NOVO: Nedžad Ibrahimović "Kuća Teodore K." (Fraktura, 2019.)

Nedžad Ibrahimović
"Kuća Teodore K."
roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 280
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
Cijena: 149 kuna

Riječ izdavača

Nakon što osoblje napusti bolnicu za mentalno oboljele smještenu u idiličnoj prirodi, bolesnici i izbjeglice koji su se u njoj našli moraju nekako organizirati svoj život. U prividnome miru na mjestu gdje su oboljeli zdraviji od onih izvan bolničkoga kruga događaju se ljubavi i smrti, bolesti i životne radosti, sve ono što život čini svakodnevnim, dok vani u neposrednoj okolici bjesni posljednji europski rat. Sve njihove aktivnosti, barem on tako misli, nadzire Mirko Ristić, pjesnik i pisac primijenjene književnosti koji je odavno prestao pisati. U osvit rata, dok su se uokolo nosile mošti Lazarove i podgrijavale nacionalističke strasti, on s jedne strane traži istinu o masovnoj grobnici iz Drugoga rata, a s druge želi ispuniti posljednju majčinu želju, no to će ga dovesti do niza problema, a njegovu dragu Enidu smjestit će u umobolnicu.

Ludilo koje se ciklički ponavlja, nikada razjašnjeni masovni zločini, kosti koje se prenose, duše koje ne mogu pronaći mir, knjige koje ne mogu biti ispisane, sasvim zamršeni obiteljski odnosi, sav ljudski jad i tuga i svi oni odbačeni od društva završavaju u staroj austrougarskoj zgradi daleko izvan svih putova. Kuća Teodore K. briljantan je roman o uzrocima zla, o dubini problema, o ljudskim sudbinama koje se isprepleću u najčudnovatijim okolnostima, koje poput riba čekaju kamo će ih struja odnijeti. Nedžad Ibrahimović ispisao je nadrealnu sliku koja je savršen odraz stvarnoga svijeta.

“Kroz taj uski vremenski procijep ulilo se bilo zimsko plavetnilo. Trajalo je taman toliko koliko je bilo potrebno da se raspremimo i padnemo na njen krevet kao u nebo. Nekoliko minuta plavetnila i, potom, mrak, prijali su mi kao komadi leda na opekotinama, kao obloge na moje cjeloživotne uboje, kao dugo sanjani mir nakon dugotrajnog rata. Tihe mašine kinoprojektora iza prozorskih stakala napravljene od mokrih, podmazanih kolutova borove šume, od prozirnih traka zime i od zveckavih zvukova zvjezdane noći, zatim, njena soba kao 3-D kino i nas dvoje, sve su to bili elementi jedne fantastične priče... Polako sam se izvukao iz kreveta, tiho i na brzinu se obukao i, prije nego što sam izašao i zatvorio vrata, čuo sam: ‘Bleib hier!’”

Nedžad Ibrahimović objavio je knjige eseja Prelamanje eseja (Sarajevo, 1989.), O poeziji, pticama i drugim varkama, američka predavanja (Sarajevo, 2011.) i Bosanske filmske naracije, dokumenti o raspadu (Tuzla, 2012.) te knjigu pjesama Mala povijest smrti i pisanja (Sarajevo, 2017.).
Snimio je dokumentarne filmove Pun mjesec iznad Bosne (Volle maan boven Bosnië), Nizozemska (Den Bosch, 1997.), Protiv struje (Tegen de stroom), Nizozemska – BiH (Den Haag/Tuzla, 1998.) i Nuhova/Noeva priča, TVBiH (Sarajevo, 2006.).
Kao Fulbrightov profesor 2006./2007. na University of Washington u Seattleu predavao je Južnoslavenski film i Južnoslavensku književnost u egzilu.
Kuća Teodore K. drugi je roman iz trilogije započete romanom Inkapsulirana tijela (Buybook, Sarajevo – Zagreb, 2013.).

"Dugog putovanja cilj" Michela Endea u ilustriranoj inačici

"Fantastična knjižnica Malih zvona" - u kojoj nakladnička kuća Mala zvona objavljuje ne-realističnu prozu raznih vrsta - dobila je ilustriranu inačicu, u kojoj tekst prati dvadest ilustracija u boji. Za prvi naslov u seriji odabrali su kratki roman za odrasle Michaela Endea, s ilustracijama Dominika Vukovića.

U kratkom romanu Dugog putovanja cilj, jednom od rijetkih tekstova Michaela Endea namijenjenih odrasloj publici, dolazi do punog izražaja sav virtuozitet njegova pisanja, kao i dubina i originalnost njegove mašte. Dugo putovanje na koje nas Ende vodi obuhvaća Europu, Aziju, Afriku – gotovo čitav svijet. Ono se, međutim, ne odvija jedino u prostoru: od djetinjstva do besmrtnosti, od Engleske do Hinkukuša, njegov junak Cyril Abercomby, blazirani engleski lord, očajnički će pokušavati pronaći bilo kakvu pripadnost. Njegovo putovanje se odvija od opće neosjetljivosti, preko krajnje patnje, do postojanja blistavog i usamljenog poput kristala. Smještajući tekst u svojevrsnu karikaturu viktorijanskog doba, Ende širokim i sigurnim literarnim potezima ocrtava život svog potpuno demonskog lika, njegove ljubavi kao i zločine, a kroz pukotine tog artificijelnog avanturističkog romana iz 19. stoljeća naziru se problemi koji svje doče i o jednom potpuno drugom vremenu.

Roman je prevela Anja Bastašić, a ilustrirao Dominik Vuković

Opširnije ovdje

Moja kritika knjige priča Zorana Pilića "Kad su Divovi hodali Zemljom"

U internetskom časopisu
za književnu kritiku "Stav"
(gl.urednik Boris Domagoj Biletić)
objavljena je
moja kritika knjige priča Zorana Pilića
"Kad su Divovi hodali Zemljom"
(izd.Fraktura, 2018.).

Kritiku možete pročitati na
ovome linku

O lektiri (konstruktivno) i o nečitanju (iz ciničnog ugla)...

Lektiru bi trebalo izdvojiti iz nastave hrvatskog jezika i književnosti i lektira bi trebala biti zaseban, samostalan školski predmet.

Nastavu lektire kao samostalnog predmeta trebalo bi organizirati tako da učenici moraju tijekom tjedna pročitati određeni broj stranica zadane knjige, a na satu bi onda pročitano analizirali uz pomoć profesora koji bi tako imao više prostora da učenicima ukaže na sadržajnost štiva, na ljepotu napisanog i različite slojeve konkretnog djela, ali i različite načine pristupa napisanome, i pretvori ih u ljubitelje čitanja.

Ali, s druge strane, ako prebacimo um u ciničan način rada, možemo zaključiti da je vjerojatno i dobro što mlade generacije sve manje čitaju.

Jer je čitanje kontraproduktivno, pa čak i štetno, u današnjem svijetu.

Čitanje nas uči strpljivosti, čitanje budi emocionalnost i podrazumijeva identifikaciju s likom, dakle s drugim, pokušaj razumijevanja tuđih postupaka, razmišljanje o tuđim problemima i suosjećanje, izlaženje izvan sfere ostvarivanja svoje dobrobiti i utrošak vremena na nešto što ne daje promptnu, opipljivu materijalnu korist.

A sve to u potpunoj je suprotnosti s duhom današnjeg vremena, jer živimo u sustavu sveopće hladnoće i nebrige za drugoga, sistemu koje te navodi da u drugome vidiš konkurenciju, prepreku koja stoji na putu do tvog uspjeha, jer je današnje vrijeme doba gramzivosti, doba radikalnog egoizma, doba socijalnog darvinizma, doba imperativnog koristoljublja i do paroksizma dovedene pragmatičnosti i usmjerenosti svake jedinke isključivo na sebe i svoju dobrobit.

Čitanje od čovjeka naprosto čini neprikladnu osobu za današnje doba, jedinku kojoj je sudbina biti zgažena, osjećajnog mekušca koji troši vrijeme na posve nelukrativnu djelatnost a koja ga, uza sve nabrojano, čini idealistom, dakle naivcem koji se od drugog čovjeka nada dobru - drugim riječima, sasvim sigurnim gubitnikom, dobrovoljnim kandidatom za otpis, škartiranje.

Izborni dan...

I gotovo 30 godina od nadolaska, da ne kažem: od najezde demokracije, prilikom izbora uvijek isti prizor:

gomila građana koji na birališta odlaze ukravaćeni, u odijelima, u svojoj naftalinom nasaftanoj najreprezentativnijoj obleci, u društvu našminkanih, nafriziranih, naštiklićenih supruga okićenih zlatarijom - kao simptom usužnjenosti uma, podčinjenosti, poslušnosti, straha pred pretpostavljenim autoritetom vlasti, dokaz sluganstva i nedostatka buntovnosti, dokaz malograđanske pokornosti, dokaz ustrašenosti i podaničkog, kmetskog mentaliteta i potvrda mentalne podjarmljenosti.

****

Kažu da novac kvari ljude. Onda je najbolje da u Europski parlament pošaljemo onu istu ekipu iz prošlog saziva - bolje da se oni nastave kvariti do konačnog truljenja nego da se iskvare još i neki drugi.

Predstavljanje knjige "Svijet jazza: Od Adorna do Johna Zorna" Saše Dracha (Sandorf, 2018.)

Riječki antikvarijat Ex libris poziva nas na predstavljanje knjige "Svijet jazza: Od Adorna do Johna Zorna" Saše Dracha (Sandorf, 2018.), 28. svibnja (utorak) u 19 sati.

Sudjeluju:
Saša Drach (autor)
Vojo Šindolić
Davor Hrvoj
Nikica Gilić
Melanija Pović Jagarinec

Knjiga će se moći kupiti po promotivnoj cijeni, a nakon predstavljanja publiku očekuje jazz svirka.

"Ova jedinstvena antologija tekstova o jazzu iz pera samih jazz glazbenika i/ili teoretičara, podijeljena je na tri dijela: Teorija i povijest svjetskog jazza; Jazz, književnost i strip, te Jazz u Hrvatskoj. Knjiga predstavlja pokušaj priređivača Saše Dracha da zainteresiranima ponudi dublji uvid u fenomen jazza, i da popuni praznine u literaturi o jazz glazbi na hrvatskom jeziku. U prvom dijelu - Teorija i povijest svjetskog jazza - ima tekstova koji se bave promišljanjem vrijednosti jazza (Theodor Adorno, Eric Hobsbawm, Rašeljka Krnić, Antun Tomislav Šaban, Tina Lešničar, Wynton Marsalis & Herbie Hancock, Gary Burton, itd.), zatim tekstova koji nude šire povijesne preglede (Boris Vian, Milen Alempijević, itd.) i tekstova autobiografskog ili biografskog karaktera koji govore o životu i radu pojedinih glazbenika, kao i o prilikama u doba u kojem su stvarali (Billie Holiday, Louis Armstrong, Duke Ellington, Charles Mingus, itd.). [...] Drugi dio - Jazz, književnost i strip - nudi radove svjetskih, ali i naših autora, koji su ili inspirirani jazzom, ili pak pojedinim glazbenicima, od Francisa Scotta Fitzgeralda i Josefa Škvoreckog, preko Julia Cortázara, Harukija Murakamija i Amirija Barake, do Josipa Novakovića, Mate Matišića i Danijela Žeželja. U trećem dijelu - Jazz u Hrvatskoj - pokušava se popuniti možda najveća praznina u našoj publicistici i nizom prikupljenih tekstova ponuditi što više informacija o jazzu na našim prostorima, od legendarnog promotora i pedagoga Mire Križića, te skladatelja i kroničara Ive Körblera, preko novijih, tematskih tekstova o Bošku Petroviću ili o jazzu na našem filmu i televiziji, sve do odabranih sinopsisa emisija Svijet jazza, s Trećeg programa Hrvatske radiotelevizije, koje su pratile vrlo živu hrvatsku jazz scenu tijekom 2017. i prve polovice 2018. godine."

Dobro došli u antikvarijat Ex libris!

Moja kritika romana "Još uvijek Alice" Lise Genove u "Vijencu"

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
"Još uvijek Alice" Lise Genove
(Izd.Naklada Ljevak, prev. Anita Peti Stantić i Mirta Stantić)

NOVO: Matias Faldbakken "Konobar" (Fraktura, 2019.)

Matias Faldbakken
"Konobar"
roman
Izd. Fraktura
Prijevod: Munib Delalić
Broj stranica: 216
Vrsta uveza: tvrdi s ovitkom
Cijena: 139 kuna

Riječ izdavača

Kad u tijesnoj prostoriji iza kuhinje zakopča svoju košulju s rožnatim gumbima, konobar je spreman za još jedan beskrajni radni dan u The Hillsu. I dok slijedi davno dobivene upute da ne bude nasmijan i da dočeka goste uslužnim licem bez emocija, u njemu se možda sprema eksplozija. Što će se dogoditi kad redoviti gost znakovita nadimka Le Gris, Svinja, zakasni, a istog popodneva u restoran uđe fascinantna mlada i vjerojatno bogata djevojka koju nitko prije nije vidio te je enigma čak i šefici bara koja poznaje cijeli Oslo? Kad se u igri nađe vrijedna umjetnina ne baš jasnog porijekla, a naš konobar mora sići u labirint podruma od kojeg osjeća zazor? Hoće li mu i tada urednost i usluga biti dobra obrana od njegove unutarnje buke?

Roman Konobar fascinantna je kronologija nekoliko dana u monotonom životu malog čovjeka u kojem se počnu odvijati naizgled nebitne promjene. Njegov pisac Matias Faldbakken svestrani je norveški likovni umjetnik svjetskoga glasa koji je ovim djelom iskoračio iz svoje zone komfora – ako takvo što u umjetnosti uopće postoji – te nas briljantnim opisom karaktera i atmosfere uvukao u priču koja će nas na prepad osvojiti.

"Elegantna parodija prožeta bogatstvom humora i oštroumnih opservacija, sa žalcem društvene kritike." - Dagsavisen

"Faldbakken, inače vizualni umjetnik, oslikava unutrašnjost The Hillsa, konobarovu psihu i razgovore za večerom promišljenom i često zabavnom teatralnošću, uz zericu apsurda." - Booklist

"Ova je knjiga večera koju ne želite završiti." - J. Ryan Stradal

"Konobar je poput provale smijeha lišenog briga, često vraški zabavan, no može ga se čitati i kao alegorijsku komornu dramu o transakcijama u kapitalizmu." - Klassekampen

"Pametan, dojmljiv roman." - Publishers Weekly

"Faldbakken gradi slasnu napetost između ne toliko brojnih događaja i raskoši tehnike kojom su opisani." - The New York Times Book Review

"Ako slijedite autorove migove, mogli biste osjetiti kako vam kralježnicom prolaze trnci, a konobara gledati u drugačijem svjetlu. Ovu knjigu punu iznenađenja možete čitati na nekoliko različitih načina." - Los Angeles Times

Norveški umjetnik i pisac Matias Faldbakken rodio se 1973. u Danskoj. Studirao je na umjetničkim akademijama u Bergenu i Frankfurtu. Prvo književno djelo The Cocka Hola Company objavio je 2001. pod pseudonimom Abo Rasul, kao početak trilogije Skandinavska mizantropija (preostali dijelovi su Macht und Rebel i Unfun), jednog od najuzbudljivijih i najoriginalnijih projekata u suvremenoj skandinavskoj literaturi. Napisao je i svojevrsnu suvremenu dopunu Ibsenove Lutkine kuće pod nazivom Kaldt produkt (2006.) te zbirku kratkih priča. Konobar (The Hills) iz 2017. prvi je njegov roman nakon devet godina, ujedno i prvi koji je napisao pod svojim imenom, a za njega se našao u najužem krugu kandidata za norvešku literarnu nagradu Brage. Njegova umjetnička djela nalaze se u brojnim svjetskim galerijama suvremene umjetnosti, među kojima su Paula Cooper Gallery (New York), Simon Lee Gallery (London), Galerie Eva Presenhuber (Zürich), Galerie NEU (Berlin) i Standard (Oslo).

PROMOCIJA romana "Proslava" Damira Karakaša

Naklada OceanMore

poziva Vas na

promociju romana "Proslava" Damira Karakaša

u srijedu, 22.5. u 20 sati
Dvorana Müller kina Europa

Na promociji uz autora sudjeluju: Đurđica Čilić, Ivica Đikić, Lana Cavar i Gordana Farkaš Sfeci.

Ulomke iz romana čitat će Milivoj Beader.

Dobrodošli!

NOVO: Édouard Louis: "Raskrstimo s Eddyjem" (OceanMore, 2019.)

Édouard Louis: "Raskrstimo s Eddyjem"
roman
izd. OceanMore
Format: 13x20 cm
Prijevod s francuskoga: Ita Kovač
Naslovnica: Dejan Dragosavac Ruta
Meki uvez s klapnama, 152 str.
Cijena: 120,00 kn

Riječ izdavača

Roman Raskrstimo s Eddyjem govori o djetinjstvu i adolescenciji Eddyja Bellegueulea devedesetih i dvijetisućitih godina u francuskom selu gdje živi u sedmeročlanoj obitelji, nerijetko na rubu siromaštva. U autobiografskoj potki romana oslikava se svijet radničke klase u malome tvorničkom mjestu gdje se bijeda prikriva alkoholom, a emocije i egzistencijalni očaj nasiljem.
U toj će se skučenoj i okrutnoj sredini dječak Eddy, koji zarana osjeća privlačnost prema vlastitome spolu, suočiti s ponižavanjem i zlostavljanjem u obitelji i školi. Napori dječaka da prihvati svoju različitost i prevlada gađenje prema samome sebi, nametnuto ponašanjem okoline koja ga stigmatizira od malih nogu, označit će i njegovu pobunu koja će mu dati snage za bijeg i prihvaćanje sebe. Ova potresna i osjećajna priča o dječaštvu, buđenju seksualnosti i borbama za vlastiti identitet ispripovijedana bez ikakva uljepšavanja, čitatelja će vratiti u duboko zakopane rane vlastita djetinjstva i pružiti mu iskustvo čitanja koje će ga dugo pratiti.

„Pobuna protiv mojih roditelja, protiv siromaštva, protiv moje klase, njezina rasizma, nasilja i običaja zapravo je došla naknadno. Jer prije negoli sam se pobunio protiv svijeta vlastita djetinjstva, taj se svijet moga djetinjstva pobunio protiv mene. Nisam imao izbora osim bijega. Ova je knjiga pokušaj da proniknem u to.” (Édouard Louis)

Iz medija:

„Apsolutno očaravajuće. Roman Raskrstimo s Eddyjem potresan je književni debi koji će nam dugo ostati u pamćenju.”
Lire

„Pred nama je pisac čija nas zadivljujuća knjiga ostavlja potpuno bez riječi.”
Didier Eribon

„Roman nevjerojatne snage i istinitosti.”
Annie Ernaux

„Roman Raskrstimo s Eddyjem nije samo primjer uspješne etnografije. To je također zapanjujuća priča o različitosti i adolescenciji, mnogo stvarnija od mnogih ispripovijedanih.”
The New York Times

„Način na koji autor pripovijeda svoju priču, kako prisebno i pomno opisuje vlastitu nesreću, čitatelju oduzima dah.”
Die Welt

Dvije promocije knjige Borisa Jovanovića Kastela „Testament u školjkama“ (Shura publikacije, Opatija, 2019.)

SHURA PUBLIKACIJE, OPATIJA
KNJIŽNICA BOGDAN OGRIZOVIĆ, ZAGREB
ANTIKVARIJAT EX LIBRIS, RIJEKA

pozivaju nas na dvije promocije knjige
Borisa Jovanovića Kastela
„Testament u školjkama“


„Testament u školjkama“ je prva knjiga poznatog crnogorskog i mediteranskog pjesnika Borisa Jovanovića Kastela objavljena u Hrvatskoj; izdavač ShuraPublikacije, Opatija (2018). Kastel po mnogim ocjenama važi za jednog od najboljih poetskih glasova Mediterana danas.

Promocije će se održati

20. 05. (ponedjeljak) 2019. U 19,30 H
u knjižnici BOGDAN OGRIZOVIĆ, Preradovićeva 5, Zagreb

21.05. /utorak) 2019. U 19,oo H
u antikvarijatu EX LIBRIS, Riva boduli 7, Rijeka

Sa Kastelom će o njegovoj poeziji i poetici „jedinstvenih mediteranskih navigacija i solarnih biljega“, razgovarati pjesnikinja i kritičarka Darija Žilić i književnik Valerio Orlić.

Kastelove knjige su objavljene, osim u Crnoj Gori, još i u Srbiji, Sloveniji, Češkoj, Makedoniji i Italiji, a „Testament u školjkama“ je njegova prva knjiga kojom Kastelovu poeziju predstavljamo u Hrvatskoj (premda sâm pjesnik nije nepoznat u gradovima duž naše obale).

Predstavljanje knjiga Lászla Végela "Exterritorium" i "Neoplanta ili obećana zemlja"

FRAKTURA
nas poziva na
predstavljanje knjiga

Lászla Végela
"Exterritorium" i "Neoplanta ili obećana zemlja".



Uz autora o knjigama će govoriti Xenia Detoni i Zdravko Zima,
a razgovor će moderirati Iva Karabaić.

Ulomke iz djela Lászla Végela čitat će Milivoj Beader.

Neoplanta je topla i silno životna kronika jednoga grada i ljudi u žrvnju 20. stoljeća. Na području gdje su i masovne grobnice multikulturne, Végel ispisuje suosjećajne stranice sage o obiteljima koje su pronašle svoj put kroz tragedije i komedije grada koji još od carice Marije Terezije svaki njegov građanin zove na svojem jeziku. Jer, grad koji voliš nazivaš upravo tako, baš kao što i čovjek umije istinski opsovati samo na onom jeziku na kojem i sanja.

Exterritorium je izvanredna dnevnička esejistika Lászla Végela, mađarskog pisca rođenog u Vojvodini. Britka promišljanja o humanosti, krivnji, odgovornosti i politici, kao i nostalgična toplina prema ljudima i mjestima koji tvore dom i kad si naoko ničiji, čine Végela istinski velikim piscem.

Ponedjeljak, 20. svibnja 2019., 19 sati
Institut Balassi - Mađarski institut u Zagrebu
Augusta Cesarca 10, Zagreb

Zagreb Book Festival

Od 20. do 25.05.2019.
u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt
održat će se novo izdanje
ZAGREB BOOK FESTIVALA,
u organizaciji izdavačke kuće
Naklada Ljevak.

Program događanja dostupan je ovdje

NOVO: Rosella Postorino - "Hitlerove kušačice" (OceanMore, 2019.)

ROSELLA POSTORINO
"Hitlerove kušačice"
roman
Nakladnik: Naklada OceanMore
Prijevod: Marko Kovačić
04/2019.
264 str., meki uvez
Cijena: 139.00 kn

Riječ izdavača

Roman "Hitlerove kušačice" Roselle Postorino iz 2018. u Italiji je autorici donio brojne književne i druge nagrade, a osvojio je i međunarodnu publiku. Jesen je, 1943., dvadesetšestogodišnja Rosa Sauer nakon bombardiranja Berlina dolazi u Gross-Partsch k roditeljima svoga zaručnika koji se kao njemački vojnik bori na ruskom frontu. Ubrzo je s ostalim djevojkama pozvana u obližnje Hitlerovo tajno sklonište Vučji brlog.
Zatvorene u blagovaonici pod budnim okom čuvara, s raskošnom hranom pred sobom, djevojke će triput dnevno kušati obroke spremljene za Hitlera i tako jamčiti da hrana nije otrovana. Dijeleći iskustvo straha pred mogućim nastupom brze smrti skrivene u svakom ukusnom zalogaju, među djevojkama se rađa prijateljstvo i savezništvo, ali i netrpeljivosti i nesuglasice.
Kada se u Vučjem brlogu pojavi novi zapovjednik, sijući još veći teror među kušačicama, Rosa će se iznenada naći u vrtlogu emocija. Nadahnut svjedočanstvom Margot Wölk, roman "Hitlerove kušačice" suptilna je priča o ljudskoj prirodi i odnosima, koja propituje kako preživjeti a ne izgubiti ljudskost.


Sposobnost autorice da jednim potezom sjajno prenese osjećaj krivnje, srama, ljubavi i grižnje savjesti znak je da ćemo još čuti za nju. - The New York Times Book Review

Majstorski… Jedinstvena priča u kojoj će svaki čitatelj prepoznati svoj odraz. - L’Unione Sarda

Nezaobilazna i vrlo moćna knjiga koja podsjeća na "Utopljenike i spašene" Prima Levija i na najbolju talijansku beletristiku. - La Riviera

Ova knjiga koja pripovijeda o ljubavi, gladovanju, preživljavanju i grižnji savjesti ostat će vam urezana u srce. - Marie Claire (Italija)

Rosella Postorino (Reggio Calabria, 1978.) odrasla je u Liguriji, živi i radi u Rimu. Nagrađivani roman prvijenac iz 2007. La stanza di sopra (Soba na katu) utire put njezinu književnom stvaralaštvu i nagradama koje se nižu svakom novom knjigom.

Za roman "L’estate che perdemmo Dio" (Ljeto u kojem izgubismo Boga) dobila je Nagradu Benedetto Croce i posebnu nagradu žirija Cesare De Lollis te za roman "Il corpo docile" (Pokorno tijelo) Nagradu Penne. Roman "Hitlerove kušačice" iz 2018. osvojio je i međunarodnu publiku, a u Italiji joj je donio brojne književne i druge nagrade. Dosad je roman preveden na dvadeset tri jezika.

Izvor: Moderna Vremena Info

Siniša Matasović, Michael G. Stephens i Susan Wolan u ližnjanskoj knjižnici Zvona i Nari

Pozvani smo da se u subotu 18.5.2019. u 10h pridružimo u ližnjanskoj knjižnici ZVONA i NARI gdje će u sklopu radionice pisanja i nakladništva programa FreeZURA predavanje o pjesničkom umijeću i ulozi pisca u društvu održati književnik Siniša Matasović.

O svojim spisateljsko-nakladničkim iskustvima govorit će i svibanjski gosti svratišta ZVONA i NARI, bračni par iz Chicaga, romanopisac i dramatičar Michael G. Stephens te urednica i publicistica, Susan Wolan.

Ne propustite ovu sasvim osobitu književnu matineju u ZVONIMA i NARIMA: SISAK + CHICAGO = LIŽNJAN

A evo podataka o autorima:

Siniša Matasović (Sisak, 1980.) do sada je objavio dvije zbirke poezije i to: „Sisak se uspješno pretvara da spava" 2015. i „Tvoj novi dečko" prošle godine. Također, potpisuje i roman „Nećak" iz 2016. U sisačkom ogranku Matice hrvatske od 2014. godine moderira i vodi poetska okupljanja poznata pod nazivom Stihovnica Siska, a također je godinama bio aktivan i kao zamjenik glavne urednice časopisa Riječi. Stručni je suradnik za područje književnosti pri Sisačkoj udruzi za promicanje alternativne i urbane kulture te pokretač i urednik njihove biblioteke Teatar piva. Od jeseni 2018. godine u Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Gotovac Sisak moderira i vodi književnu tribinu po nazivom ''Siniša Matasović vam predstavlja''. Na prvom službenom prvenstvu slam (slem) poezije u Hrvatskoj održanom 2015. godine bio je viceprvak države. Prevođen je na njemački i ukrajinski jezik.

Michael Gregory Stephens živi u Chicagu, autor je više od dvadeset knjiga, mahom romana, objavljivan u poznatim nakladničkim kućama kao što je Random House. U svojim djelima od kojih su neka izvođena u kazalištima diljem SAD-a, Stephens problematizira odrastanje u mnogočlanoj obitelji, odnos s ocem i svoje irsko nasljeđe. Predavao je na raznim sveučilištima, između ostalog na sveučilištima Princeton i Columbia.

NOVO: Dario Fo "Kristina Švedska" (Naklada Ljevak, 2019.)

Dario Fo
"Kristina Švedska"
roman
Naklada Ljevak
Uvez: tvrdi
Jezik: hrvatski
Prevoditelj: Ita Kovač
Broj stranica: 152
Format: 13.8 x 21 cm
Cijena: 119 kuna

Riječ izdavača


„U svojoj posljednjoj knjizi, Dario Fo odaje počast ženama, u potpunosti shvaćajući njihovu veličinu i posebnost.“
Corriere del Ticino

Kristina Švedska: Žena gotovo slučajno izvrstan je roman talijanskoga nobelovca Darija Foa o neovisnoj, emancipiranoj, buntovnoj i nepredvidljivoj kraljici Kristini (1626. – 1689.). Fo je u svojemu posljednjem djelu na zanimljiv način opisao pojedine etape njezina životnoga puta. Kristinin otac (Gustav II. Adolf) umro je kad joj je bilo 6 godina, te je do njezine punoljetnosti vladalo namjesničko vijeće. Budući da je Kristina Švedska obožavala umjetnost i filozofiju, nakon što je postala kraljica dala je izgraditi prvo dvorsko kazalište u švedskoj prijestolnici, okruživala se i dopisivala s brojnim intelektualcima svojega doba (poput Descartesa, Moličrea i Pascala), a za njezine vladavine švedski je dvor postao jednim od glavnih kulturnih središta u Europi, pa se Stockholm često nazivao „Sjevernom Atenom“. Cio se život podjednako strastveno zaljubljivala i u žene i u muškarce, a 1654. godine iznenada je abdicirala, prešla na rimokatoličku vjeru i otišla u Rim. Udomaćivši se u Rimu, Kristina Švedska borila se za prava žena i manjina. Također je utemeljila umjetničko-intelektualni kružok, u obliku tjednih susreta na kojima se razgovaralo o umjetnosti, filozofiji, znanosti i književnosti, a iz tog će ozračja žive kulturne razmjene, nedugo nakon njezine smrti, nastati Kraljevska akademija, izvorno Accademia dell‚Arcadia. Dario Fo u ovom je iznimnom djelu odao počast ženama, ljubavi, književnosti i umjetnosti: svojim neobičnim stilom, služeći se činjenicama i fikcijom, „plastično“ je prikazao život i doba Kristine Švedske, jedne od najznačajnijih europskih vladarica novoga vijeka.

„Nadahnut povijesnim tekstovima, proučavajući njezine portrete, kao i kronike iz tog doba, ali služeći se i vlastitom maštom i zamišljanjem njezine iznimne jedinstvenosti, Fo oživljava Kristinu, tu neuobičajeno emancipiranu kraljicu, koja svojim djelovanjem puno toga može reći i današnjem svijetu.“
ilLibraio.it

„Rođena 1626., u doba kad su najveće europske velesile bile zahvaćene vihorom
Tridesetogodišnjega rata, Kristina Švedska postaje „neustrašivom i herojskom
protagonisticom vlastitoga vremena“. Nekonvencionalna, obrazovana, rafinirana, bez
predrasuda, osjetljiva na umjetnost, obučena vladati, Kristina je imala brojne i gorljive
neprijatelje, među kojima i dio svojih podanika, koji nisu prihvaćali činjenicu da je na čelu kraljevstva žena. (…) U ovoj izvrsnoj knjizi, Fo donosi briljantan portret švedske kraljice Kristine, služeći se svom energijom koju inače unosi u svoja kazališna djela, demistificirajući opća mjesta i predlažući nove ključeve za čitanje.“
Eco di Bergamo



Dario Fo (1926. – 2016.) bio je cijenjen talijanski dramski pisac, romanopisac, scenograf, redatelj, glumac, slikar i politički aktivist. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1997. godine. Šezdesetih godina prošloga stoljeća povezuje se s borbenom ljevicom, a 1968. napušta službene kazališne institucije, kako bi osnovao družinu „Nova scena“ (Nuova Scena), koja obnavlja tradiciju pučkoga teatra. Sedamdesetih godina osniva kazališnu komunu, s kojom provodi projekt angažiranog teatra, uključujući iskustva srednjovjekovnih misterija, komedije dell’arte, lutkarstva i kabaretsko-revijalnih oblika. Autor je osamdesetak kazališnih djela, od kojih su najpoznatija Smiješni misterij (1969.), Slučajna smrt jednog anarhista (1970.), Bum, bum! Tko je? Policija! (1972.) i Nećemo platiti, nećemo platiti! (1974.). Potkraj života završio je i dvije hvaljene romansirane biografije o ženama koje su obilježile povijest: uz roman o Kristini Švedskoj (Quasi per caso una donna: Cristina di Svezia, 2017.), koji možete čitati na hrvatskom jeziku u prijevodu Ite Kovač, napisao je i djelo La Figlia del Papa (Papina kći, 2014.) u kojem je glavna junakinja Lucrezia Borgia. Djela su mu prevedena na tridesetak jezika.

NOVO: Michael Ende - "Dugog putovanja cilj" (Mala zvona, 2019.)

Michael Ende
"Dugog putovanja cilj"
izd. Mala zvona
Format: 15x21
ISBN: 9789537760915
Broj stranica: 88
Uvez: tvrdi
Godina izdanja: 2019.
Cijena: 118 kuna

Riječ izdavača

Dugo putovanje na koje nas Michael Ende vodi obuhvaća Europu, Aziju, Afriku – gotovo čitav svijet. Ono se, međutim, ne odvija jedino u prostoru: od djetinjstva do besmrtnosti, od Engleske do Hinkukuša, njegov junak Cyril Abercomby, blazirani engleski lord, očajnički će pokušavati pronaći bilo kakvu pripadnost. Njegovo putovanje se odvija od opće neosjetljivosti, preko krajnje patnje, do postojanja blistavog i usamljenog poput kristala. Smještajući tekst u svojevrsnu karikaturu viktorijanskog doba, Ende širokim i sigurnim literarnim potezima ocrtava život svog potpuno demonskog lika, njegove ljubavi kao i zločine, a kroz pukotine tog artificijelnog avanturističkog romana iz 19. stoljeća naziru se problemi koji svjedoče i o jednom potpuno drugom vremenu.

Michael Ende (1929.-1995.) jedan je od najvećih pisaca za djecu u generaciji koja je stasala nakon II. svjetskog rata. Porijeklom Nijemac, svjetsku je slavu stekao fantastičnim romanima Momo i Beskonačna priča, a njegova su djela prevođena na više od četrdeset jezika. Snaga Endeove proze počiva na potpuno nesputanoj mašti koja je u stanju izgraditi vrlo snažne likove i evokativne prostore, ali i na profinjenom književnom senzibilitetu što ga je autor, prema vlastitim riječima, razvijao čitajući klasike njemačke moderne književnosti. U kratkom romanu Dugog putovanja cilj, jednom od rijetkih Endeovih tekstova namijenjenih odrasloj publici, dolazi do punog izražaja sav virtuozitet njegova pisanja, kao i dubina i originalnost njegove mašte.

Novi broj časopisa "Nova Istra" (broj 04/2018.)

Objavljen je novi broj (04/2018.)
časopisa "Nova Istra"
(izd. DHK- Istarski ogranak, gl.ur.Boris Domagoj Biletić)
s obiljem zanimljiva štiva,
bogatom rubrikom suvremene hrv.književnosti i
književnih kritika i osvrta.

Sadržaj je dostupan ovdje

12. "vRIsak"

Od 12. do 19.svibnja 2019.
u Rijeci će se održati
12. "vRIsak", festival autora i sajam knjiga
u organizaciji izdavačke kuće VBZ.

Program je dostupan ovdje

Moja kritika romana "Ne plači, dijete" Ngugija wa Thiong'oa u "Vijencu"

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga i

moja kritika romana
"Ne plači, dijete" Ngugija wa Thiong'oa
(prev. Gioia Anas Urlich Knežević,Lector, Rijeka, 2018.)

Predstavljanje knjige poezije Marijana Grakalića "Pjesme izgubljenih ljeta" (Litteris, 2019.)

Izdavačka kuća LITTERIS
poziva nas na

predstavljanje knjige poezije Marijana Grakalića
PJESME IZGUBLJENIH LJETA

u Knjižnicu Marije Jurić Zagorke
(Krvavi most 2, Zagreb)
10.05.2019. u 19 sati

Sudjeluju
Marijan Grakalić
Dražen Katunarić, urednik
Darija Žilić
Enes Kišević
Ivanka Blažević Kiš


Dobrodošli!

NOVO: Tin Ujević "Pjesničke misli" (izd. Šareni dućan, 2019.)

Tin Ujević
"Pjesničke misli"
izd. Šareni dućan
Odabrali i priredili: Denis Peričić, Tin Prpić, Zvonimir Orban
Cijena: 69 kn

Riječ izdavača

Trolist najvažnijih, najplodnijih i najutjecajnijih hrvatskih modernih književnika svakako tvore Antun Gustav Matoš, Miroslav Krleža i Tin Ujević. Šareni dućan u svojoj je nakladi (u istoj ediciji) već objavio izbor misli prve dvojice, što sada zaokružuje i mislima Tina Ujevića.
Za razliku od, primjerice, svestranoga Krleže, koji se okušao u gotovo svim književnim formama, Tin Ujević u svom se stvaralaštvu usredotočio na liriku i esejistiku (koja uključuje i kritike, feljtone, rasprave, članke te autobiografske zapise). Ujevićevo pjesništvo se, kako ističe Miroslav Šicel, »već od prvih dviju zbirka objavljenih stihova nametnulo kao vertikala, u estetskom smislu neusporedivo najbolja u kontekstu cjelokupnog našeg poetskog izraza prve polovice dvadesetog stoljeća, nedosegnuta do današnjih dana«, da bi se potom znatnije posvetio esejistici, u kojoj će »zablistati originalnim bogatstvom asocijacija, iznenađujućim refleksijama, sjajnom erudicijom i zapanjujućom širinom znanja: od produbljenih analiza našega društvenog i kulturnog života do poznavanja istočnjačkih filozofija.«
Izabiranje (a time nužno i sažimanje) najzanimljivijih citata iz golemih opusa takvih titanskih figura uvijek predstavlja ne samo zahtjevan nego i, u najmanju ruku, rizičan posao. Uvijek, naime, postoji opasnost da se neka ključna rečenica previdi ili da neka bitna tema ostane nezastupljena. Posebno je to došlo do izražaja u Ujevićevu slučaju, čija Sabrana djela obasežu čak sedamnaest knjiga, a raspon tema o kojima je pisao doista je bez premca u hrvatskoj književnosti, ali i u širim južnoslavenskim, pa i u srednjoeuropskim okvirima. Našao se pred takvim dvojbama zacijelo i Dubravko Jelčić kada je priređivao svojevrsno enciklopedijsko izdanje (na gotovo 700 stranica!) Tinovih misli i pogleda, pa su se priređivači ovoga našega (opsegom i formatom nužno znatno manjega) izdanja morali čvrsto koncentrirati na sam sukus Ujevićeve pisane ostavštine.
Stoga su se u ovom izboru našle Ujevićeve (lirske i esejističke) refleksije o općeljudskim temama, društvenoj stvarnosti, politici, kulturnoj povijesti, duhovnosti, a posebice o umjetnosti, s razumljivim naglaskom na književnost. Nastojali smo pritom uvrstiti misli o univerzalnim temama koje će najviše zanimati i suvremenog čitatelja (npr. čovjek; duša; ljubav; pjesnik; samoća...), zatim one vrlo specifične upravo za njega (npr. alkohol; boema; mamurluk... a koje i mijenjaju neke uvriježene predodžbe o »kavanskom pjesniku«!), ali i one koje danas ne više ne djeluju osobito aktualno no bile su od velike važnosti za Tinov intelektualno-umjetnički razvoj te bez kojih nije moguće dostatno razumjeti njegov opus. Najviše je to došlo do izražaja u književnim obzorjima: uvrstili smo i teme koje su ostale i ostat će vazda intrigantne jer je riječ o kanonskim autorima, ali i one koje su s vremenom možda izgubile na značenju ali su bile važnim dijelom Tinovih interesa. U nastojanju postizanja takvog ravnovjesja nismo izostavili ni orijentalistiku, koje je Ujević na ovim prostorima bio svojevrstan pionir.
Nadamo se da smo pritom razmjerno uspjeli u trima glavnim ciljevima ovog izdanja: ocrtati raspon Ujevićeve intelektualne britkosti i njegovo književno (a osobito stilsko) umijeće te time potaknuti čitatelje da posegnu za cjelovitim, integralnim njegovim tekstovima; one starije da se na njih opet navrate, a one mlađe da se upuste u jedinstvenu pustolovinu duha koju je raskošju svojih talenata poduzeo čovjek kojeg s razlogom običavamo nazivati – veliki Tin.
Denis Peričić

Predstavljanje knjige "Umrijeti u Hrvatskoj" Slobodana Šnajdera

Fraktura i Subversive Festival

pozivaju nas na predstavljanje knjige

"Umrijeti u Hrvatskoj"
Slobodana Šnajdera.

Razgovor s autorom vodit će urednik Seid Serdarević.

Memoarska proza Umrijeti u Hrvatskoj jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pisaca i intelektualaca Slobodana Šnajdera u pet eseja progovara ne samo o Hrvatskoj danas i jučer već i o samome Šnajderu, o njegovu odnosu prema ocu i majci, prijateljima, književnosti i, naravno, o pisanju njegova nagrađivanog i prevođenog romana Doba mjedi.
Umrijeti u Hrvatskoj nikada nije bilo jednostavno, makar se ovdje oduvijek umiralo lako, a živjelo se oduvijek teško. Šnajderova memoarska proza postavlja pitanja jer u njoj se životno isprepleću književnost, filozofija i politika, sudbine raznih ljudi sa sudbinom autora samoga. U središtu ovih eseja uvijek stoji advocatus diaboli koji stalno preispituje sebe samoga, koji sumnja, koji zna da je kraj ujedno ušće početka.

Četvrtak, 9. svibnja 2019., 19 sati
Kino Europa, dvorana Müller
Varšavska 3, Zagreb

NOVO: Živko Čingo "Velika voda" (izd. Hrv.filološko društvo i Disput, 2019.)

Živko Čingo
VELIKA VODA
roman
izd. Hrv.filološko društvo i Disput
S makedonskoga preveo Ivica Baković
Godina izdanja: 2019
Broj stranica: 160
Dimenzije: 12,5 x 20 cm
Uvez: tvrdi
100 kuna

Riječ izdavača

Roman Velika voda donosi kolažnu priču o dvanaestogodišnjem dječaku Lemu, ratnom siročetu kojega stric i strina više ne mogu uzdržavati te ga u proljeće 1946. smještaju u dom za ratnu siročad. Bivša ustanova za liječenje kriminalaca pretvara se u sklopu nove komunističke države u sasvim posebno edukativno središte s ciljem stvaranja novoga čovjeka, koje svojom organizacijom i postupcima podsjeća na zarobljenički logor.
Odabrana pripovjedna perspektiva ona je dječaka Lema koji u prvom licu pripovijeda svoja sjećanja na djetinjstvo i mladost provedene u sirotištu sve do zime 1949. godine, opisujući niz čudesnih događaja koji su obilježili njegovo i odrastanje ostale djece u visokim zidom ograđenom domu.
Povučenome Lemu kao drug u vrsti dodijeljen je neobuzdani mladić, sanjar Isak Kejten, i između njih će se uskoro uspostaviti istinsko prijateljstvo. Zatečeni u neprijateljskom i okrutnom ambijentu, dječaci kroz rupu u zidu vide (ili ipak samo zamišljaju) veliku vodu, koja postaje simbol njihove jedine nade, metafora želje za slobodom, za bijegom.
Lemu je pripovijedati želja i imperativ, u njegovu se pripovijedanju odražava i put koji je prošao od dječaka kojega su lovili po poljima ne bi li ga strpali u dom do dječaka koji počinje stvarati, postaje piscem, odnosno put učenja riječi, ovladavanja jezikom, i to počev od “prostih” izraza koje ga je naučio djed do osvještavanja što se sve može činiti jezikom, primjerice kako deklamirati Staljinovu biografiju subverzirajući je.
Napisan evokativnim, lirskim stilom ironijskog distanciranja, u kojemu je česta upotreba metafora i slika, istovremeno je to i realističan, a na trenutke i surov roman koji pripovijeda prijelaz iz doba nevinosti u svijest o čovjekovoj limitiranosti, ali i o povremenoj mogućnosti njezina prevladavanja.
Taj klasik suvremene makedonske književnosti preveden je na više svjetskih jezika, među njima francuski, engleski i talijanski, adaptiran je za kazalište, a 2004. dobio je i filmsku adaptaciju.

Živko Čingo (1935-1987), klasik makedonske književnosti druge polovice 20. stoljeća. Studirao je književnost, radio kao učitelj, urednik časopisa, kao novinar na Radio-televiziji Skopje, zatim u Centru za političke studije, bio je savjetnik u makedonskom Ministarstvu kulture te ravnatelj Makedonskog nacionalnog kazališta. Bit će i utemeljiteljem te predsjednikom Makedonskog društva pisaca. Dijelom je novog vala makedonskih pisaca koji su se pojavili na književnoj sceni nakon Drugoga svjetskog rata.
U novelistiku je uveo nove teme, kritički odnos prema stvarnosti, metaforički i simbolički izraz te specifičan odnos prema raznorodnosti jezika. U gotovo svim djelima zaokupljen je dramatičnim političkim, društvenim i gospodarskim promjenama u doba rata i poraća, o kojima piše s ironijskim odmakom. Majstor je jezične stilizacije, fabuliranja, psihološkog portretiranja likova i aktualizacije svagdašnjice. U realističke načine pisanja unosio je naturalističke, fantastične i groteskne motive.
Pisao je kratke proze, romane i dramske tekstove. Autor je osam zbirki kratkih priča, triju romana, isto toliko filmskih scenarija. Posebno se ističu njegove knjige novela Paskvelija (1962), Nova Paskvelija (1965) i Zaljubljeni duh (1976) te romani Srebrni snjegovi (Srebrenite snegovi, 1966) i Velika voda (Golemata voda, 1971). Autor je drama Obraz (brazov), Klokanov skok (Kengurski skok), Makavejski praznici itd. Dobitnik je važnijih makedonskih književnih nagrada kao što su Racinovo priznanje, 11. oktomvri, 1. maj.

Tribina posvećena off-poeziji

Hrvatski P.E.N. centar poziva nas na

tribinu TUMAČI POEZIJE, u srijedu, 8. svibnja 2019. u 19 sati,
u Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Miroslav Kirin razgovarat će s Brankom Malešom povodom četrdesetgodišnjice zbornika Off poezije.

Pojedine avangardne tekstove iz te kultne zbirke interpretirat će glumac Marko Movre,
a razgovoru i čitanju pridružit će se i neki od još aktivnih pjesnika off-generacije te mlađi hrvatski pjesnici čitanjem svojih pjesama.

NOVO: Bojan Žižović "Stranka" (Sandorf, 2019.)

BOJAN ŽIŽOVIĆ
"Stranka"
roman
Nakladnik: Sandorf
03/2019.
321 str., meki uvez
Cijena: 95.00 kn

Riječ izdavača

Roman "Stranka" Bojana Žižovića alegorijska je groteska u kojoj autor u furioznom, kokainskom, orgazmičkom tempu opisuje moralno retardiranog i intelektualno potkapacitiranog, ali megalomanski ambicioznog i “perspektivnog“ mladića, tog junaka našeg doba lišenog skrupula, u strelovitom usponu ljestvicom stranačke hijerarhije, od puzanja ispod kancelarijskih stolova do olimpskih predsjedničkih visina, trančirajući usput načine funkcioniranja jedne do srži korumpirane moderne političke organizacije u vremenima pseudodemokratskog robovlasničkog kapitalizma.


Bojan Žižović rođen je 1975. u Puli, gdje je završio srednju Umjetničku školu. U Veneciji je specijalizirao stare grafičke tehnike, a potom je u Ljubljani studirao slikarstvo te ruski i južnoslavenske jezike. Bio je jedan od urednika portala Litkon, koji je okupljao književnike s prostora bivše Jugoslavije.

Prvu zbirku pjesama "Apsurd" objavio u vlastitom izdanju 1993., dok je drugu pod nazivom "U slučaju da ne postoji" 2007. objavila izdavačka kuća AGM. Poezija mu je uvrštena u knjigu "Drugom stranom: Antologija suvremene hrvatske stvarnosne poezije", urednika Damira Šodana.

Surađivao je s glazbenikom Francijem Blaškovićem i njegovom grupom Gori Ussi Winnetou, koji su uglazbili više od stotinu njegovih pjesama. Piše i kratke priče koje su objavljene u zajedničkoj knjizi više autora "Riječi i riječi" te u Glasu Istre, gdje je zaposlen kao novinar i urednik.

NOVO: Anton Pavlovič Čehov "Debeli i mršavi" (izd. Hrv.filološko društvo i Disput, 2019.)

U izdanju Disputa i Hrv.filološkog društva upravo je objavljena zadnja knjiga koju je prevela nedavno preminula Irena Lukšić, zbirka kratkih priča Antona Pavloviča Čehova:

Anton Pavlovič Čehov
"Debeli i mršavi"
izd. Hrv.filološko društvo i Disput
S ruskoga prevela Irena Lukšić
Godina izdanja: 2019
Broj stranica: 128
Dimenzije: 12,5 x 20 cm
Uvez: tvrdi
80,00 kn

Riječ izdavača

Ovaj izbor od osamnaest Čehovljevih kratkih proza (naslovljen po jednoj od njih) predstavlja manje poznate autorove radove. U njima ovaj majstor novele ekonomičnim rečenicama nepretenciozno donosi jednostavne prizore iz života, oslikavajući svakodnevne situacije, ali na način da se u njima neodoljivo nazire neka tajanstvena atmosfera.Svoj pripovjedački postupak svojstven gotovo svim ovdje okupljenim pričama sam je Čehov lapidarno opisao u početnim rečenicama glasovite priče “Činovnikova smrt”: “Jedne lijepe večeri sjedio je isto tako lijep uredski intendant Ivan Dmitrič Červjakov u drugom redu sjedala i gledao kroz dogled Cornevilleska zvona. Gledao je i osjećao se na vrhuncu blaženstva. No odjednom…" U pričama se često susreće to ‘no odjednom’. Autori imaju pravo: život je tako pun iznenađenja!” U toj priči taj famozni efekt ‘no odjednom’ proizvodi banalni kašalj kojim nesretni činovnik nehotice poprska generala u redu ispred sebe i otada mu se život pretvara u neizdržljivu moru samookrivljavanja. U drugim pričama funkciju tog ‘no odjednom’ koje razbija zatečenu monotonost i junake učas, iz čista mira, dovodi u egzistencijalno napeta stanja imaju, primjerice, jedan kriomice primijećen poljubac, zatim nenadana spoznaja o visokom društvenom statusu sugovornika, pa nesporazum o vlasniku jednog psa, ili nagađanje o konjskom prezimenu čovjeka koji je zubobolju liječio vračanjem,tu je i nestanak broša za što gazdarica olako optuži sluškinju itd. itd.To počesto naglo premještanje težišta priče s vanjskog događaja na raspoloženje odnosno unutarnju promjenu samih likova daje osobit šarm Čehovljevu pripovijedanju.Iako mnoge priče završavaju tragično: neželjenim odlaskom, nesnosnim poniženjem, čak smrću protagonista ili potpuno nedužnog bića (maloga djeteta ili mačića)– u njima iz maltene svake rečenice izvire humor,ali poseban, tako različit od poznatih tipova smiješnog.Tajna je u tome što su u Čehovljevu pripovjednom svijetu stvari, zakonomjerno, istovremeno i smiješne i tužne.

Tribina "Nagovor na poeziju" : Sonja Manojlović + Suzana Matić + Lara Mitraković

3. svibnja 2019. u 19.00 sati
Gradska knjižnica Velika Gorica, Trg Stjepana Radića 5

"Nagovor na poeziju": razgovor s pjesnikinjama

Sudjeluju:Sonja Manojlović, Suzana Matić i Lara Mitraković

Moderatorica: Romana Perečinec

Dobrodošli!

PREDSTAVLJANJE knjige Umberta Eca "Vječni fašizam" (Tim press, 2019.)

2. svibnja 2019. s početkom u 19 sati
u riječkom antikvarijatu Ex libris

održat će se predstavljanje knjige Umberta Eca "Vječni fašizam", u izdanju TIM pressa iz Zagreba.

Knjigu će predstaviti prevoditelj i autor pogovora Damir Grubiša, te urednik i nakladnik Hašim Bahtijari.

Dobrodošli!

SRETAN VAM 1.MAJ, PRAZNIK RADA!!!!!

SRETAN VAM PRAZNIK RADA!!!!!


Želim vam :

- da uspijete uopće PRONAĆI POSAO u svojoj zemlji,

- da od svog rada uspijete uopće preživjeti, u svojoj zemlji,

- da uspijete izdržati sve NEPRAVDE koje rad u sadašnjem društ.-ekon.- pol. uređenju podrazumijeva,

- da posao uspijete do penzije zadržati.