Izašla knjiga priča Mihaele Gašpar 'Slatkiš, duhan, britva' (Disput, 2013.)

petak , 31.05.2013.

Mihaela Gašpar
SLATKIŠ, DUHAN, BRITVA

knjiga priča
izd. Disput
/148 str., 12,5 x 20 cm, tvrdi uvez, 2013/
Knjižarska cijena: 100,00 kn




Riječ izdavača

Već svojom prvom knjigom Bez iznenadnih radosti, molim Mihaela Gašpar nagovijestila je da u hrvatsku književnost stiže nova, svježa osobnost. Kažem to s punom estetskom odgovornošću.
Prozno kazivanje Mihaele Gašpar lišeno je svake konfekcijske konstrukcije, izvan je jeftine dosjetkarske pomodnosti: nepatvoreni su joj i motivski i leksički porivi. To su proze kratkog, zgusnutog daha, usudio bih se čak reći: na tragu onih sjajnih, zbitih Kafkinih priča u kojima se miksaju tvrdo kuhana stvarnost i ono nešto što zalazi u metapolje tamne poetske, ali cizelirane imaginacije.
Autorica ne pati od razlivene deskriptivnosti, već zauzdanim jezikom vrlo gibljive i čitke rečenice (poškropane reduciranom metaforikom) piše o unutrašnjim, suštinskim stanjima čovjekova usuda. Dakako, na prvome je mjestu uvijek neki poticajni i životvorni motiv koji je uspio sačuvati i svoju fabularnost i svoje vibrantne razine kazivanja. Njezine proze imaju i onu ofilozofljenu dubinu koja dira i provocira čitatelja na sudjelovanje u dočitavanju i nadgradnji i kad završi s čitanjem. To su oni važni tragovi koje u nama naknadno izazove svaki dobar književni tekst.
(iz recenzije Branislava Glumca)

Mihaela Gašpar prozu je objavljivala u "Vijencu", "Večernjaku" i književnom časopisu "RE", "Balkanskom književnom glasniku", na Sfermentaciji i drugim književnim portalima kao što su Književnost.org i Prozaonline, kratke priče su joj čitane na Trećem programu Hrvatskog radija. Godine 2010. osvojila je 2. nagradu na natječaju kratke priče Književnog kruga Karlovac "Zlatko Tomičić", a 2011. na istom natječaju njezina je priča ušla u 10 najboljih. Godine 2011. njezina je kratka priča ušla u 10 najboljih na natječaju Pričigin, a u ožujku 2012. u 15 najboljih na Festivalu kratke priče "Marija Jurić Zagorka". Objavila je roman Bez iznenadnih radosti, molim, u srpnju 2010. godine u izdavačkoj kući Aora iz Zagreba. Priče su joj objavljene u zajedničkim zbirkama: Izvan koridora – najbolje priče 2011., u izdanju V.B.Z.-a i zbirci Antidepresiv, izdavačke kuće Ruža iz Beograda. Roman "Mitohondrijska Eva" pobjednički je rukopis natječaja Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.



MOJ RAZGOVOR S MIHAELOM GAŠPAR čitajte OVDJE





PREDSTAVLJANJE nove knjige poezije Luke Paljetka



DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I

poziva nas na

predstavljanje knjige
Luke Paljetka
'Nagazni soneti'


Knjigu predstavljaju:
akademik Luka Paljetak
akademik Tonko Maroević
urednik knjige dr.sc.Antun Pavešković


Stihove će interpretirati Joško Ševo

u DHK-u u Zagrebu,
utorak, 04.06.2013. s početkom u 12 sati




Novi broj 'Vijenca'

četvrtak , 30.05.2013.



Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,
možete čitati i ovo:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- opširan razgovor s teoretičarom književnosti Cvjetkom Milanjom
- tekst Krešimira Bagića o novoj knjizi Danijela Dragojevića 'Negdje'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Mate Marasa 'Pisma o smrti'
- tekst Marije Matković o knjizi Nives Opačić 'Hrvatski ni u zagradama'
- tekst Tomice Bajsića o knjizi Thomasa Tranströmera 'Pjesme i proza 1954–2004'
- razgovor s Josipom Novakovićem
- kratka priča 'Strune' Josipa Novakovića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Nikole Milićevića 'Kritike i polemike'
- reagiranje Velimira Viskovića na kritiku Hrvatske književne enciklopedije, koju je u prošlome broju 'Vijenca' objavio Davor Velnić
- odgovor glavnog urednika 'Vijenca' Luke Šeputa Velimiru Viskoviću
- tekst Tonka Maroevića o kritici Davora Velnića

te još pregršt tekstova o kazalištu, glazbi, filmu, stripu, likovnoj umjetnosti, plesu, itd.



U idućim brojevima 'Vijenca' moći ćete čitati moje kritike ovih knjiga:

- Andrzej Stasiuk : 'Taksim'
- Nam Le : 'Brod'


Nagradni natječaj za recenziju knjige iz biblioteke ' Na tragu klasika'

srijeda , 29.05.2013.



Knjižnica Ivane Brlić Mažuranić iz Zagreba (u suradnji s n izdavačkom kućom Disput i Hrvatskim filološkim društvom) organizira Nagradni natječaj za najbolju recenziju knjige iz Biblioteke "NA TRAGU KLASIKA".

Svaki natjecatelj može objaviti najviše tri recenzije knjiga iz Biblioteke Na tragu klasika na Facebook profilu Čitateljskog kluba Knjižnice I. B. Mažuranić, s naznakom ZA NAGRADNI NATJEČAJ.

Natječaj traje do 1. rujna 2013. godine.

Prva nagrada – 3 knjige iz Biblioteke "Na tragu klasika"

Druga nagrada – 2 knjige iz Biblioteke "Na tragu klasika"

Treća nagrada – 1 knjiga iz Biblioteke "Na tragu klasika"

O nagradama će odlučiti žiri u sastavu: Irena Lukšić (urednica Biblioteke Na tragu klasika), Mirta Šimić i Ivana Kelava (knjižničarke Knjižnice Ivane Brlić Mažuranić).




Književna večer 'Čitanje' posvećena nobelovcu Mo Yanu



Čitanje Čitanje kineskog pisca Mo Yana održat će se u srijedu, 29. svibnja u Galeriji SC, s početkom u 20 sati.

Ulaz slobodan!

Kineski pisac Mo Yan, pravog imena Guan Moye, rođen je 1955. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 2012. godine, a opisuju ga kao pisca koji u svojim djelima spaja magični realizam, narodne priče i povijest. U razdoblju kulturne revolucije napušta osnovnu školu i odlazi raditi na farmu kao nadničar. Godine 1976. pristupa Narodnooslobodilačkoj vojsci, a 1984. je primljen na studij književnosti pri Institutu za umjetnost Narodnooslobodilačke vojske. Ubrzo nakon toga objavljuje neka od svojih značajnijih književnih djela poput Transparentne rotkvice i romana Crveni sirak. U svojim se djelima posvećuje ruralnim temama i kao čest književni motiv koristi rodni kraj, težak položaj seljaka, nepravednost režima, a obrađuje i neke stare kineske teme poput kanibalizma, seksualnosti, tijela i patrijahalnih odnosa. Polu-autobiografska pripovijetka Promjena također je izlaganje povijesti, no ta se povijest ne zadržava samo na osobnom iskustvu autora, već prati promjene u suvremenom kineskom društvu. Mo Yan na suptilan način propituje kinesku stvarnost i ono što nužno slijedi iz gospodarskih, društvenih i političkih promjena.

Karolina Švencbir Bouzaza rođena je 1980. u Zagrebu. Magistrirala je kinesku i svjetsku književnost na Pekinškom sveučilištu za jezike i kulturu, a trenutno je asistent u suradničkom zvanju za područje humanističkih znanosti, grana sinologija, na Katedri za sinologiju Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije.

Čitanja Čitanja vode i moderiraju Ivana Biočina i Ivo Alebić.

Program služi kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja, za otvaranje prostora dosad slabo prevođenim autorima na hrvatski jezik.



Moj razgovor s Mihaelom Gašpar

utorak , 28.05.2013.



Mihaela Gašpar književnica je iz Samobora koja je 2010. godine objavila vrlo dobar roman "Bez iznenadnih radosti molim", no nažalost, prošao je bez zamjetnijeg medijskog odjeka i kritičke prosudbe.
Prije mjesec dana objavljenim novim romanom "Mitohondrijska Eva" pobijedila je na 7. anonimnom natječaju za najbolji prozni rukopis koji organizira osječki ogranak Matice hrvatske.

U razgovoru autorica predstavlja svoja dva romana, ali govori i o svojoj zbirci kratkih priča koja uskoro izlazi u izdanju Disputa.

Moj razgovor s Mihaelom Gašpar čitajte OVDJE



Forum Tomizza 2013.



Forum Tomizza (Trst, Kopar, Umag)
28. 5. – 1. 6. 2013.



Forum Tomizza 2013. u znaku je teme Bolji život? Oko ove teme okupit će se književnici, sociolozi, povjesničari, glazbenici, likovni umjetnici i novinari-publicisti iz regije.

Što nam donose – ili što su nam već donijeli – europski integracijski procesi? Kakva kulturna, društvena, gospodarska budućnost čeka Obećanu zemlju - Europu? Kako god, danas su građani nove Europe svjesniji da zaslužuju dobar život. I spremniji nego jučer da ga ostvare.

Forum Tomizza utemeljen je prije trinaest godina kao locus cooperandi (prostor sudjelovanja), višekulturni i višejezični projekt, čiji je smisao istraživanje, poticanje i realizacija društvenog i kulturalnog dijaloga u širem, nadnacionalnom slovensko-romansko-germanskom pograničnom prostoru. Jedna od glavnih ideja vodilja ovih susreta, pokrenutih na inicijativu istarskog književnika i prevoditelja Milana Rakovca u Umagu, povezivanje je i trajna komunikacija intelektualaca i umjetnika koji žive na granici i djeluju na području kulture, društvenih znanosti i medija, simbolično se oslanjajući na ime i djelo Fulvia Tomizze (Materada, Hrvatska 1935 – Trst, Italija, 1999), književnika koji je zbog svoje umjetničke i ljudske širine podjednako prihvatljiv za sve etnose sjevernoga Jadrana.

Potičući znanstvenu interdisciplinarnost i slobodu umjetničke kreativnosti FORUM TOMIZZA posebnu pozornost posvećuje autorima i djelima koji doprinose razvoju tolerancije, nude jasne perspektive za razumijevanje manjinskog kulturnog položaja, potiču susjećajnost za Drugog, za socijalno ugrožene i isključene, i time ujedno doprinose realizaciji i širenju nekih od osnovnih europskih vrijednosti.

FORUM TOMIZZA odvija se u tri države, u tri pogranična grada: u Kopru, Trstu i Umagu; u tri grada koja su od velike važnosti i za Tomizzin životni put.

Program 14. međunarodnih pograničnih susreta Forum Tomizza dostupan je OVDJE



Ignorantski pristup Borisa Postnikova + ISPRAVAK NETOČNOG NAVODA iz emisije 'Knjiga ili život'

nedjelja , 26.05.2013.



HTV-ova emisija 'Knjiga ili život' (petak, 24.05.2013., emisiju možete pogledati na ovome linku) sadržavala je razgovor Jagne Pogačnik i Borisa Postnikova o stvaralaštvu slovenskoga pisca Ferija Lainščeka, čije su četiri knjige u nekoliko zadnjih godina doživjele hrvatska izdanja.

U toj emisiji Boris Postnikov netočno je ustvrdio kako je u Hrvatskoj o Laiščekovim djelima napisana samo jedna kritika , i to na Booksinom portalu (a s kojim je on, inače, donedavno surađivao).

Naime, kritika Lainščekovog romana 'Razdvojit ću pjenu od valova' objavljena na Booksinom portalu 25.10.2010. NIJE JEDINA KRITIKA TOG ROMANA , kako to pogrešno tvrdi Boris Postnikov.

O istome romanu pisao sam i ja u 'Vijencu', i to više od godinu dana prije nego što je na Booksinom portalu o njemu pisao Božidar Pavlović.

Moja kritika tog romana objavljena u 'Vijencu' od 02.srpnja 2009. dostupna je na
OVOME LINKU .

(Inače, tu sam kritiku objavio i u svojoj trećoj knjizi 'Pedeset kritika')

Također, o istome romanu Ferija Lainščeka pisala je i Višnja Pentić, i to nigdje drugdje nego baš u 'Zarezu' (broj 282 od 29.04.2010.) a njezina kritika dostupna je na ovome linku (na stranici 40. tog broja 'Zareza').

Da apsurd bude veći, glavni urednik 'Zareza' u vrijeme izlaska tog broja (koji sadrži tu kritiku Višnje Pentić) bio je, zamislite, upravo Boris Postnikov.

Dakle, o tom Laiščekovom romanu objavljena su čak tri teksta a ne samo jedan kako to pogrešno tvrdi Boris Postnikov.

No, to bi bilo potpuno nevažno da se Postnikov nije usudio, pomoću te vlastite netočne tvrdnje (da je o djelima Lainščeka u Hrvatskoj napisan samo jedan tekst) argumentirati svoju tezu o (navodnom) lošem stanju u hrvatskoj književnoj kritici.

Mislim da si književni kritičar koji je donedavno bio i glavni urednik 'Zareza' nikako ne bi smio dozvoliti da na osnovu netočnih podataka donosi paušalne zaključke o (navodnom) lošem stanju književne kritike.

Naročito kad netočnost njegove tvrdnje dokazuje upravo postojanje teksta koji je objavljen u 'Zarezu', i to u vrijeme dok je upravo on bio glavni urednik 'Zareza'.

Također, smatram da si takav ignorantski pristup sadržajima objavljenima u medijima nikako ne bi smio dozvoliti čovjek koji je odnedavno zaposlen u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, i to na radnom mjestu višeg savjetnika za medije.

Jer, takvim ignorantskim pristupom Boris Postnikov dovodi u pitanje kredibilitet svega onoga što radi ili će tek raditi na radnom mjestu višeg savjetnika za medije u Ministarstvu kulture RH...









Što Rusi čitaju i pišu?




Ruska književnost je na raskrsnici: traže se novi žanrovi, novi jezik i novi junak.
O ruskom književnom tržištu i trendovima u suvremenoj ruskoj književnosti na ovome linku govore protagonisti ruske književne scene.





Književni susret : Fantastika na istrijanski : Šišović+Filipović+Žilić

subota , 25.05.2013.



Gradska knjižnica Velika Gorica
poziva Vas na
književni susret

Fantastika na istrijanski


gosti: Davor Šišović, osnivač Festivala fantastične književnosti i urednik zbornika festivalskih priča
Zoran Filipović, nakladnik, fotograf i pisac
moderatorica susreta: Darija Žilić

u ponedjeljak, 27. svibnja 2013. u 19.00 sati
Središnji odjel velikogoričke knjižnice za odrasle
, Zagrebačka 37

Što povezuje papu Wojtylu, Najslabiju kariku, istarske vampire, Julesa Vernea i Zoroa? Pozivamo Vas na „fantastičnu“ posljednju ovosezonsku književnu tribinu S knjigom na ti! U ponedjeljak 27. svibnja 2013. u 19.00 sati naš je gost Davor Šišović, kulturni aktivist i spiritus movens fantastične književne scene u Istri, Hrvatskoj pa i šire! Dečko iz Pazina koji organizira različita žanrovska događanja, od međunarodnog susreta izdavača „Put u središte Europe“, „Dana Julesa Vernea“, Festivala fantastične književnosti i SF konvencije Istrakon, ujedno je i jedan od naših najistaknutijih kviz-mahera, pa ste ga tako do sada mogli gledati u svim mogućim i nemogućim TV natjecanjima. Jedan od najzanimljivijih njegovih projekata je upravo Festival fantastične književnosti koji svake godine posjeti neki od mističnih istarskih gradića. Do sada smo kroz zbirke priča nastale kroz te festivale upoznali istarske vampire iz Kringe, divove iz Motovuna, stare bogove iz Gračišća, dinosaure iz Bala, zvijezde nad Višnjanom, vinograde Savičente, a ove godine iz sela Draguć poletjet će – Priče o zmajevima! Nakladnik Zoran Filipović ispričat će nam tko ga je nagovorio da se iz godine u godinu priključuje ovom brodu SF i fantasy zanesenjaka, ali i predstaviti vlastite knjige fotografija među kojima se ističu monografije o posjetima Hrvatskoj pape Ivana Pavla II. Taj profesionalni fotograf i pisac, svjetskoj fotografskoj javnosti poznat pod pseudonimom ZORO, dosad je objavio više autorskih knjiga, u kojima često kombinira svoje fotografsko i književno umijeće te je izlagao u najuglednijim svjetskim galerijama i muzejima.
Tribinu moderira Darija Žilić, svjetska putnica i žena koja će pokušati izaći na kraj sa svim ovim zanimljivim temama i tko zna kamo će nas na kraju taj razgovor odvesti



INTERVJU: Arsen Dedić

petak , 24.05.2013.




Na OVOME LINKU
u prilici ste čitati
izuzetan intervju s Arsenom Dedićem,
u kojemu bard govori
o ruskoj književnosti, glazbi,
susretima s Okudžavom, Sartreom
i još o mnogočemu...

Na OVOME LINKU dostupan je video-klip na kojemu Arsen pjeva na ruskom...





Književna večer s Josipom Novakovićem



ALGORITAM
nas zove
na druženje i razgovor
s piscem

Josipom Novakovićem


ovogodišnjim kandidatom za
Internation Man Booker Prize.

Razgovor će voditi Kruno Lokotar

u petak, 24.05.2013. od 20 sati
u Gradskoj galeriji 'Croatia osiguranje'
,
Josipa Knytla 1, Zagreb








Nagrade Daši Drndić, Marku Pogačaru i Branki Primorac

četvrtak , 23.05.2013.




Roman Daše Drndić “Trieste” (u nas poznat kao 'Sonnenschein') dobio je nagradu čitatelja Independenta kao najbolji strani roman. Nagrada se dodjeljuje za iznimno štivo po mišljenju čitatelja koje je okupio Engleski PEN, Čitateljska agencija i Britanski centar za prevođenje literature

*****

Marko Pogačar dobitnik je nagrade 'Edo Budiša' mladim autorima do 35 godina za najbolju zbirku kratkih priča objavljenu u prošloj godini.
Nagradu je zaslužio za zbirku priča 'Bog neće pomoći'
(izd. Algoritam)

*****

Branka Primorac ovogodišnja je dobitnica nagrade "Anto Gardaš" za najbolju knjigu pripovjedaka ili roman za djecu ili mladež objavljenu u 2012. godini, za roman "Zvonka Zmaj i Tri kavalira".


Čestitke!












PREDSTAVLJANJE : Karmela Špoljarić - 'Nije ovo Twin Peaks' (AGM, Zagreb, 2013.)



AGM
nas poziva
na predstavljanje knjige

Karmele Špoljarić
'Nije ovo Twin Peaks'

u četvrtak, 23. svibnja 2013. u 19,00 sati
Café u Dvorištu
, Jurja Žerjavića 7/2, Zagreb

Knjigu će predstaviti: Jagna Pogačnik i Zoran Ferić

Tekstove čitaju: Branka Cvitković i Rene Medvešek


O knjizi :

Roman pisan u duhu magičnog realizma s elementima krimića 'Nije ovo Twin Peaks' (str.226, meki uvez; format:12x19, cijena 130.00 kn, izd. AGM Zagreb) počinje dolaskom pripovjedačice u Gradić na Otoku, gdje planira napisati roman. Kako joj pisanje ne ide ona sve više traga za prošlošću Gradića.
U Gradiću povremeno zapuše čudesni vjetar, kojeg zovu pulenat. Traje kratko i donosi kolektivni delirij i zaborav, no, o tome se pred strancima šuti. O tome ne želi govoriti ni nona Agneza, osebujna starica u čijem potkrovlju žive. Dojmljiv je i lik Pisca, „umjetnika“ koji je na otoku slučajno „zapeo“ prije 30 godina, koji cijeli život sanja kako će napisati sagu o Frankopanima.
Nakon ubojstva elegantnog starca koji se nedavno pojavio u Gradiću podgrijava se priča o plemićkoj lozi Bonetti koja je navodno izumrla. Na scenu stupa inspektor Žbirek (H. Poirot), tragikomičan lik kojemu je ubojstvo u Gradiću prvi veći slučaj. I promašaj. U zataškavanju zbivanja u Gradiću zdušno sudjeluje mjesni župnik čijoj izjavi „Pa nije ovo Twin Peaks!“ roman duguje naslov. A jesu li Bonetti zaista izumrli pročitajte u postmodernističkom štivu i prvoj knjizi Karmele Špoljarić.

Karmela Špoljarić (1967., Zagreb). Maturirala je 1986. u Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu. Diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. Na istom je Fakultetu i magistrirala 1999. iz područja novije hrvatske književnosti na temu Poetika postmodernizma u djelima hrvatskih borgesovaca. Radila je školi, diplomaciji i državnoj upravi. Članica je MH i Mense. Pisanje je započela pričama, koje sakuplja za prvu zbirku. Neke su objavljene na Trećem programu HR-a. Piše i drame, a za tinejdžersku dramu Nula kuna po minuti 2011. dobila je nagradu Ministarstva kulture „Marin Držić“. Napisala je i dramu o ljubavi Između, te dramsku parodiju Bonnie i Clyde.


NOVO: Dubravka Crnojević-Carić - 'Glumica (Penelopini zapisi)' (Meandarmedia, 2013.)




Dubravka Crnojević-Carić
'Glumica (Penelopini zapisi)'

izd. Meandarmedia
5/2013.
148 str. , meki uvez
cijena: 99,00 kn


Autorica o knjizi



Ovu sam knjigu zapisivala godinama. Desetak godina, točnije. Fragmenti su se slagali malo po malo, baš kao i životni mozaik, bez moje ratiom kontrolirane volje. Sve do završnih, “arhitektonskih” radova. Mogla bih ih nazvati svojevrsnim simptomima unutarnje prinude, koji su silazili u riječi tijekom nekih unutarnjih lomova ili premošćenja, zacjeljivanja rana.

Na nekom racionalnom planu, nadala sam se kako ću se ovih sadržaja osloboditi tako što ću ih sačuvati, sahraniti u rečenicu, priču, roman.

Između pripovijedanja i življenja za mene nema jasne granice: nekad su mi tek zapisane rečenice pomagale pojasniti iskustvo kroz koje sam silom prilika prošla, ponekad bi one bivale iskustvom koje mi je omogućavalo povezati mitsku građu sa životima koje živimo.

Vjerujem, naime, da mitovi, romani, dramski likovi, probijaju mayu, prokazuju lilu, govore nam istinu o našim životima, o tome što je to što nam se u svakodnevici zbiva. Možda je naš “realni” život samo simptom igre, lile. I možda ću tek povezivanjem tih raznih svjetova, shvatiti ono što bih trebala znati. Možda se tomu samo nadam...

U svakom slučaju, pisala sam o svojim obiteljima. Da ih zadržim. Negdje.

Dubravka Crnojević-Carić



O autorici više OVDJE





INTERVJU : Luka Šeput, gl.urednik 'Vijenca'

srijeda , 22.05.2013.




Na OVOME LINKU možete poslušati tridesetminutni radijski razgovor s Lukom Šeputom, glavnim urednikom 'Vijenca', povodom nedavnog izlaska 500.broja tog važnog Matičinog dvotjednika.











INTERVJU: Josip Užarević



Mira Muhoberac je za Vijenac razgovarala s Josipom Užarevićem, redovitim profesorom ruske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i jednim od urednika Hrvatske revije. U svojim autorskim i uredničkim knjigama, znanstvenom radu, raspravama na hrvatskom i ruskom jeziku on se bavi književnom teorijom, ruskom lirikom 19. i 20. stoljeća, hrvatskom književnom znanošću i filozofskom problemima percepcije, a nedavno objavljena knjiga Književni minimalizam bila je povod ovome razgovoru.

Razgovor čitajte OVDJE



Tribina 'Disku(r)sija' : najava hrv.izdanja romana 'Bonavia' Dragana Velikića

utorak , 21.05.2013.



Nova Disku(r)sija dovodi u goste Dragana Velikića, gosta programa Writers in residence u Splitu koji će predstaviti hrvatsko izdanje svojeg romana "Bonavia", u izdanju MeandarMedie. Razgovoru će se pridružiti legendarni splitski dj i radijski voditelj i Damir Duplančić - Dupla, autor hit-knjige "Izgubljena generacija".

Kako se stvarala glazba u grupi Pop mašina, kako se sviralo s Čolićem i Montenom, kako je biti ambasadorom u Austriji, o literaturi, romanima, radijskim emisijama, top listama, estradnim zvijezdama i ostalim zanimljivim temama, odgovore će s gostima potražiti moderator Marijo Glavaš.

Tribina će se održati u srijedu 22. svibnja s početkom u 20,00 sati, u kavani Le Monde u Splitu.

Više OVDJE



Novi roman Dražena Ilinčića

Dražen Ilinčić:
'Posljednji korak'

izd. OceanMore
meki uvez s klapnama,
152 str., cijena: 120,00kn

Riječ izdavača



Kroz roman Posljednji korak vodi nas pomalo rezignirani pripovjedač, u srednjim godinama, koji se od pretjeranih izazova i opasnosti života skriva u hladovini osrednje akademske karijere. I njegove poslovne i njegove osobne želje obilježene su neugodom i sramom, kako zbog (homo)seksualne orijentacije, tako i zbog nesigurnosti da u sebi razvije pisca. Također, osjećajući sve veću odbojnost prema nepravednoj i licemjernoj književnoj zajednici, lomi se između otpora i pripadanja literarnim krugovima. Ipak, postupno, on zaključuje da su uspjeh i sreća samo obmane za naivne. Među ostalim i zbog toga jer društvo ne nagrađuje niti ne potiče strast ili talent, već njeguje i štiti konformizam te praznu ambiciju. Biti uspješan u takvome svijetu ustvari znači svoju suprotnost, drži pripovjedač, dok promatra koji sve koraci vode prema onom posljednjem



Moju kritiku Ilinčićevog prethodnog romana 'Berlinski ručnik' čitajte OVDJE




Portugalska književnica Dulce Maria Cardoso gostuje u Zagrebu

ponedjeljak , 20.05.2013.



U Zagrebu gostuje portugalska spisateljica Dulce Maria Cardoso koja će predstaviti svoj roman "Moje suosjećanje", objavljen 2011. godine u izdanju Hrvatskog filološkog društva i Disputa.

Predstavljanje će se održati u srijedu 22. svibnja u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, s početkom u 19,30 sati.

S autoricom će razgovarati urednica biblioteke "Na tragu klasika" Irena Lukšić uz konsekutivni prijevod i sudjelovanje u razgovoru Marte Matvijev.


Detaljnije o autorici
OVDJE


Finalisti natječaja za kratku priču Lapis Histriae 2013



Na 8. Međunarodni književni natječaj za kratku priču Lapis Histriae 2013 s temom Bolji život? pristiglo je ove godine 160 radova na hrvatskom, srpskom, slovenskom, talijanskom i bosanskom jeziku.

U ponedjeljak 13. svibnja, u uredništvu riječke nakladničke kuće EDIT, žiri u sastavu: Daša Drndić, Elis Deghenghi Olujić i Marcello Potocco izabrao je 6 kratkih priča za finale natječaja. To su: La confessione Rosanne Bubola (Buje), Bar jednu, ako ne i dvije Željka Ljubića (Varaždin), Stručnjak za pakiranje Koraljke Meštrović (Zagreb), Bolji otrov Natalije Miletić (Sisak), Bolji život Sanje Nikolić (Beograd) i Gracija od čempresa Želimira Periša (Zadar).

Pobjednik će biti proglašen u petak 31. 5. na Forumu Tomizza u Umagu. Nagrađeni autor dobiva 1.050,00 eura (8.000,00 kuna donira umaška tvrtka SIPRO d.o.o.) i artefakt kipara Ljube de Karine.

Osim ovih tekstova, za knjigu Lapis Histriae 2013 koja će biti objavljena krajem godine u izdanju Gradske knjižnice Umag odabrano je još sljedećih šest priča: Opstanak Velimira Grgića (Zagreb), Presuda u kontekstu Slaviše Obradovića (Prijedor), A miglior vita Laure Marchig (Rijeka), Marula posle hunte Branislave Sovilj (Beograd), Evropsko nepce u perestrojci Sabine Alispahić (Novi Sad), Kratka zgodovina branja v predmestju Mihe Mazzinija (Ljubljana).



Gost 'Poezije u dvorištu' : MILKO VALENT

nedjelja , 19.05.2013.



Gost Poezije u dvorištu – pjesnik Milko Valent

21. svibnja (utorak) 2013. u 19:00 sati

Café u dvorištu
, J. Žerjevića 7/II, Zagreb



Milko Valent
Pjesma namjere



otkad traju ratovi
ljudi su se pomalo otuđili.
na to je upozorio već Heraklit
Sokrat ga je podržao svojim
poznatim protestnim šetnjama

zato se danas odlučujem
za strogo osjećajne pjesme:
prigodne kitice i ljekovitu igru kamilice.
malo zgodne svakodnevne lirike
između posla i tijela
nikome ne može škoditi, naprotiv
to je jedino što nam je još ostalo
uz poneki ljubazni dokument

sada kada je standard
oskrnavljena ptica pjevica
a blago Sierra Madre daleko,
neuzvišene domaće tople
pošteno razvučene metafore
kao buduće drogirane makovnjače
pune svakovrsnog uskrsa, masnoće, boljitka
mogle bi izliječiti dušu
od siromašne poezije u samoposluživanju
spasiti tijelo
od prehlade propagande propuha

pisat ću dakle o svemu
što tišti većinu u meni
pjevat ću o poslu i tijelu
koje mi je najbliže
bit ću jasniji od zore na strunjači jutra
bit ću kao gunj modrine
kojim prekrivamo turizam i vjenčanja
bit ću plava krv: gospodin u pisanju

namjera je časna pionirska, rad težak
posljedice raznobojne...
neću postavljati dosadna pitanja
postavit ću kao bog teške odgovore
za uspravnu tjelovježbu: priručnik nade
moji će odgovori biti poetski sudovi,
lijepe slike, neumitni pravorijeci bez
priziva ipak sa sjenom sumnje, kap
slobode na orošenom čelu
svakodnevne pustinje


tu prestaje moja namjera.
pad dragocjene tekućine
na čednu svemirsku tišinu
morat će opisati one medene duše
koje su od kapi umrle



Izvor: czk.hr



NOVO: Mihaela Gašpar - 'Mitohondrijska Eva' (Matica hrvatska, Osijek, 2013.)



Prije mjesec-dva je u izdanju Matice hrvatske, ogranak Osijek, kao rezultat natječaja za anonimni neobjavljeni rukopis, izašao roman 'Mitohondrijska Eva' Mihaele Gašpar, pobjednički rukopis rečenog natječaja.

Roman upravo čitam, radi se o vrlo dobrom, intimističkom rukopisu, dojmljivo dočarane atmosfere depresije, apatije, nezadovoljstva i beznađa, od autorice koja veliku pozornost pridaje stilistici i čija je rečenica gusta, višeznačna i često vrlo poetična, a rukopis tematizira život i odrastanje u maloj sredini, iz ženske perspektive i u prvome licu jednine, uz preplitanje sjećanja na djetinjstvo i refleksija na neveselu, turobnu emocionalnu stvarnost obilježenu osjećajem krivnje zbog preljuba.

Pobjedu na natječaju žiri je obrazložio ovako:

Mihaela Gašpar, Mitohondrijska Eva

Roman „Mitohondrijska Eva“ linearnom, na prvi pogled jednostavnom naracijom pripovijeda zapravo dva svemira: osobni, shrvan nesanicom i frustracijama i onaj društveni nastanjen ukalupljenim ljudima u gradu koji se ekonomski urušava, pretače u provincijsku zabit. Sve je tu skučeno, gotovo komorno, bezizlazno: grad u propadanju, ljubav koju više ništa ne može opravdati u svijetu sazdanom od milimetarski preciznih moralnih konstrukcija. Dva paralelna tijeka pripovijedanja, jedan iz sadašnjosti događajnog vremena, a drugi prisjećajući, susreću se u točci nedosegnute razine intimnosti za kojom žudi protagonistica romana. Eva iz naslova direktno ukazuje na posrtanje i moralni pad, no autorica rukopisa vješto navode i na mogućnost tumačenja toga pada i kao podizanja i zauzimanja za sebe samoga: iz učmalosti svakodnevice, iz formalnosti bračnog života, iz čahure tradicionalnih odnosa s roditeljima, iza rešetaka nezadovoljstva.

„Možda si nezadovoljna. Čovjek ne može uvijek biti zadovoljan… Moraš biti zadovoljna. Moraš.“, piše pred kraj romana nagovještavajući skoru (ne) mogućnost izbora…




Moj razgovor s Tomislavom Osmanlijem

petak , 17.05.2013.



Tomislav Osmanli istaknuti je makedonski 57-godišnji književnik - prozaist, dramski pisac teoretičar medija, filmski i kazališni kritičar i scenarist, esejist, te dobitnik brojnih nagrada.

Nedavno je zagrebački Sandorf objavio njegov, najznačajnijom makedonskom književnom nagradom ovjenčani roman '21. - Knjiga utvara' , što je bio povod za razgovor u kojemu sam s autorom osim o njegovu romanu i stvaralaštvu, popričao i o makedonskoj književnoj sceni, položaju pisaca u Makedoniji, odnosu tamošnjih medija ali i vlasti spram kulture i književnosti, itd.

Moj razgovor s Tomislavom Osmanlijem čitajte ovdje





8. međunarodni festival suvremene poezije (Brutal)



8. međunarodni festival suvremene poezije (Brutal) održat će se od 17. do 19. svibnja, u prostorima klubova “Kino Grič” i “Sublink” u Zagrebu.

Ove godine Festival predstavlja ukupno 5 mladih i priznatih autora iz: Portugala (Golgona Anghel), Nizozemske (Maria Barnas), Belgije (Maarten Inghels), Mađarske (Árpád Kóllar), te iz Hrvatske (Marko Pogačar).

Opširnije ovdje






Novi broj 'Vijenca'

četvrtak , 16.05.2013.



Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga,
možete čitati i ovo:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- opširan razgovor s Josipom Užarevićem, književnim znanstvenikom i rusistom
- tekst Krešimira Bagića o pjesničkim zbirkama Davora Ivankovca
- poezija Anele Borčić
- tekst Dunje Detoni Dujmić o knjizi Tatjane Gromače 'Božanska dječica'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Josipa Cvenića 'Prostor-vrijeme'
- tekst Tomice Bajsića o knjizi Ede Popovića 'U Velebitu'
- tekst Martine Lončar o novome broju časopisa Nova Istra
- tekst Davora Šalata o antologiji bošnjačkog pjesništva 'Zašto tone Venecija?' Ervina Jahića
- tekst Ivane Peruško o knjizi Mihaila Bulgakova 'Bijela garda' (Ljerka Car Matutinović)
- kritiku Hrvatske književne enciklopedije napisao je Davor Velnić
- tekst Ivane Drenjančević o knjizi Tvrtka Vukovića 'Tko je u razredu ugasio svjetlo?'

te još pregršt tekstova o kazalištu, glazbi, filmu, stripu, likovnoj umjetnosti, plesu, itd.



U idućim brojevima 'Vijenca' moći ćete čitati moje kritike ovih knjiga:

- Tomislav Osmanli : '21'
- Andrzej Stasiuk : 'Taksim'
- Nam Le : 'Brod'





Novo, prošireno izdanje knjige priča 'Ples na žici' Eduarda Prangera


Eduard Pranger objavio je novo izdanje svoje zbirke priča „Ples na žici“ koja je prije nekoliko godina izašla u izdanju Balkanskog književnog glasnika. Hrvatsko izdanje nadopunio je s novijim pričama, koje su nagrađivane, i prevođene.

Eduard Pranger
'Ples na žici'

priče
izd. Hena com
meki uvez s klapnom
296 stranica
format: 14 x 21,5 cm
cijena: 129,00 kn


Riječ izdavača



Opisujući zgode koje izlaze iz naše svakodnevice, Pranger to najčešće čini u prvom licu. Upravo tako, poput majstora karikaturista, uočava onaj bitan groteskni detalj koji će, izdvojivši se iz nemarkantnog sivila običnosti, izraziti neku pravu istinu, sitnu, nealarmantnu, ponekad i nedovoljno dramatično, ali istinu koja svijet oko nas, onaj stvarni svijet, prikazuje kao slojevitiju i zanimljiviju stvarnost nego što ga obično gledamo. Prangerovo se pisanje manje temelji na poznavanju literarnih ili paraliterarnih teorija, a više na kombinatorici vlastitog viđenja i vlastitih senzibiliteta. Sve se to može iščitati i iz njegova tematskog arsenala. Prangeru nije cilj tražiti bizarne i iščašene teme, originalne po svaku cijenu. On svoje teme uočava, kako je već natuknuto, u stvarnosti oko sebe, u stvarnosti oko nas. Samo iznimno posegnut će i za nekom vrlo začudnom temom, ne bi li njom, na grubo ironičan način iskazao kakav društveni paradoks. U toj usmjerenosti na tradicionalni tematski krug kao da je i nehotice pobornik stava Georgea Bernarda Shawa koji je tvrdio da su sve značajne teme već obrađene, i piscu preostaje samo da ih doživi, obradi i komunicira na nov način.
Iz pogovora Ludwiga Bauera

Ples na žici - nagrađivane, objavljivane i prevođene priče iz knjige :

- Broj (Nagrada Književnog kruga Karlovac, 2006.)
- Kratka saga o Francetićima (Nagrada „Zadaćnica“ književnog portala Booksa, 2007.)
- Nino (Zbirka „Brod kulture“, najbolja priča za ljeto 20+1, godina 2010.)
- Ispod filodendrona (Zbirka „Brod kulture“, najbolja priča za ljeto 20+1, godina 2011.)
- Most (Zbirka „Brod kulture“, najbolja priča za ljeto 20+1, godina 2012.)
- O mrtvima sve najbolje (Zbirka „Ispod stola“ : najljepše antikorupcijske priče, VBZ, 2011.)
- Bus (Prevedena na engleski, književni portal Blesok, 2006.)



Darija Žilić sudjelovala je na festivalu 'Chapbook' u New Yorku

srijeda , 15.05.2013.



Darija Žilić gostovala je u New Yorku od 02.05. do 12.05. 2013. U okviru Chapbook festivala, koji se održava u okviru CUNY Graduate Centra iz New Yorka, održala je čitanje vlasite poezije na hrvatskom i engleskom jeziku. Poezija Darije Žilić dijelom je prevedena na engleski (prevoditelji su Ana Božičević i Mario Suško), a objavljena je u časopisima Sententia i Consequence.

Na festivalu Chapbook svake se godine predstavljaju pjesnici i pjesnikinje iz New Yorka, a u isto vrijeme održava se i sajam knjiga, na kojem se prezentiraju knjige iz nezavisne produkcije, te knjige kojima je izdavač Chapbook festival. Cuny Graduate Centar važno je mjesto i poetske scene, ali i akademsko mjesto, unutar kojeg postoje brojni istraživački instituti.

Darija Žilić također je sudjelovala u panelu “The Politics of Polyglossia“, a riječ je o simpoziju Centra for the Humanities istog fakulteta. Na tom simpoziju raspravljalo se o prevoditeljstvu, o knjževnosti tzv. Trećeg svijeta, o povezivanju translacije i postkolonijalnih teorija, prevođenju i online magazinima.
Žilić je govorila i o prevođenju hrvatske književnosti na strane jezike, ali isto tako i o subalternosti i prevođenju.

U panelu su sudjelovali brojni teoretičari, kao što je npr. urednik i pjesnik Jeffrey Yang, zatim Huang, Maite Junco, Margaret Litvin, Jacqueline Loss, Joshua Mandelbaum, Ammile Allcalay, Motoyuki Shibata, Larry Siems, Bhakti Shringarpure, Jeffrey Yang, Patrick Greaney, José Manuel Prieto.

Važno je istaknuti da su dogovorene i daljne suradnje, kao npr. sudjelovanje u panelima na Sveučilištu Illinois u Chicagu. Međunarodna suradnja započela je objavljivanjem knjige „A Megaphone“, koju su uredile Juliana Spahr i Stephanie Young, a koju je 2011 godine objavio Chainlinks iz Philadelphie. U toj su knjizi objavljeni eseji hrvatskih pjesnikinja (izbor je priredila Darija Žilić).

Gostovanje Darije Žilić potpomognuto je sredstvima Ministarstva kulture RH, koje je financiralo putne troškove.



Upozorenje građanima Krka




Upitate li građanina Hrvatske koja mu se prva asocijacija javlja pri spomenu izbora - odgovor će u većini slučajeva biti lažna obećanja.

Za nekoliko dana očekuje nas cirkus znan i kao lokalni izbori.

Očekuju nas naravno i raznorazni prodavači magle sa svojim lažnim obećanjima.

Kao prvi, još prije više mjeseci, svoju kandidaturu za gradonačelnika Krka istaknuo je Valerij Jurešić.

Bilo je pitanje vremena kad će se taj pokretač brojnih propalih projekata (časopisi Nomad i Op.a, izdavačka kuća Faust Vrančić, festival Pontes, knjižara Pontes, portal KIS.) prihvatiti politike, jer se radi o čovjeku koji ima jako puno iskustva s lažnim obećanjima.

On je naime u ulozi glavnog urednika i pokretača knjiškog magazina Op.a, koji je izlazio od travnja 2006. do srpnja 2007. mnogoštošta obećavao svojim suradnicima.

Gotovo ništa od obećanog, naravno, nije ispunio, a pogotovo nije ispunio obećanja o isplati honorara.

A isplatu honorara ne samo da je obećavao, već je suradnicima (među kojima sam bio i ja) ispostavio i ugovore u kojima je naveo datume do kojih se obavezao isplatiti honorare.
Honorare naravno nije nikad isplatio
.

Zanimljivo je pritom da je Ministarstvo kulture RH tom časopisu za 2008. godinu odobrilo 40.000 kuna.
(Uvjeriti se možete na ovome linku ).
U 2008.godini nije izašao niti jedan broj tog časopisa, niti su isplaćeni honorari suradnicima.
Baš me zanima - je li Valerij Jurešić taj novac vratio u proračun RH?

Zato, drage građanke i građani Krka, pamet u glavu kad se nađete pred glasačkim kutijama, jer raznoraznim prodavačima magle već sline cure pri pomisli na vaše glasove i već imaju smišljena raznorazna obećanja.
Iako ni ne pomišljaju obećano ispuniti...








'Književni petak' : o književnim festivalima i tribinama



Tišina, književnost! (o književnim festivalima i tribinama)

Koje je danas mjesto književnih tribina u hrvatskoj književnosti i kulturi uopće? Opstaju li one u ovom trenutku tek kao recidiv nekadašnjeg (kultnog) statusa, odnosno nekada relevantnog i etabliranog načina problematiziranja aktualnih književnih tema, ili su one još uvijek važna i prihvaćena platforma za debatiranje o književnosti, kao nečeg njoj imanentnog? Nadalje, kako se na suvremenom kulturnom zemljovidu mapiraju festivali i jesu li oni preuzeli ulogu književnih tribina, odnosno jesu li danas festivali funkcionalnija i bolja forma za promociju njiževnosti od književnih tribina?

O spomenutim pitanjima govorit će Miljenka Buljević, jedna od organizatorica i voditeljica književnih programa u književnom
klubu Booksa, Kruno Lokotar, urednik u izdavačkoj kući Algoritam s respektabilnim festivalskim iskustvom, te Darija Žilić, pjesnikinja, književna kritičarka te voditeljica književne tribine Dekonstrukcije u Hrvatskom društvu pisaca.

Urednik i voditelj Književnog petka je Ivan Glušac.

Tribina će se održati 17. svibnja u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.





INTERVJU: Teofil Pančić

utorak , 14.05.2013.



Teofil Pančić jedan je od najpozvanijih gostiju 6. sajma knjiga i festivala autora »vRIsak« progovoriti o kontekstu balkanskih (književnih) veza, koje su tematska okosnica sajma. Pisac koji piše o knjigama autora sa svih strana granica, u svojoj novoj knjizi, predstavljenoj na Sajmu i dosad najautobiografskijoj, bavi se doduše kompleksima koji su mnogo širi od toga.

Ovaj je srpski autor rođen u Skoplju, trenutno živi u Beogradu, ali formativne je godine proveo u Zagrebu, na adresi Aleje Viktora Bubnja, što je onda postalo i naslov ove važne knjige u izdanju Naklade Ljevak. Odlazak iz Zagreba 1991. bio je za njega tektonski poremećaj koji je odredio ne samo ton knjige, nego i sve ostalo što se nakon toga dogodilo u njegovom životu.

S autorom je razgovarao Davor Mandić - intervju dostupan OVDJE




Sramotan odnos vlasnika VBZ-a prema autorima

ponedjeljak , 13.05.2013.




Na ovome linku već sam pozvao na bojkot kupovanja izdanja VBZ-a, zbog brojnih slučajeva neisplaćivanja honorara autorima.

Nedavno je emisija 'Pola ure kulture' jedan svoj prilog posvetila toj temi.

Na ovome linku možete pogledati taj TV prilog u kojemu vlasnik VBZ-a Boško Zatezalo na sramotan način relativizira financijski dug koji VBZ ima prema Vedrani Rudan.

Prema njegovim riječima izrečenima u 'Pola ure kulture' može se zaključiti kako je Zatezalov sramotan stav da ako autor ima krov nad glavom, onda nema pravo na pravovremenu isplatu honorara.

Kao da Rudanica pogled sa svog balkona na Kvarner može namazat' na kruh i pojesti.

Inače, i ja imam lijep pogled na dio kvarnerskog zaljeva s mog balkona, pa pozivam Zatezala da se dođe nažderat na moj balkon...








FRAKTURA objavila knjigu sabranih djela nobelovca Tomasa Tranströmera



Knjiga sabranih djela
švedskog nobelovca
Tomasa Tranströmera
'Pjesme i proza 1954.-2004.',

bit će predstavljena
u utorak 14. svibnja u 19 sati
u Društvu hrvatskih književnika
,
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb.

O opusu Tomasa Tranströmera govorit će akademici Tonko Maroević i Nikica Petrak, urednik knjige Roman Simić Bodrožić i prevoditeljica Sonja Bennet.

Stihove će recitirati Frano Mašković, a pijanist Danijel Detoni izvest će 1. stavak Sonate u c-molu Franza Josepha Haydna i Consolation br. 3 Franza Liszta.
Skup će pozdraviti veleposlanik Kraljevine Švedske Frederik Vahlquist.

A prije samog predstavljanja, pročitajte jednu Tranströmerovu pjesmu:


Stablo i nebo

Jedno stablo ide okolo po kiši,
žuri pored nas u sivilu koje lijeva.
Mora nešto obaviti. Ide u kišu po život
kao kos u voćnjak.

Kad kiša prestaje, stablo staje.
Nazire se uspravno, mirno u jasnim noćima
čeka kao i mi na trenutak
da pahulje snijega procvjetaju u svemiru.

Izvor: Fraktura.hr



Besplatno čitajte drame Damira Šodana



Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) na svojim je stranicama objavilo dvije drame Damira Šodana - 'Kain ili njegov brat' te 'Zaštićena zona'.

Damir Šodan je pjesnik, prevoditelj i dramski pisac, rođen 1964. Živi u Nizozemskoj. Ove drame objavio je 2002. godine u knjizi koju je izdao Feral tribune.
'Kain ili njegov brat' je burleska koja se odvija u Splitu. Radnja 'Zaštićene zone' odvija se, pak, u jednoj bosanskoj ludnici tokom ratnih 1990-ih. 'Zaštićena zona' je ujedno i Šodanova debitantska drama koja je dobila prvu nagradu za najbolji dramski tekst s područja bivše Jugoslavije na natječaju bečkog kazališta Theater m.b.H.

Drame besplatno čitajte OVDJE






Dobitnici nagrade 'SFERA'

subota , 11.05.2013.



Danas, 11. 5. 2013. u 20h na svečanoj skupštini društva SFera, u sklopu konvencije SFerakon 2013 - 35. Dana znanstvene fantastike u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Unska 3, bit će dodijeljene nagrade 'SFERA'.


Ovogodišnji dobitnici nagrade «SFERA», jedine nacionalne nagrade za najbolja znanstveno-fantastična djela objavljena u 2012. godini su, po kategorijama:

·MINIJATURA – Vesna Kurilić „Priča supružnika“ (Istrakonska 13)

·KRATKA PRIČA – Aleksandar Žiljak, „Srneći but s lisičicama, uz njega teran“ (FFK)

·PRIČA – David Kelečić, „Imago ultima“ (SferaKonska 13)

.ROMAN – Aleksandar Žiljak, „Irbis“ (Zagrebačka naklada)

·ROMAN ZA DJECU – Norma Šermet-Mikulčić, „Adrijanin vrt“ (Algoritam)

·CRNOBIJELA ILUSTRACIJA – Korina Hunjak, za „Loki“ (iz Eridana, br.13)

·ILUSTRACIJA U BOJI – Mario Rosanda, ilustracija naslovnice „Priče o vinu“

·TEORIJA – Petra Mrduljaš, „Prstenovi koji se šire: Junačka potraga u djelima J. R. R. Tolkiena" (Algoritam)



Ministrica javno pozvala na nepoštivanje zakona

četvrtak , 09.05.2013.



Gledam ja i slušam prije nekoliko dana (07.05.2013.) na trećem programu HTV-a (u emisiji priglupo nazvanoj "Emisija") intervju s ministricom kulture RH Andreom Zlatar Violić i ne mogu vjerovati svojim ušima.

(Nažalost, i na sramotu HRT-a, 'Emisija' nije među emisijama koje je moguće naknadno pogledati na sajtu HRT-a, u rubrici 'Televizija na zahtjev').

U tom razgovoru ministrica je višekratno ustvrdila za jedan zakon da je "nerealan" i da je to razlog zašto ga mnogi krše.


Vi i ja u kavanskom baljezganju možemo svašta reći, pa i tako možemo ustvrditi za neki zakon da je "nerealan", surealan, nadrealan, irealan, itd.

To može i ministrica reći u kavanskom razgovoru.

Ali, kada ministrica u javnom razgovoru za HRT ustvrdi za neki zakon da je "nerealan" , ona zapravo poziva građane na nepoštivanje zakona.


Na ovome mjestu ministricu sam već pozvao da podnese ostavku (zbog stranačkog kadroviranja, klijentelizma i nesposobnosti).

To sad činim ponovo, ovoga puta zbog činjenice da ministrica kulture javno poziva građane na kršenje zakona.

Jer, u svojstvu ministrice, Andrei Zlatar Violić stoje svi mehanizmi za pokretanje promjene nekog zakona kojega smatra "nerealnim".

Ali dok taj zakon postoji, pa bio on zaista "nerealan" (ma što ta besmislica uopće značila) ona ga mora poštivati.
Kao što ga moraju poštivati i ostali građani.

A ako ministrica svoje kršenje zakona opravdava tvrdnjom da ga i mnogi drugi krše, jer je taj zakon navodno "nerealan", onda joj nije mjesto u Vladi.







JA, u kvizu 'EUnigma'

srijeda , 08.05.2013.




U petak, 10.05.2013. ,
s početkom u 20:10 h,
na 1.programu HTV-a,
u kvizu 'EUnigma'

protiv dubrovačke ekipe Mungosi,
svojim znanjem borit će se
istarsko-kvarnerska ekipa
Bookaleta.

U njoj je, uz Davora Šišovića
i Mirka Grdinića , nastupila
i moja malenkost.

Dakle,
u petak navečer,
svi pred male ekrane
,
i navijajte!!!





Izašla nova knjiga Danijela Dragojevića

utorak , 07.05.2013.




Fraktura je objavila dugoočekivanu, novu knjigu pjesama Danijela Dragojevića.

Knjiga je naslovljena 'Negdje', na ovome linku možete se detaljnije informirati o knjizi, a ovaj link donosi nekoliko pjesama iz knjige.







'Književni petak' : Angažirana književnost



Što podrazumijevamo pod "angažiranom književnošću" i može li danas spisateljski angažman u suvremenoj društvenoj i političkoj konstelaciji imati značaj kakav je imao u nekim ranijim povijesnim razdobljima? Je li kritičko propitivanje stvarnosti još uopće imperativ svakog pisca ili je "mesijanska" uloga autora-intelektualca relikt prošlosti? Na koji način književnici mogu potaknuti širi krug ljudi na razmišljanje o gorućim problemima svakodnevice?

Ovo su samo neka od pitanja na koja će se pokušati dati odgovor u razgovoru s renomiranim, poznatim i angažiranim piscima Andrejem Nikolaidisom i Alešom Debeljakom, na tribini 'Književni petak'.

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Tribina će se održati 10. svibnja u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.




NOVO: Miroslav Mićanović - 'Vrt s 1001 žaruljom' (Meandarmedia, 2013.)

Miroslav Mićanović
'Vrt s 1001 žaruljom'

kratke proze
izd. Meandarmedija
Cijena 99,00 kn

Riječ izdavača



Kao da se nije dogodilo – jedan je od signala koji pristiže iz knjige priča Miroslava Mićanovića 'Vrt s 1001 žaruljom', jer se vrijeme i prostor njihova trajanja prepliću sa snovima i životnim gubicima protagonista priča o ljubavi, gubitku i zaboravu. Slično u uvijek različitim vrtovima – pričanja, pisanja i čitanja – jest traženje izgubljenih prizora, prešućenih i zaboravljenih događaja iz vlastitog djetinjstva, mladosti ili nekoga drugog (godišnjeg) doba. Pitajući se što je ostalo od velikih planova, uzleta i vjerovanja da je život u svojoj neponovljivosti pred svima nama jednako tajnovit i lijep, pripovjedač i čitatelj postaju suputnici na mračnim i svijetlim dionicama života teksta. Svijet priča iz Vrta s 1001 žaruljom nerijetko je ponovljiv i liričan, fragmentaran i ozbiljan, začuđen i taman, radostan i tužan, ukratko: neizreciv. Jednostavno, pričanje i pripovijedanje u ovoj se knjizi čitatelju nude kao zajedničko iskustvo putovanja svijetom, njegovom prolaznošću i vrlo je vjerojatno da ćemo zatvaranjem posljednje stranice 'Vrta s 1001 žaruljom' zaključiti ono što je upisano na početku:život mi se sviđa.





PREDSTAVLJANJE: Boris Postnikov ''Nekoliko poruka naših sponzora'' (VBZ, Zagreb, 2013.)

ponedjeljak , 06.05.2013.



09.05.2013. 18:00h, kino Europa, dvorana Müller

PREDSTAVLJANJE KNJIGE
Boris Postnikov ''Nekoliko poruka naših sponzora'' (VBZ, Zagreb, 2013.)


Sudjeluju
Katarina Peović Vuković, Marko Pogačar, Ivica Đikić i Boris Postnikov


Kritike, eseji i komentari medijskog diskursa u godinama ekonomske krize posvećeni su reklamama, naslovnicama, spinovima, skandalima, cenzuri, autocenzuri... Od HRT-a do Economista, od spota za pivo do festivala vode, od vremenske prognoze do crne kronike: iza buke slogana, PR-kampanja, senzacionalnih vijesti i ekskluzivnih ispovijesti naziru se mehanizmi dominantne ideologije, promocije slobodnog tržišta, narativa o kapitalizmu s ljudskim licem i proizvodnje stvarnosti prilagođene malograđanskoj normi. Ova knjiga pokušava dekonstruirati te mehanizme polazeći od svakodnevnih medijskih banalnosti: ona je nešto poput priručnika za plivanje protiv srednje struje.




INTERVJU: Daša Drndić



Roman “Sonnenschein”, na engleski preveden kao “Trieste” (moju kritiku romana čitajte OVDJE) , ušao je u uži izbor za nagradu britanskog lista “The Independent” za najbolju beletrističku knjigu živućeg autora koja nije napisana na engleskom jeziku.

Tim je povodom Saša Šimpraga razgovarao s književnicom Dašom Drndić.

Razgovor dostupan ovdje




INTERVJU (audio + tiskani) : Edo Popović



Najnovija putopisno-autobiografska knjiga U Velebitu bila je povod razgovoru Mire Muhoberac s Edom Popovićem.

Razgovor čitajte ovdje

Inače, Edo Popović je prošlog tjedna bio gost Ivice Prtenjače, u emisiji 3.programa Hrvatskog radija 'Moj izbor'.

Njihov razgovor poslušajte ovdje



PREDSTAVLJANJE knjige Maše Grdešić 'Cosmopolitika : Kulturalni studiji, feminizam i ženski časopisi'




DISPUT
nas poziva
na predstavljanje knjige

Maše Grdešić
COSMOPOLITIKA
Kulturalni studiji, feminizam i ženski časopisi


Predstavljanje će biti u Knjižnici "Bogdan Ogrizović"
/Zagreb, Preradovićeva 5/ u četvrtak 9. svibnja 2013. u 19 sati


Knjigu će predstaviti
Dean Duda
Lana Pukanić
i autorica Maša Grdešić



Detaljnije o knjizi ovdje








PREDSTAVLJANJE knjige Nede Mirande Blažević Kreitzman 'String orchestra'

subota , 04.05.2013.




DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva na na predstavljanje knjige

NEDE MIRANDE BLAŽEVIĆ KRIETZMAN
'STRING ORCHESTRA'
(Zagreb, Naklada Đuretić, 2013.)



Sudjelovat će:
Davor Šalat, književni kritičar
i autorica



Voditeljica Tribine DHK
Lada Žigo


Dobro došli u Društvo hrvatskih književnika
u srijedu, 8. svibnja 2013. u 12 sati!











Danas, svi na predstavu po motivima drame Milka Valenta

četvrtak , 02.05.2013.





KUM – KAZALIŠTE U MOČVARI

ČETVRTAK 02.05 • VRATA 20:00 • POČETAK 20:30 • UPAD 0 KN

GRADSKO KAZALIŠTE "ĐURĐEVAC" (Đurđevac):

"MARICA" - predstava nastala po motivima drame"Nema više apokalipse" kontroverznog dramskog pisca Milka Valenta (redatelj: Marinko Ivanišević).


Više o događanju na www.mochvara.hr





500.-ti broj Vijenca



Na kioscima je novi, jubilarni
500.-ti broj 'Vijenca'

(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga
možete čitati i ovo :

- prigodni tekstovi povodom 500. broja Luke Šeputa, Danijela Labaša, Vinka Brešića, o prošlosti i sadašnjosti 'Vijenca'
- izjave brojnih kulturnih djelatnika, povodom jubileja
- zanimljivi izvatci iz nekoliko brojeva iz prošlosti
- razgovor s Edom Popovićem
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Jakše Fiamenga 'Vrijeme s greškom'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Božice Jelušić 'Čišćenje globusa'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Borbena Vladovića 'Nevini stolnjak'
- tekst Andrije Tunjića o knjizi Ivana Aralice 'Mentalni komunist'
- tekst Viktorije Franić Tomić 'Lice i sjena Marka Marulića'
- tekst Mladena Klemenčića o knjizi Nives Opačić 'Pod Velikim Medvjedom, špartanje po sjevernoj hemisferi'
- poezija Mire Gavrana
- tekst Martine Lončar o 2. Noći knjige


te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, filmu, glazbi, plesu, kazalištu, itd.



Sretan vam 1.maj!

srijeda , 01.05.2013.




Moj poklon
za
Praznik rada
konzumirajte
OVDJE


Naspi nam po rakiju i nazdravi za kraj
tehnološki višak danas slavi 1. maj
Ovdje se rastajemo, zbogom, good bye
mi idemo u stečaj, sretan 1. maj!











<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>