krhak…? Koja je to naša najvažnija vrlina?

Autorska večer Tozana Alkana

srijeda , 03.04.2019.

U organizaciji Društva hrvatsko-turskog prijateljstva
I
Hrvatskog društva pisaca

U četvrtak, 04.04.2019. s početkom u 19 h
U Kuturno-informativnom centru
(prolaz Cibona, Savska 28)

Gostovat će turski pisac i glazbenik
Tozan Alkan.

Povod je nedavni izlazak hrv.prijevoda njegove knjige pjesama "Smrt pogađa metu".
Knjigu je s engleskog prevela Darija Žilić a objavio nakladnik Shure Publikacije iz Opatije.

Posebni gost bit će pjesnik Miroslav Kirin.

Dobrodošli!

Nova knjiga poezije Žarka Jovanovskog "Mislim da se ovdje ništa više ne da učiniti"

Edicije Božičević objavile su novu knjigu poezije Žarka Jovanovskog "Mislim da se ovdje ništa više ne da učiniti"

O knjizi

Zbirka pjesama Mislim da se ovdje više ništa ne da učiniti deveta je knjiga poezije zagrebačkog underground pjesnika, slam izvođača, prozaika, kantautora, grafičara i strip-crtača Žarka Jovanovskog. Nakon osam zbirki u kojima dominira poezija koja se prije svega čita, s kojom se nastupa, Jovanovski je odlučio napisati nešto posve drugo – naime, u Mislim da se ovdje više ništa ne da učiniti autor sublimira sav bijes očit u prethodnim zbirkama u koncizan niz poetski potentnih pjesama kojima iskazuje pomirenje sa svijetom, istovremeno ga odbijajući. Taj paradoks stava prihvaćanja svijeta kakav jest i temeljnog neprihvaćanja stanja stvari u svijetu kakve jesu ocrtava samu srž poetike Žarka Jovanovskog. Kao što kaže u pjesmi Glavom kroz zid, u kojoj se očituje sraz nekog prošlog i sadašnjeg subjekta: „kad jednom zaspim, spavat ću deset hiljada godina u komadu, i sanjat će me tada samo duhovi, davno raspršeni, na vjetrobranskom staklu“.

Iz pogovora urednika, Josipa Ivanovića:
„(…) O Jovanovskom se sa sigurnošću zna sljedeće: bio je tamo kad je umro Tito, bio je tamo kad se raspala Jugoslavija, smucao se oko Zida dok su ga istočni i zapadni Nijemci srčano rušili, potucao se oko bojišnica dok su samoupravne republike kopale masovne grobnice, bio je u Zagrebu kod izbora Tuđmana, u Beogradu kod izbora Miloševića, slušao je ploču Nirvane u trenutku kad je Cobain nespretno prtljao po obaraču puške, slušao „Straight to Hell“ kada je umrla željezna lady, a dok je polako i sigurno pijuckao pivo, poput alkoholne masne jetre što kroči ka cirozi, tako su propasti prilazile i nekad slavne samoupravne republike. Slučajnost? Procijenite sami.
Mnogi biografi Jovanovskog ponudili su razna objašnjenja za čudesnu i uznemirujuću povezanost njegove pojave na ovom svijetu i opće propasti ideja o jednakosti i napretku te sustavnog raspada svega uopće. I dok većina objašnjenja zvuči prilično neuvjerljivo i tupavo, kako to već obično s biografima iz druge ruke biva, u tajnim se knjigama koje polako ali sigurno prodiru na svjetlo dana i pred oči zainteresirane šire javnosti, napokon počela iznositi prava istina o Jovanovskom…“

O autoru

Žarko Jovanovski (Zagreb, 1966.) diplomirao je umjetničku grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. 1994. godine dobitnik je specijalne nagrade Republike Hrvatske za prijedlog spomenika Draženu Petroviću. 1995./1996. boravi u Njemačkoj kao gost njemačke zaklade DAAD na Umjetničkoj akademiji (Kunstakademie) u Düsseldorfu u klasi profesora Tonyja Cragga. Dosad je objavio osam knjiga poezije (Hrvatska, Jebo mu pas mater i životu, Besparica, Voliš li ti mene uopće?, Viškovi, Jebite se svi!, Pjesme o tebi, o njoj, svejedno je, ionako sam bio pijan dok sam ih pisao i Od poraza do poraza), zbirku kratkih pripovijesti Priče o Lenjinu i Staljinu te strip Mrakci, s kojim je gostovao na Beogradskom sajmu stripa 2017. godine. Dobitnik je nagrade za najbolju erotsku pjesmu na međunarodnom natječaju u Mariboru 2016. godine, a iste godina dobiva i nagradu Hrvatskog književnog društva za najbolju zbirku pjesama izvan okrilja HKD-a (za zbirku poezije Jebite se svi!). Njegove pjesme prevođene su na engleski, francuski i ukrajinski, a nedavno je uvršten i u antologiju suvremene hrvatske poezije „Hrvatski pjesnički huligani“, objavljenu u Kijevu 2018. godine. Jedan je od pionira slam poezije u Hrvatskoj i glavni junak dokumentarnog filma Neuspješan skroz, koji je bio u konkurenciji za najbolji dokumentarni film na ZagrebDOX-u 2017. godine.

Razgovor s Biserkom Goleš Glasnović

utorak , 02.04.2019.

04.04.2019. s početkom u 15 sati
Knjižnica Špansko-jug, Zagreb

Razgovor s Biserkom Goleš Glasnović

Biserka Goleš Glasnović je autorica četiriju knjiga poezije, jedne knjige putopisa te brojnih priča kritika i eseje razasutih po važnoj tuzemnoj i inozemnoj periodici.

Susret je upriličen povodom izlaska njezina najnovijeg eseja u časopisu Forum. Gimnazijalcima će predstaviti život jednog književnika. Upoznat će ih o tome kako doći do ideje za tekst ili knjigu, kada završava razrada ideje, a kada počinje pisanje, kako se organizira proces pisanja, kada završava pisanje, kako teče izdavanje knjiga te kako knjiga dolazi do čitatelja. Poseban naglasak će biti na eseju u kojem se naša autorica posebno proslavila te će objasniti kako nastaje esej kao književna vrsta i koliko je složenija od pisanja neke druge književne vrste.

Tribinu će voditi dr. sc. Tin Lemac, ugledni književni kritičar i urednik časopisa Republika.

15. Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu

Novi, 15. po redu ANARHISTIČKI SAJAM KNJIGA održat će od 5. do 7. travnja u AKC Medika (Pierottijeva 11, Zagreb).

Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu već dugi niz godina okuplja izdavačke kuće, grupe, projekte i osobe uključene u slobodarski pokret te sve zainteresirane za predstavljanje slobodarske literature i djelovanja što širem krugu ljudi.
Sajam je mjesto susreta i otvara diskusije važne za anarhistički pokret i društvo. Tijekom proteklih četrnaest godina sajam je okupio velik broj sudionika i sudionica, a na tisuće ljudi je posjetilo sajam i sudjelovalo u programu. Ovogodišnji izlagači su DAF, Što Čitaš?, Zagreb 041, Centar za anarhističke studije, KOMIKAZE i mnogi drugi.

Anarhistički sajam knjiga bit će otvoren u petak 5. travnja, u 15 sati.

Tijekom sajma održavat će se niz predstavljanja i razgovora, uključujući predstavljanja trenutnog stanja skvoterskog pokreta na području Nizozemske te drugog broja anarhističkog časopisa „Antipolitika“. Sajam će se baviti i pitanjem migracija kroz predavanje „Ljudi u pokretu u Velikoj Kladuši - migrantska ili moralna kriza“. Pričat će se i o višegodišnjoj političkoj represiji anarhističkog pokreta u Španjolskoj i njenim posljedicama na pojedince i kolektive na tom području, ali i na anarhistički pokret u cjelini. Predstavit će se uspješna direktna akcija sprječavanja prekomjerne eksploatacije šuma mještana zaseoka Trkulje u selu Blatuša. Saznat ćemo i kako se anarhizam uklapa u koncepte odrasta. U predavanju „Od radikalizacije do legalizacije otpora - protiv legalizacije okupiranih prostora“ pokušat će se dati kritički osvrt na iskustva skvotiranja i stvaranja radikalnih, samoorganiziranih grupa. Kroz predavanje o Autonomnom kulturnom centru Attack! prikazat će se borba za javne prostore na području grada Zagreba, a na Panelu o skvotiranju okupit će nekoliko kolektiva koji će predstaviti svoje skvotove kroz povijest zajednice, odnos s lokalnim vlastima i zajednicom, vlastite projekte te probleme s kojima su se susretali.

Anarhistički sajam knjiga bit će zatvoren u nedjelju 7. travnja, u 15 sati.

Više detalja o programu ovogodišnjeg sajma može se naći na http://www.ask-zagreb.org

Uglazbljenje pjesničkog triptiha Gorana Rema

ponedjeljak , 01.04.2019.

U Glasu Slavonije objavljen je
razgovor s Goranom Remom,
profesorom na osječkom Filozoskom fakultetu i književnikom
povodom vrlo zanimljivog
uglazbljenja njegovog pjesničkog triptiha "Intimacy".

Na ovome linku dostupan je razgovor s Goranom Remom a na
https://poetrydna.com/2019/01/30/intimacy-three-by-goran-rem/ možete pjesnički triptih poslušati i pročitati.