Na ovome linku možete poslušati
što je Dean Dudaza radijsku emisiju 'Praskozor'
napisao o 'Noći knjige', a na ovome linku dostupan vam je na slušanje tekst koji je Snježana Husić povodom iste manifestacije napisala za istu emisiju.

Peter Gelderloos: Anarhija je moguća: primjeri anarhije u praksi
Što čitaš?, Zagreb, 2013, 196 stranica, meki uvez

Što čitaš? je objavio prijevod knjige Petera Gelderloosa Anarchy Works, kod nas naslovljene Anarhija je moguća: primjeri anarhije u praksi, koja donosi niz primjera anarhijskog i anarhističkog djelovanja, organiziranja i življenja.

Rašireno je uvjerenje kako je anarhija prekrasna ideja, ali nepraktična i utopijska: ne bi mogla funkcionirati. Ali, naprotiv, anarhistička praksa već ima dugu povijest i često je dobro funkcionirala. Kroz praktične primjere u povijesti i sadašnjosti, Peter Gelderloos pokazuje kako anarhija može funkcionirati sada i ovdje, te kako su anarhijska, nedržavna društva postojala duže i uspješnije od aktualne društvene strukture.
Kako se klimatske promjene, oskudica hrane i vode, nestabilnost tržišta i druge globalne krize pojačavaju, hijerarhijski modeli ne pokazuju se osobito održivima. Primjeri iz ove knjige pokazuju da anarhističko društvo može mnogo bolje osigurati zadovoljenje potreba i želja svih svojih članova. Upravo su primjeri ono što ovu knjigu čini izrazito zanimljivom, jer sustavno prolazi kroz različite teme i aspekte života, od ekonomije, obrazovanja i organizacije, sve do odnosa prema okolišu, rodu/spolu i slično, čime daje jasan uvid u različite primjere nehijerarhijskih, solidarnih, nedržavnih i održivih društvenih zajednica, projekata i inicijativa. Primjeri ne staju na primjerima manjih zajednica ili grupa, već se kreću u rasponu od nekolicine ljudi, do milijunskih zajednica. Istovremeno, ovdje nije riječ samo o primjerima iz prošlosti, već i iz današnjosti, kada se čini da su područja bez konrole i autonomije u potpunosti nestala u svijetu.
Važno je spomenuti da ovo nije knjiga o anarhistima i anarhistkinjama, već tek djelomično, jer se velik broj primjera odnosi na ljude koji su odabrali anarhijske oblike djelovanja i društvene organizacije puno prije nastanka anarhizma ili uopće bez poznavanja filozofije i teorije anarhizma.
Na kraju, ova knjiga će na jednak način biti zanimljiva svakome, bila riječ o nekome tko uopće nije upoznat s anarhističkim idejama ili već dobro poznaje te ideje, zato što donosi jasne primjere iz prakse na kojima možemo učiti i još jednom potvrditi kako ono za što nam govore da "nije moguće", funkcionira puno duže od društvenog uređenja u kojem živimo danas.

Knjigu je moguće nabaviti direktno od Što čitaš? na www.stocitas.org/webshop i, kako se to već kaže, u svim boljim knjižarama.

U organizaciji umaškog Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Bujštine i Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije

u ponedjeljak, 29. travnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici Umag

bit će obilježena 200-ta godišnjica rođenja Petra II. Petrovića Njegoša, velikog crnogorskog pjesnika i reformatora.

U bogatom glazbeno-pjesničkom programu sudjelovat će profesori Božo Radulović (Pula) i Dušan Roganović (Rovinj), guslar Božo Caković (Novigrad), te Nikola Skoko, kustos muzeja iz Peroja, s članovima Društva perojskih Crnogoraca koji će pjevati Njegoševe pjesme.

Večer će moderirati Sanja Bosnić, članica predsjedništva umaškog Društva Crnogoraca i predsjednik Društva Radovan Medojević.

Dobrodošli!

Književna večer : James Hopkin
29.04.2013. u 19:00 sati
riječka knjižara Ribook


Britanski pisac James Hopkin trenutno boravi u Rezidenciji
Kamov/Rijeka, veliki je zaljubljenik u Hrvatsku i autor nekoliko
putopisnih članaka o našoj zemlji za dnevnik The Guardian.
Prošle godine posjetio nas je kao gost Festivala europske
kratke priče, a uskoro mu izlazi drugi roman „Say Goodbye
to Breakfast!“ te zbirka priča u kojoj će se naći i „Dalmatinska
trilogija“, tri priče inspirirane jadranskom obalom.

Razgovor moderira Marina Vrđuka Beleš iz Udruge Katapult

Istarski ogranak DHK-a poziva nas u petak, 26. travnja 2013. od 10 do 12 sati na literarno-glazbeni program 'Kod Marula' koji će se održati kod spomenika Marku Maruliću u Puli, u povodu Dana hrvatske knjige i osnutka Društva hrvatskih književnika (22. travnja 1900.), na dan dovršetka slavne Marulićeve "Judite" (22. 4. 1501.), te uz Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja).

Riječ je o programu koji će se odvijati na otvorenom, u pulskome Parku kralja Zvonimira (ispred hotela "Riviera"), uokolo spomenika ocu hrvatske umjetničke književnosti Marku Maruliću, autorice poznate akademske kiparice Marije Ujević.

Nastupaju:
OFF LIDRANO (Istra)
Želimir Periš (Zadar)
Morana Žunec (Zagreb)
učenici Gimnazije Pula
i gosti iznenađenja

Glazbene milozvuke jamči TutanKhamon Space Machine (Pula).

Društvo hrvatskih književnika
i
Studentski zbor Sveučilišta u Zadru

pozivaju nas na

KNJIŽEVNU VEČER

Sudjeluju:
Božidar Petrač
Borben Vladović
Stjepan Čuić

Moderatori:
Tomislav Marijan Bilosnić i Mate Vučić

Četvrtak, 25. travnja 2013. u 18 sati
Studentski klub Božo Lerotić
Ruđera Boškovića 5, Sveučilište u Zadru

Hrvatsko društvo pisaca

poziva nas na

Književnu večer s Milom Stojićem

u četvrtak 25. 04. 2013. godine u 19 sati
u buffetu Pod starim krovovima,
Basaričekova 9, Zagreb

Mile Stojić rođen je 1955. godine u Bosni i Hercegovini. Radio je kao urednik i lektor. Živi u Sarajevu. Autor je više pjesničkih knjiga (Lijer, jezik prašine, Olovni jastuk, Prognane elegije, Mađarsko more, Večera bez politike, Među zavađenim narodima, Dunia...) te niza proznih i esejističkih (Cafe Nostalgija, Ruža u oluji, Via Vienna, Katedrala od grabova lišća....). Pjesme su mu prevođene na brojne jezike, dobitnik je više nagrada, od kojih treba izdvojiti Nagradu Goranov vijenac za cjelokupan doprinos hrvatskom pjesništvu (2007.)

O poeziji Mile Stojića govorit će književni kritičar Davor Šalat.
U razgovoru bit će riječi i o njegovom publicističkom radu i angažmanu.

Voditeljica tribine Dekonstrukcije
Darija Žilić

Pitate se čemu ovakav naslov?

Na ovome linku naći ćete odgovor na svoje pitanje, ali i pročitati glasan i jasan apel za dostojanstvo svih koji se bave pisanjem, i pokušavaju od toga živjeti.

Naravno, ovo o čemu piše Vedrana Rudan nije jednokratni eksces već primjer ustaljene prakse VBZ-ovog sramotnog ponašanja prema autorima - o svojim istovrsnim iskustvima s VBZ-om je Zoran Žmirić pisao ovdje a Predrag Crnković ovdje .

Jedini mogući oblik otpora jest izbjegavanje kupovanja VBZ-ovih izdanja, ali i tuđih izdanja u njihovim knjižarama.

Naravno, isto vrijedi i za Profil.
Razloge za bojkot Profila naći ćete ovdje

Iako bi naravno osnovni razlog bojkotiranja VBZ-ovih izdanja zapravo trebao biti degutantnost njihovog izdavačkog kataloga krcatog self-help bljuvotinama Brune Šimleše, Louise Hay, Krizmanićke i njima sličnih, baš kao što je Algoritam već davno postao degutantan svojim sad već neizbrojivim izdanjima tinejdžerima namijenjene beletristike vampirske tematike...

Novi razgovor
s Vedranom Rudan,
uobičajeno provokativan
i, dakako, bez dlake na jeziku,
čitajte
ovdje

Izašao je novi dvobroj
časopisa 'Nova Istra' 1-2/2013
(izd. DHK-Istarski ogranak,
gl.ur. Boris Domagoj Biletić),
s tematom o književnom stvaralaštvu
Krste Špoljara.

Novi broj donosi i moju kritiku romana
Nenada Stipanića 'Izbacivači Majke Božje'
a cjelovit sadržaj možete pregledati ovdje

23.04.2013.
od 18 do 01 h
u brojnim gradovima
diljem Hrvatske
održava se manifestacija
'Noć knjige'.

Detaljan pregled događanja
dostupan ovdje

Novinar, pisac i jedan od pokretača legendarnog Feral Tribunea, Đermano Senjanović Ćićo, preminuo je preksinoć u Splitu.

U sjećanje na tog iznimnog čovjeka, donosim zaključne riječi svog prikaza njegove knjige 'Evo me u posteju' :

U vremenu novinarstva koje, okrenuto profitu i niskim senzacionalističkim porivima, rastače, srozava i izopačava pojam ljudskosti, dok prodor žurnalističkoga diskursa u književnost isto to čini literarnim umjetničkim dosezima, Đermano Senjanović Ćićo rijetka je i iznimna autorska osobnost koja oba ta negativna fenomena ublažava – osim što svojim proznim tekstovima oplemenjuje i obogaćuje domaću književnost, cjelokupan je Senjanovićev novinarski rad usmjeren afirmaciji ljudskosti te zapostavljenih i već pomalo zaboravljenih moralnih vrijednosti koje suvremeno društvo, podređeno zlatnom teletu novca, niječe i odbacuje.

Cjelovit moj tekst čitajte ovdje

Zadnjih dana mediji se raspisaše o 'osujećenoj generaciji' današnjih mladih koji će navodno biti prva generacija nakon Drugog svjetskog rata koja će živjeti lošije od svojih roditelja.

Da li će biti uistinu tako, vidjet ćemo, ali volio bih tim povodom reći nešto o svojoj generaciji.

Dakle, iskustva moje generacije 1971./72. :

- djetinjstva nam bijahu začinjena nestašicama osnovnih živežnih namirnica u trgovinama i krajnje reduciranim izborom robe ili hrane iz uvoza, učestalim redukcijama struje, bonovima za benzin, vožnjom automobila po principu par-nepar, i sličnim 'stabilizacijskim mjerama'
- zatim nas je zadesila 'Šuvarova reforma školstva' koja nas je lišila mogućnosti kvalitetnog srednjoškolskog obrazovanja
- bili smo zadnja generacija koja je morala na odsluženje vojnog roka u JNA, iskustvo koje nam je otelo cijelu godinu života, a bogami i ostavilo brojne traume
- kratko nakon povratka iz JNA počeo je Domovinski rat, u kojem smo također sudjelovali, stradavali, ginuli, bivali protjerani, itd.
- nakon rata zadesila nas je Tuđmanova vlast
- osim suspenzije demokracije te promocije militarizma i šovinizma, Tuđmanova vlast donijela je i pljačkašku privatizaciju zbog koje su naši roditelji ostajali bez radnih mjesta ili bivali prerano umirovljeni, što je utjecalo na životni standard naše generacije, ali i na izmjenu prioriteta u životu (npr. odustajanje od studiranja, isl.) i, ustvari, promjenu naših životnih tokova
- nakon Tuđmanove vlasti - nova društveno-socijalna nepogoda : Sanader i dovršenje pljačke Hrvatske
- zbog HDZ-ove pljačke za vrijeme Sanaderovog vladanja te zbog prelijevanja svjetske krize u Hrvatsku i naša je generacija počela ostajati bez posla - ja sam npr. bez stalnog posla od 01.01.2009. (pa živim od pisanja književnih kritika i povremenih, kratkotrajnih poslova koje uspijem uhvatiti)
- prva smo generacija koja je u prilici uživati 'pogodnosti kapitalizma', što uključuje npr. i to da smo prva generacija kojoj stambeno pitanje nije riješila država poklonivši joj stan nego svoje stambene prostore otplaćujemo višedesetljetnim kreditima

Eto, to su 'blagodati' koje je uživala i još uživa moja generacija.
A koju po medijima ne nazivaju generacijom osujećenih.

A možda smo, budući da smo imali priliku sve prethodno nabrojano preživjeti, zapravo 'generacija privilegiranih'?
Jer, malokoja generacija može se pohvaliti tako osebujnim životnim iskustvima...

Hoće li biti bolje ili lošije onima od mene mlađima 20-tak godina, vidjet ćemo.

Međutim, zbog nekih poteza nove vlasti, koji su usmjereni pomaganju današnjoj 'osujećenoj generaciji', ponovo moja generacija trpi - eto npr. i ono malo slobodnih radnih mjesta poslodavci danas nude isključivo mladima bez iskustva, kako bi uštedjeli na troškovima (jer njima, po ideji ministra Mrsića, mogu isplaćivati samo 1.600 kuna) pa su tako nezaposleni moje generacije onemogućeni u zapošljavanju.

Ja npr. u 41.godini života, premda i s diplomom diplomiranog ekonomiste i sa statusom branitelja, teško da se mogu uopće nadati ikad više naći stalan posao (na neodređeno), a netko tko danas ima 20 godina ipak ima puno više šanse da to kad-tad doživi.

Tako da je upitno koja je generacija zaista 'osujećena'...

Stalni pratitelji ovoga bloga već znaju da sam veliki fan Darija Grgića.

Dakle, poslušajte gostovanje Darija Grgića u radijskoj emisiji Ivice Prtenjače 'Moj izbor' i otkrit će vam se osnovni razlozi moga štovanja Grgićeva djela. Jer, njegovi odgovori na Prtenjačina pitanja savršeno odražavaju način na koji on piše.

A malotko u nas piše tako dobro kao Grgić.

A i njegov odabir glazbe za emisiju vrlo je indikativan.
Jer, čovjek koji voli takvu glazbu ne može ne voljeti čitati.
I ne može NE OSJEĆATI.
A to je možda i osnovni preduvjet ljubavi prema čitanju...

Emisija dostupna ovdje


P.S.

Posebnu pozornost obratite na Grgićevo neuspijevanje obraćanja Prtenjači sa 'ti'...
Možda griješim, ali to povezujem sa njegovom tvrdnjom iz upravo mu objavljene knjige, gdje skromnost apostrofira kao jednu od osnovnih osobina pisaca.

A Dario Grgić, iako kritičar, jedan je od rijetkih Pisaca u nas...

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika romana
Paula Austera 'Sunset Park' i
Michaela Cunninghama
'U smiraj dana'


Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Irene Mikulaco o 18. danima Antuna Šoljana
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Petra Gudelja 'Sve što si donio iz planine'
- tekst Strahimira Primorca o romanu Ivane Šojat-Kuči 'Ničiji sinovi'
- tekst Seada Begovića o knjizi Cvjetka Milanje 'Hrvatsko pjesništvo'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Jasminke Domaš 'I Bog moli'
- tekst Branimira Bošnjaka o knjizi Davora Šalata 'U tigrovoj kući'
- poezija Natalije Fabić
- tekst Damira Barbarića o Filozofskom leksikonu

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, kazalištu, filmu, plesu, glazbi, itd.

Za razliku od europskih knjiga, djela s Bliskog Istoka imaju višestoljetnu tradiciju sinkretizma vizualnog i tekstualnog dijela, što se održalo i do danas kada se knjige, a napose one poezije, oslikavaju bogatim i maštovitim ilustracijama. Na tribini će biti govora o klasičnoj perzijskoj minijaturi, čiji počeci sežu u 13. stoljeće, i koja je neodvojiv dio umjetnosti knjige u perzijskom kulturnom svijetu i u drugim muslimanskim zemljama na koje se proširila ta slikarska tradicija. Predstavljajući vrhunsko umijeće minijature, zajedno s tradicionalnom i suvremenom iranskom poezijom, pokušat će se ukazati i na neka specifična obilježja islamske umjetnosti u kojoj je veza figurativnog slikarstva i književnosti urodila istinskom „poezijom u slici“.

Gosti Književnog petka su Ebtehaj Navaey i Tatjana Paić-Vukić. Urednik i voditelj je Tonči Valentić. Tribina će se održati 19. travnja u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.

GRAD KOPRIVNICA
i
DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
PODRAVSKO-PRIGORSKI OGRANAK

raspisali su

Natječaj
za Književnu nagradu „FRAN GALOVIĆ“

.
1. Nagrada se dodjeljuje za najbolju knjigu zavičajne tematike, bez obzira na književni žanr, pisanu hrvatskim jezikom - što, kaj ili ča narječjem. Nagrada se sastoji od diplome i novčanog iznosa.
2. Natjecati se mogu nakladnici ili pojedinci s prvim izdanjima knjiga koje su objavljene u vremenu od lipnja 2012. do kraja lipnja 2013.
3. Tri (3) primjeraka knjige poslati na adresu: GRAD KOPRIVNICA, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Zrinski trg 1/I, 48000 Koprivnica – s naznakom: za Nagradu „Fran Galović“.
4. Nagrada će autoru biti uručena na svečanosti zatvaranja Međunarodnog festivala književnosti - 20. „Galovićeva jesen“ u Koprivnici krajem listopada 2013.
5. Nagradu „Fran Galović“ isti autor može dobiti samo jednom.

****

1. Nagrada se dodjeljuje za najbolju neobjavljenu kratku priču na temu identiteta, pisanu jednim od narječja hrvatskog jezika.
2. Dodjeljuju se tri nagrade a sastoje se od diplome i novčanog iznosa.
3. Neobjavljenom pričom smatra se ona koja još nije ni na koji način dana na uvid javnosti (putem tiskanih ili elektroničkih medija, uključujući i internet).
4. Priča može biti do 3 kartice teksta.
5. Priču pod šifrom treba poslati do kraja lipnja 2013. na e-mail adresu:
drustvene.djelatnosti@koprivnica.hr
Mail treba sadržati priču, šifru, puno ime i prezime, telefon i adresu autora.
6. Nagrade će autorima biti uručene na svečanosti zatvaranja Međunarodnog festivala književnosti - 20. „Galovićeva jesen“ u Koprivnici krajem listopada 2013.

Zadnja dva dana mediji su krcati tekstovima političkih komentatora koji lamentiraju nad neizlaskom birača na EU-izbore.

No, nisam primjetio da je itko naveo osnovni razlog bojkotiranja tih izbora:
u trenutku kad imamo više od 370.000 nezaposlenih a i u onim obiteljima gdje oba partnera rade, sve je više slučajeva da im prihodi nisu dostatni za osnovne troškove, ljudi su naprosto odlučili da ne žele sudjelovati u omogućivanju da nekakav politički uhljeb za nerad (odnosno, za 18 radnih dana mjesečno i 4 mjeseca godišnjeg odmora) mjesečno prima 60.000 kuna.

To je prešućena istina o EU-izborima...

Knjižnica Sesvete (Kulturni četvrtak u Sesvetama)
i Društvo hrvatskih književnika
pozivaju pjesnike (ali i nepjesnike)
na

6. sesvetski pjesnički maraton,

najmasovnije pjesničko okupljanje u Hrvatskoj
(do sada prijavljeno 75 autora),

koji će se održati u Knjižnici Sesvete,
18. 04. 2013. od 18,00 sati do fajrunta.

Ne propustite dobru poeziju, druženje s mnoštvom pjesnika,
dobar domjenak i dobru glazbu!

MasterCard Brod knjižara – Brod kulture objavljuje početak 4. natječaja za najbolju kratku priču, uz potporu generalnog sponzora tvrtke MasterCard Europe.
Na natječaj se pozivaju svi zainteresirani da pošalju svoje dosad neobjavljene kratke priče. Glavna nagrada autoru/ici pobjedničke priče bit će sudjelovanje na ovogodišnjoj turneji i plovidba „MasterCard Brodom knjižarom – Brodom kulture“.

Žiri koji čine Ludwig Bauer, književnik – predsjednik žirija, dr. sc. Lidija Dujić, književnica i znastvenica, Igor Gerenčer, menadžer u kulturi i organizator manifestacije te Silvija Šesto, književnica i predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, pobjednica natječaja za kratku priču 2012. godine. Sve odabrane priče bit će objavljene, kao i prošlih godina, u zajedničkoj zbirci pod naslovom: "20 + 1 najbolja priča za ljeto 2013."


Pravila natječaja za kratku priču:

Priča može imati od 4 kartice (7 200 znakova, računajući i razmake između riječi) do 10 kartica (18 000 znakova). Na početku teksta treba stajati:
· ime i prezime autora
· poštanska adresa
· broj telefona/mobitela
· i e-mail adresa, a ispod toga naslov priče

Datoteka/file treba imati naslov koji se sastoji od prezimena i imena autora i prve riječi naslova priče pri čemu su riječi međusobno spojene crticom (prezime-ime-naslov).

Natječaj je regionalni pa jezik priče može biti hrvatski, ili srpski, ili bošnjački, ili crnogorski. Priča treba biti napisana u Wordu, u fontu Times New Roman – od 14 točki, latinica.
Priča ne smije biti prethodno objavljena.
Svaki autor/ica na natječaj može poslati samo jednu priču.

Priče se šalju isključivo putem maila, na adresu: brodkulture.prica@gmail.com

NAGRADE:

1.Priča se objavljuje u posebnoj knjizi "20 + 1 najbolja priča za ljeto 2013." u kojoj će se uz pobjedničku naći još i dvadeset najboljih priča.

2.Autor/ica najbolje priče bit će nagrađen/a i prvom nagradom koju čini tjedan dana plovidbe Brodom kulture, čime će ujedno dobiti priliku i za dodatnu promociju.

3.Autori ostalih dvadeset izabranih/objavljenih priča dobivaju besplatno dva primjerka knjige.

OBJAVLJIVANJE:

Knjiga će biti objavljena krajem lipnja ili početkom srpnja 2013.
Natječaj je otvoren od 15. travnja 2013. do 15. svibnja 2013. godine.

Gradska knjižnica Velika Gorica
poziva Vas na
književni susret

Pedeset nijansi suvremeniji

gosti: Alojz Majetić, književnik
Branislav Glumac, književnik

moderatorica susreta: Darija Žilić

u ponedjeljak, 15. travnja 2013. u 19.00 sati
Središnji odjel za odrasle knjižnice Vel.Gorica, Zagrebačka 37
Velika Gorica

Na ovome linku možete poslušati radijsku emisiju 'Na kraju tjedna' u kojoj je Damir Radić razgovarao sa Seidom Serdarevićem i Jagnom Pogačnik.

Tema razgovora sa Serdarevićem je novo hrvatsko izdanje Musilova 'Čovjeka bez osobina' te Seidov i Frakturin 'životni put', a s Jagnom Pogačnik Radić je razgovarao o njezinoj knjizi 'Kombajn na književnom polju' te o FAK-u i prošlogodišnjoj domaćoj proznoj produkciji.

Inače, u emisiji smo saznali da će do kraja travnja izaći nova knjiga poezije Danijela Dragojevića, u izdanju Frakture, što je, po mom mišljenju, događaj koji će vjerojatno obilježiti ovu godinu!

Kako pristupiti stvarnosti informacijsko-komunikacijskoga svijeta te kako kritički istražiti fenomenologiju pervertirane globalne ideologije spektakla i psihologije uspjeha, ludila potrošačkoga nihilizma i pada vrijednosti, ako je filozofija u okviru svojih metafizičkih mogućnosti po svom bitnom određenju dovršena, a čovjek više ne zna kojim putem krenuti naprijed niti kamo se vratiti?

Na tribini će se pokušati odgovoriti na neka od ovih pitanja, a povod za diskusiju je nedavno objavljena poticajna knjiga Gorana Starčevića „Vuk u supermarketu“ u izdanju Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika.

Gosti Književnog petka su Žarko Paić, Janko Rožič i Goran Starčević.
Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Tribina će se održati 12. travnja u Gradskoj knjižnici,
Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati

Izdavačka kuća Libricon
i Gradska knjižnica Bogdana Ogrizovića
sa zadovoljstvom vas pozivaju

na zagrebačku promociju
knjige Ede Popovića "U Velebitu"
u četvrtak, 11. 04. 2013.
s početkom u 19:30 h


Knjigu će predstaviti
autor Edo Popović,
arheolog i publicist Stašo Forenbaher
i urednik Željko Žarak.

Povodom izlaska njezine nove knjige 'Sumnja.strah@povijest.hr' Julijana Matanović je razgovarala sa Srđanom Sandićem.

Intervju čitajte ovdje

Pozvani smo na Večer istarskih pjesnika, u subotu, 13. travnja s početkom u 18 sati u Dvorani Općine Ližnjan, u centru Ližnjana.

Nastupaju: Drago Draguzet, Klapa Škerac, Vedran Mijić i Danijel Dražić, Daniel Mohorović, Drago Orlić, Milan Rakovac i Roberta Razzi.

Već drugu godinu za redom ovaj događaj organizira ližnjanska Udruga za proizvodnju kulture ZVONA i NARI uz potporu Općine Ližnjan i Upravnog odjela za kulturu Istarske županije.

Ulaz je slobodan.

Čitanje romana Nightwood, autorice Djune Barnes, održat će se u četvrtak, 11. travnja u Galeriji SC, s početkom u 20 sati.

Djuna Barnes (1892. – 1982.) je američka autorica čije djelo radikalno propituje kanonsku percepciju modernizma. Život na granici kultura i mentaliteta, ali uvijek u umjetničkim i seksualno liberalnim krugovima (od vlastite obitelji do Pariza i njujorškog GreenwichVillagea) uvelike se odražava u šarenoj i dinamičnoj paleti likova i stilova. Autoričin jezik predstavlja jedinstvenu kombinaciju hermetične poetičnosti i brutalne društvene satire, a igra stilovima i književnim konvencijama nerijetko je uspoređivana s imenima poput Jamesa Joycea. U cjelokupnom opusu, a osobito u najpoznatijem romanu Nightwood, Barnes vješto podriva uvriježene i jednoznačne nacionalne, rasne, vjerske te seksualne identitete, čime istodobno raskrinkava njihovu društvenu konstruiranost i normativnu ulogu. Osim po jezičnoj inovativnosti, ova socijalna dimenzija čini Barnesin opus jedinstvenim u sklopu modernističke proze postavljajući u pitanje njenu navodnu apolitičnost. Iz navedenog su razloga njena djela u posljednje vrijeme pobudila velik interes feminističke i queer teorije, a prevedena su na brojne svjetske jezike.

Ana Tomčić rođena je 1986. u Zagrebu. 2010. diplomirala je anglistiku i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iste godine upisuje doktorski studij književnosti, filma i izvedbenih umjetnosti u sklopu kojeg se (između ostalog) bavi proučavanjem političke dimenzije subverzivnih identiteta kod Djune Barnes. Prevela je brojne književne i kritičke tekstove za časopise poput K.i SIC te Festival europske kratke priče. Dosadašnji književni prijevodi uključuju i povijesne romane Arnovo naslijeđe (Jan Guillou) i Carica Sedam brežuljaka (Kate Quinn).

Čitanja vode i moderiraju Ivana Biočina i Ivo Alebić

Od 12. do 13. travnja
u Rovinju
održat će se
18. književno-znanstveni skup
'Dani Antuna Šoljana'.

Program skupa dostupan je ovdje

Meandarmedia objavila je knjigu Mircea Cărtărescua 'Nostalgija', u prijevodu Luca Ioan Frane, Marine Gessner i Ivane Olujić; cijena 159 kuna

'Nostalgija' – roman labave strukture ili ipak zbirka priča povezanih intrigantnom zajedničkom temom – temom igre. Djelo je prvi put objavljeno 1989., pod naslovom San, i iste je godine dobilo nagradu Rumunjske Akademije. Potpuna, necenzurirana verzija, objavljena je prvi put 1993., i od tada nosi naslov 'Nostalgija'.

„Novele iz knjige Nostalgija (...) imaju nekoliko zajedničkih karakteristika: hiperrealističnu fantastiku, koja poput zahuktale lavine raste tijekom pripovijedanja, onirizam, kozmičke vizije, seksualne opsesije i istančanu simboliku. (...) U Remu, jedan je od pripovjedača neka vrsta pauka koji se hrani samim tkivom priče. Uostalom, kukaca i ptica, zadivljujuće-zastrašujućih, ne nedostaje ni u jednoj od proza. (...) Sve pripovijesti imaju strukturu priče u priči, poput ruskih babuški koje ulaze jedna u drugu. Iako su svi postupci već viđeni, Cărtărescu im daje snažan pečat originalnosti. Svoje uzore priznaje (u Dnevniku) bez ustručavanja: Pinchon, Borges, Márquez, Cortázar, Proust, Joyce. Sve postmodernisti (...).“
„Mašta ovog prozaista je barokna. Ne postoji ništa usporedivo u rumunjskoj prozi (...).“
Nicolae Manolescu

***

Mircea Cărtărescu rumunjski je pjesnik, prozaik, esejist, književni kritičar i profesor književnosti na Sveučilištu u Bukureštu, rođen 1. lipnja 1956. u Bukureštu. Član je Društva književnika Rumunjske, rumunjskog PEN-a i Udruženja profesionalnih pisaca Rumunjske.
Objavio je niz zbirki stihova, od kojih valja istaknuti nagrađivane zbirke Faruri, vitrine, fotografii... (1980., Farovi, vitrine, fotografije...), Dragostea. Poeme (1994., Ljubav. Pjesme), ali i Totul (1985., Sve) i Nimic (2010., Ništa). Ep Levantul (1990., Levant) donio mu je još jednu nagradu Društva književnika Rumunjske.
Zbirkom priča Visul (1989., San), koja je osvojila nagradu Rumunjske akademije 1989., proslavio se i kao prozni autor. Necenzurirana verzija iste zbirke, pod nazivom Nostalgia (1993., Nostalgija), izašla je nakon Revolucije te je cjelokupna naklada rasprodana ubrzo nakon izdavanja.
Ubrzo nakon prvog romana, Travesti (1994., Travestija), uslijedio je i drugi – Orbitor. Aripa stângă (1996., Zasljepljujuće. Lijevo krilo), prvi dio trilogije „oblika leptira“, čiji su drugi i treći dio Orbitor. Corpul (2002., Zasljepljujuće. Tijelo) i Orbitor. Aripa dreaptă (2007., Zasljepljujuće. Desno krilo).
Od esejističkih i znanstvenih naslova spomenimo opsežnu studiju Postmodernismul românesc (1999., Rumunjski postmodernizam).
Mircea Cărtărescu najpoznatiji je suvremeni rumunjski književnik i izvan granica domovine, a djela su mu prevedena na petnaestak jezika (engleski, francuski, njemački, norveški, mađarski, hebrejski itd.).

Naklada Ljevak
nas poziva na
predstavljanje knjige eseja
Darija Grgića 'Romantika je roba iz uvoza'

četvrtak, 11.04.2013.
u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu,
s početkom u 18 sati

Sudjeluju
Dario Grgić
Irena Matijašević
Zoran Roško
Nenad Rizvanović

- Joydeep Roy-Bhattacharya - 'Straža'

- Anuk Markovits - 'Zabranjena sam'


Klikom na naslov knjige otvaraju se stranice s podacima o knjigama i autorima...

U varaždinskoj će knjižnici 11. travnja Darija Žilić predstaviti zbirku kratkih proza "Omara".

Na književnoj večeri, koja će biti održana u prostorijama studijske čitaonice Odjela za odrasle na Trgu Slobode 8 a sudjeluju Anastazija Komljenović (književna kritičarka), Davor Šalat (književni kritičar) i autorica Darija Žilić.
Moderator programa je Ernest Fišer.
Suorganizator je Matica hrvatska – Ogranak Varaždin

Hrvatsko društvo pisaca
Basaričekova 24, Zagreb

poziva na predstavljanje knjige

Marije Lamot 'Mjesto gdje prestaje prostor'
(HDP, Biblioteka časopisa Poezija, 2012)

9. 04. 2013. (utorak) u 19.30 h
u knjižnici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

Sudjeluju:
Marija Lamot, autorica,
Ivan Herceg, urednik knjige,
Davor Šalat, književni kritičar,
Darija Žilić, književna kritičarka
i Barbara Dolenc (čita autoričine pjesme)

Iako je produkcija dječje književnosti s godinama sve veća, a broj kvalitetnih
naslova raste, čini se da je književnost za djecu pomalo zanemaren žanr. Za to postoje barem dva razloga: dječja književnost se unatoč svemu i dalje smatra manje „važnom“ od književnosti za odrasle, a s druge strane, s teorijskog i metodološkog stanovišta ne tematizira se onoliko koliko bi trebalo.
Na tribini će uz ova pitanja biti riječi i o edukativnoj strani dječje
književnosti, o tome koliko se ona danas razlikuje od literature prije dvadesetak i više godina te mora li ona biti samo zabavna ili i poučna. Također, gosti Književnog petka govorit će i o tome kako sama djeca reagiraju na njihove knjige i tekstove. Povod za tribinu je nedavno objavljena teorijska i bio-bibliografska knjiga Vanese Begić „Suvremena književnost za djecu u Istri“

Gosti Književnog petka su Vanesa Begić, Anka Dorić i Hrvoje Kovačević.
Urednik i voditelj je Tonči Valentić.
Tribina će se održati 5. travnja u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.

Razgovor s Jasnom Horvat,
autoricom cijelog niza knjiga
od kojih je najsvježija
roman 'Vilikon'
čitajte
na ovome linku

Riječka knjižara RIBOOK
poziva na
predstavljanje hrvatskog izdanja mjesečnika LE MONDE DIPLOMATIQUE,

05.04.2013. u 19:00 sati

Sudjeluju:
Stipe Urković, glavni urednik
Andrea Radak, zamjenica urednika
Nikola Vukobratović, zamjenik urednika
Damjan Rajačić, član uredništva
Rade Dragojević, član uredništva

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu,
između ostaloga,
možete čitati i ovo :

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Kemala Mujičića Artnama 'Sjaj i vijeda ponedjeljka'
- tekst Vinka Brešića o knjizi Strahimira Primorca 'Linija razdvajanja'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Božidara Petrača 'Cedulje sestri Klari'
- tekst Tomice Bajsića o knjizi Gaston Besson & Marc Charuel 'Život na meti'
- tekst Nine Raspudića o knjizi Bartola Cattafija 'Sutra. Izabrane pjesme'
- temat o Ivanu Goranu Kovačiću, s tekstovima Ivice Župana i Feđe Gavrilovića
- temat : Picasso, s tekstovima Sonje Švec Španjol i Nikole Albaneže
- tekst Gorana Galića o predstavljanju novog prijevoda romana 'Polarna svjetlost' Drage Jančara

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, filmu, glazbi, plesu, kazalištu, stripu, itd.

Kulturni četvrtak u Sesvetama

Vas poziva na predstavljanje

prvog štokavsko-čakavsko-kajkavskog rječnika
RJEČNIK JEZIKA HRVATSKOGA
Ivana Branka Šamije


Uz prigodan program rječnik će predstaviti:
dr. sc. Ante Selak
Ivan Bekavac Basić, prof.
Marito Mihovil Letica, prof.
Ivan Branko Šamija, prof.
Ivan Babić - voditelj tribine


u čitaonici KNJIŽNICE SESVETE, Trg D. Domjanića 6, 10360 Sesvete (tel. 01/2002-064)

u četvrtak 04. 04. 2013. u 19,00 h

Hrvatsko filološko društvo i Disput iz Zagreba

vas pozivaju na predstavljanje knjige

'Gradovi sela dvorci'
Irene Lukšić


3. travnja 2013. u 19 sati u Knjižnici Bogdana Ogrizovića (Preradovićeva 5, Zagreb)

O ovom osebujnom vodiču kroz literarne i stvarne gradove, sela i dvorce govorit će, osim autorice i

Branko Čegec
Iva Polak
Vanja Polić i
Adrian Cvitanović

Deveti Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu održat će se prvi vikend u travnju.

I ove godine sajam se održava u galeriji Nova, a osim već tradicionalnog okupljanja anarhističkih izdavača, grupa i pojedinaca, najavljene su i diskusije o anarhizmu i nogometu, tehnologijama i tehnikama nadzora i kako im se oduprijeti, direktnim akcijama, a biti će predstavljeno nekoliko izdavačkih inicijativa i distribucija, između kojih i projekt Anarhistička biblioteka. Na sajmu sudjeluju izdavači, grupe i projekti iz regije i svijeta.

Deveti Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu održat će se od 5 do 7. travnja 2013. godine u galeriji Nova u Teslinoj ulici, a cjelokupan program je dostupan na stranicama sajma www.ask-zagreb.org

Opširan intervju u kojemu Borivoj Radaković govori o mnogočemu, između ostaloga i o ministrici kulture, Velimiru Viskoviću, Nikoli Petkoviću, Miljenku Jergoviću, Crkvi, religiji, nacionalizmu, kazalištu, Goranu Babiću, Štuliću, HDP-u i DHK-u, hrvatskom jeziku na HRT-u, itd.

Obavezno pročitajte ovdje