Ministarstvo branitelja u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom, Hrvatskom radiotelevizijom, Hrvatskim društvom pisaca i Vukovar Film Festivalom na današnjoj konferenciji za medije predstavilo je projekt pod nazivom Jedna slika iz Domovinskog rata.

Traži se najbolja kratka priča o Domovinskom ratu koja će biti nagrađena s osam tisućica kuna te ekranizirana.

Uvjeti natječaja dostupni su ovdje

Drugi Festival Miroslav Krleža održat će se u povodu 120. obljetnice Krležina rođenja od 1. do 7. srpnja, i to većinom u autentičnim prostorima autorove kuće na Gvozdu 23 (Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža).
Zemlje partneri ovogodišnjeg izdanja festivala su Mađarska, Srbija i Slovenija

Program dostupan ovdje

Esej
Faruka Šehića
o pisanju poezije
pročitajte
ovdje

Tatjana Gromača
za roman "Božanska dječica"
i Slobodan Šijan
za monografiju
"Kino Tom - Antonio G. Lauer ili Tomislav Gotovac između Zagreba i Beograda"
ovogodišnjici su
dobitnici nagrada Jutarnjeg lista
za najbolju proznu
i publicističku knjigu
objavljenu prošle godine.

Izvor : Moderna Vremena Info

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)

a u njemu, između ostaloga,
možete čitati i
moju kritiku knjige priča
'Brod' Nama Lea.

Novi 'Vijenac' još donosi :

- kolumne Pavla Pavličića i Nives Opačić
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Pavla Pavličića 'Narodno veselje'
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Marka Pogačara 'Crna pokrajina'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Sanje Pilić 'Vidimo se na fejsu!'
- tekst Dunje Fališevac o knjizi Krešimira Bagića 'Rječnik stilskih figura'
- tekst Davora Piskača o knjizi 'Književna životinja - kulturni bestijarij II.dio'
- odgovori Tonka Maroevića i Velimira Viskovića Davoru Velniću u povodu njegove kritike Hrvatske književne enciklopedije

te još pregršt tekstova o plesu, likovnoj umjetnosti, kazalištu, filmu, glazbi, povijesti, itd.

S heideggerovskim "bitkom prema smrti" Jendričko se suočava
cervantesovskim ruganjem, parodiranjem, čak i ponekom izravnijom
poetskom invektivom, ali i osebujnim humanizmom koji se osovljuje iz
sućutne spoznaje o ljudskoj nesavršenosti i nemoći.
Za takve značenjske pomake, za tu iskošenost čitavog svijeta Jendričko
ne mora ići u kakve daleke pjesničke prostore. On "zgodu" svoje poezije
svagda nalazi u mikrosituacijama, provjerljivom kronotopu koji baš svojom
tupom pa i zlokobnom banalnošću postaje provokacija za poetsko
preoblikovanje.
A prostori te banalnosti, kojima se Jendričko ruga u brk, gotovo su
sveobuhvatni - od podivljalog kapitalizma koji iza sebe ostavlja svakovrsnu ljudsku pustoš i prežvakanih, značenjski okamenjenih i ispražnjenih religijskih i kulturoloških toposa do onanijskih internetskih prostora koji su samo nastavak naših opačina drugim sredstvima.

Da u svoj toj, naslovom akcentuiranoj, evoluciji ludila itekako pak ima
sistema, jasno je i po tome što Jendričkove značenjski "pomaknute" pjesme vrlo često izgovaraju neke gotovo proročanske, u svakom slučaju mudrosne uvide.

Upravo hamletovska nepogrešiva razobličavanja svih trulosti "države Danske" - metafore ne samo "tranzicijske" Hrvatske, nego zapravo i čitavog današnjeg svijeta

Iz pogovora Davora Šalata

MEANDARMEDIA nas poziva na promociju knjige Bonavia, autora Dragana Velikića koja će se održati u Zagrebu i Rijeci.

Zagreb, 26.06.2013. u 20:00 h
Cafe u dvorištu, Jurja Žerjavića 7/2
Sudjeluju: Zvonko Maković, Branko Čegec i Dragan Velikić

Rijeka, 27.06.2013. u 19:00 h
RiBook knjižara
Janeza Trdine 9a
Sudjeluju: Milorad Stojević, Branko Čegec i Dragan Velikić

Šestu godinu zaredom, tportal.hr bira najbolji domaći roman, a ovogodišnji finalisti su Tatjana Gromača 'Božanska dječica' (Fraktura), Tahir Mujičić, 'Budi Hamlet, pane Hamlete!' (AGM), Josip Mlakić, 'Planet Friedman' (Fraktura), Pavao Pavličić, 'Muzej revolucije', (Mozaik knjiga) i Igor Rajki, 'Detektor istine' (Knjigomat).

Žiri je radio u istom sastavu kao i lani: predsjeda mu Igor Mandić, a ostali članovi su Tomislav Brlek, Gordan Duhaček, Ana Grbac, Katarina Luketić, Igor Mandić, Miroslav Mićanović i Jadranka Pintarić.

Koji roman će pobijediti, saznat ćemo 4. srpnja, kada će nagrada roman@tportal.hr biti dodijeljena u Muzeju prekinutih veza.

*****

Finalisti nagrade Jurarnjeg lista za najbolju proznu knjigu su : Tatjana Gromača 'Božanska dječica', Damir Karakaš 'Pukovnik Beethoven', Josip Mlakić 'Planet Friedman', Andrej Nikolaidis 'Odlaganje. Parezija', Milorad Popović 'Karnera' i Roman Simić Bodrožić 'Nahrani me'.

Žiri Jutarnjeg: Gordana Crnković, Dario Grgić, Ivan Lovrenović, Teofil Pančić i Jagna Pogačnik (predsjednica žirija)

Nakladnička kuća Disput ima nove, odlično dizajnirane i pregledne internetske stranice (iako malo previše slične Frakturinim - pretpostavljam da su angažirali iste ljude kod izrade).

Kliknite na www.disput.hr i saznajte što nas novo očekuje od te odlične izdavačke kuće.

Povodom odličnog uspjeha
engleskog prijevoda njegovog romana
'Naš čovjek na terenu'
u SAD-u,
Robert Perišić
je dao intervju Slobodnoj Dalmaciji
- čitajte ga ovdje

MEANDARMEDIA nas poziva
na predstavljanje knjige

Dubravka Crnojević-Carić: 'Glumica (Penelopini zapisi)'

O knjizi govore: Mira Muhoberac, Irena Matijašević, Dubravka Crnojević-Carić, Branko Čegec

Ulomke iz romana čitaju glumice: Vanda Winter, Mirela Videk, Tihana Lazović

Glazbeni program:U pol 9 kod Sabe Amarchord (Kruno, Vanesa i Matija)

četvrtak, 20. lipnja u 20 sati, Cafe u dvorištu, Žerjavićeva 7/1, Zagreb

Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, Trg bana Jelačića 7
i
Istarski ogranak DHK, Pula, Sv. Ivana 1

raspisuju

natječaj
za književnu nagradu
„ZVANE ČRNJA“

Nagrada „Zvane Črnja“ dodjeljuje se za najbolju hrvatsku knjigu eseja i sastoji se od plakete i novčanog iznosa.

Nakladnici ili pojedinci mogu sudjelovati na natječaju knjigama objavljenima u vremenu od 1. rujna 2012. do 15. rujna 2013.

Tri (3) primjerka knjige do 20. rujna 2013. valja poslati na adresu:

ISTARSKI OGRANAK DHK
Sv. Ivana 1, 52100 Pula
- za nagradu „Zvane Črnja“ -


Svečana dodjela nagrade bit će na 11. Pulskim danima eseja u listopadu 2013.

U razgovoru za Novi list Vesna Krmpotić govorila je o svojoj 108. knjizi, 'Portret majke Indije'.

Intervju čitajte ovdje

DISPUT nas poziva

na predstavljanje upravo objavljene
knjige priča

Mihaele Gašpar
SLATKIŠ, DUHAN, BRITVA

Predstavljanje će biti u Knjižnici "Bogdan Ogrizović"
/Zagreb, Preradovićeva 5/ u srijedu 19. lipnja 2013. u 19.30 sati.

O knjizi će svoje čitateljske dojmove iznijeti i tako je predstaviti:
pijanistica i glazbena pedagoginja Martina Mičija Palić,
dvije liječnice – citologinja Samija Ropar i oralna kirurginja Spomenka Petričić,
rukometni internacionalac Igor Kos
te političar i politolog Davor Ivo Stier.

Svi su oni dugogodišnji ovisnici o dobroj literaturi, kojima je autorica – njihova prijateljica odnosno dobra znanica – upravo zbog toga povjerila na čitanje i prosudbu svoje priče: nekima još u fazi nastajanja, a nekima neposredno nakon ukoričenja.

Tom privilegiranom klubu prvih čitatelja u predstavljanju knjige
"Slatkiš, duhan, britva" sekundirat će autorica Mihaela Gašpar
i izdavač/urednik Josip Pandurić.

Danas, na 3.programu Hrvatskog radija
u terminu od 18:00 - 19:00 h
bit će emitirana
radio drama
Zorana Ferića:
MIŠOLOVKA ZA WALTA DISNEYA

Nakon dva romana koja su okrunjena nagradom Đalski, Kratki izlet i Polusan, Ratko Cvetnić predstavlja svoj treći roman Povijest instituta u kojem piše o hrvatskoj povijesti i koruptivnom modelu društva od sredine 20. stoljeća do danas.

Predstavljanje knjige će se održati u utorak, 18. lipnja u 19 sati u dvorištu Leksikografskog zavoda (Frankopanska 26, Zagreb).

O knjizi će uz će uz autora govoriti Ivo Banac, Bojan Marotti i Zoran Maljković, a ulomke iz romana čitat će Urša Raukar i Šiško Majcan Horvat.

Nekoliko glazbenih brojeva izvest će Tereza Gabrić.

Mozaik knjiga upravo je objavila novi roman Ratka Cvetnića 'Povijest instituta'.

S autorom je o romanu razgovarao Denis Derk, intervju čitajte ovdje

O knjizi 'Rusi vole breze' Olge Grjasnove informirajte se
ovdje , a podaci o knjizi Juana Antonia Rodrigueza Pagana 'Druga strana Lorcine "Publike" ' dostupni su ovdje

Danas, s početkom u 16:05 sati,
u emisiji Bibliovizor 3.programa Hrvatskog radija
bit će emitiran
moj prikaz romana
'Mitohondrijska Eva' Mihaele Gašpar.

U ponedjeljak, 17.06.2013.
s početkom u 23 sata
u emisiji 'Pojmovnik postjugoslavenske književnosti'
3.programa Hrvatskog radija
bit će emitiran
moj tekst u kojemu analiziram romane Franje Janeša, Luke Bekavca i Kristiana Novaka, uz naglasak na njihov otklon od prevladavajuće prozne matrice.

Prenosim tekst Zorana Žmirića s bloga Pokojni :

Zamislite da se u sred kazališne predstave, neki predstavnik medija odvaži popeti na scenu kako bi uzeo izjavu glavnog glumca?
Zamislite da se novinarska ekipa ušeta na teren tijekom nogometne utakmice, zamole sudca da napravi pet minuta pauze kako bi snimili što o tekmi ima za reći glavni napadač gostujućeg tima?
Ne, nije u igri nikakav trip.
Upravo to se dogodilo u ponedjeljak 10.6. u riječkom Ex Librisu kada je ekipa HRT-a prekinula promociju nove knjige Vesne Krmpotić. Prišli su stolu, zaustavili predstavljanje knjige i odvukli zbunjenu spisateljicu na stranu, jer, eto, nije im se dalo čekati da se književna večer privede koncu. Naravno, svi ostali mediji su došli na vrijeme kako bi uzeli izjave, a ako i nisu, iz respekta prema autorici, sačekali su kraj njezinog druženja s publikom. Nevjerica na licima više od stotinu ljudi, neprepričljiva je.

Ministarstvo kulture objavilo je Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva u 2012. godini.

Dodijelit će se ukupno 20 stimulacija u sljedećim kategorijama:

- knjiga proze (roman, knjiga priča)
- zbirka poezije
- knjiga za djecu i mlade

Pojedinačna stimulacija sastoji se od novčanog iznosa od 15.000,00 kn neto koji se dodjeljuje autoru odabranog djela. Jednom autoru može se putem ovog Javnog poziva dodijeliti samo jedna stimulacija godišnje.

Ovaj blog
pokrenut je
na današnji dan
2004.godine.

Do danas na njemu
je objavljeno
6.790 tekstova
(šest tisuća sedamsto devedeset tekstova).

Posjetili ste ga
više od
1.117.000 puta
(milijun i stosedamnaest tisuća puta).

Idemo dalje...

12. JADRANSKI KNJIŽEVNI SUSRETI u Crikvenici
14. - 16.lipnja 2013.

14.lipnja u 20 sati
književna večer u Gradskoj vijećnici
(P.Preradovića 1, Crikvenica)

Sudjeluju : Ljerka Car Matutinović, Mirko Ćurić, Darko Pero Pernjak, Giacomo Scotti, Ivana Šojat Kuči, Darija Žilić

15. lipnja
izlet na Krk i druženje sudionika

KNJIŽARA RIBOOK
Janeza Trdine 9a, Rijeka

13.06.2013. u 19:00 sati

Razgovor s danskom pjesnikinjom
CINDY LYNN BROWN

S pjesnikinjom će razgovarati prof. Nikola Petković

Osim što je kao mladi znanstvenik zaposlen na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci i Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakultetu u Zagrebu, Kristian Novak (rođ. 1979.) autor je dvaju romana. Prvi, 'Obješeni' objavljen 2005. u izdanju Grada Čakovca prošao je nezapaženo, iako je vrlo dobar i otkriva velik autorov potencijal, a taj je potencijal autor potvrdio novim romanom "Črna mati zemla", koji je kratko nakon objavljivanja sakupio nekoliko vrlo pohvalnih kritika.

Za portal Moderna Vremena Info s Kristianom Novakom razgovarao sam o oba njegova romana, suradnji s Krunom Lokotarom, njegovom znanstvenom radu, suvremenoj hrvatskoj književnosti, i brojnim drugim temama.

Moj razgovor s Kristianom Novakom čitajte ovdje

Interdisciplinarni znanstveni simpozij

SUVREMENA UMJETNOST U DOBA SPEKTAKLA
Fenomeni – sklopovi – strategije

13. lipanj 2013. HDP, Basaričekova 24, Zg

Organizacijski odbor simpozija:
Doc.dr.sc. Žarko Paić, Sveučilište u Zagrebu
Dr.sc. Krešimir Purgar, Centar za vizualne studije, Zagreb

Organizatori simpozija:
Hrvatsko društvo pisaca, časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa i Centar za vizualne studije

Sudjeluju: Žarko Paić, Ugo Vlaisavljević, Katarina Peović Vuković, Marijan Krivak, Krešimir Purgar, Miodrag Šuvaković, Leonida Kovač, Sonja Briski Uzelac, Petra Krpan, Suzana Marjanić, Laura Potrović, Irena Mihalić

Trajanje : od 09:30 do 18:30 , s pauzama

Kavana Palainovka
(Ilirski trg 1, Gornji Grad, Zagreb)
srijeda, 12.06.2013. u 18 sati

predstavljanje knjige

Suzane Bosnić
'Pod zemljom u velikim cipelama'
(Funditus, 2013.)

Sudjeluju:
Suzana Bosnić
Darija Žilić
Miroslav Mićanović
Tajana Obradović (Funditus)
Stjepan Kahlina, moderator

Nakon predstavljanja, domjenak!

VEČER SA SRPSKIM PISCIMA

u okviru projekta razmjene pisaca između Hrvatskog društva pisaca i Srpskog književnog društva

U utorak, 11. lipnja 2013. u 20:00 sati,
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića,
Preradovićeva 5, Zagreb

Nastupaju:
Mirko Demić
Đorđe Pisarev
Vladislava Vojnović


S autorima razgovara Darija Žilić

U ponedjeljak 10. lipnja u 19 sati, u riječkom antikvarijatu "Ex libris" održat će se predstavljanje nove knjige Vesne Krmpotić "Portret majke Indije".

Riječ je o svojevrsnoj sublimaciji autoričinih znanja, iskustava i ljubavi prema Indiji kao prostoru, civilizaciji i ljudima.

Druženje s čuvenom autoricom koja je objavila sto i osam knjiga vodit će književnik, teoretičar, prevoditelj i indolog Igor Grbić, a organizator ovog zbivanja je riječki ogranak Hrvatskog društva pisaca.

Davor Velnić u pretprošlom, 501.broju Vijenca objavio je vrlo oštru kritiku Hrvatske književne enciklopedije - tekst čitajte ovdje


Reakcije u sljedećem broju VIjenca nisu izostale :

- odgovor gl.urednika HKE, Velimira Viskovića, čitajte ovdje

- na ovome mjestu gl.urednik Vijenca Luka Šeput odgovara Velimiru Viskoviću

- ovdje je dostupna reakcija Tonka Maroevića na tekst Davora Velnića

MEANDARMEDIA
nas poziva na
promociju knjige

Drago Jančar : 'Noćas sam je vidio'

O knjizi govore:
Drago Jančar, autor
Branko Čegec, urednik

petak, 7. lipnja u 12 sati, Foyer HNK u Zagrebu,Trg Maršala Tita 15

Predstavljanje knjige održat će se u sklopu zajedničke konferencije u povodu gostovanja SNG Maribor s dramskom predstavom Drage Jančara "Veliki briljantni valček".

17. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI
Sisak,7-8.lipnja 2013.

U prigodi proslave Dana grada Siska već sedamnaest godina Matica hrvatska Sisak organizira Kvirinove poetske susrete, na kojima sudjeluju ugledni hrvatski pjesnici i pisci.

Na Susretima se dodjeljuju dvije nagrade: Plaketa sv. Kvirina, rad akademskog kipara Zlatka Brkića, za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu i nagrada za najbolju knjigu poezije autorima do 35. godina.

Ovogodišnju nagradu Plaketu sv. Kvirina za ukupan doprinos hrvatskom pjesništvu, žiri Borben Vladović, Davor Šalat i Đurđica Vuković, dodijelio je Krešimiru Bagiću.


Dobitnik nagrade za najbolju pjesničku zbirku objavljenu u 2012. /2013 godini za autore/ice do 35 godina (izbornica je Darija Žilić), jest Davor Ivankovac za knjigu Freud na Facebooku, SKUD „Ivan Goran Kovačić“, Zagreb, 2013.

Nagrade će biti uručene dobitnicima na 17. Kvirinovim poetskim susretima 7. lipnja 2013. godine u Sisku, Matica hrvatska Sisak, s početkom u 20 sati.

Nakon dodjele nagrada laureatima i razgovora o njihovom pjesničkom stvaralaštvu, Susreti se nastavljaju s pjesničkom večeri i promocijom 'Riječi', časopisa za književnost, kulturu i znanost.

Ove godine na Susretima sudjeluju pjesnici i književnici: Krešimir Bagić, Davor Ivankovac, Lana Derkač, Darija Žilić, Dorta Jagić, Marija Lamot, Borben Vladović, Davor Šalat, Ervin Jahić, Mario Glavaš, Anastazija Komljenović, Nataša Nježić, Siniša Matasović i dr.

Novi trobroj časopisa Riječi predstavit će urednici Đurđica Vuković i Andrija Tunjić.

Povjesničar i teoretičar književnosti, književni kritičar i urednik, Cvjetko Milanja, autor je niza knjiga, među kojima se osobito ističu: Alkemija teksta, Užas jezične moći, Slijepe pjege postmoderne, Hrvatski roman: 1945–1990, Hrvatsko pjesništvo 1900–1950, Hrvatsko pjesništvo: od 1950. do 2000…

Prošle godine objavio je veoma važnu, a ipak nezapaženu knjigu Čemu intelektualci u postmoderno doba, koja je bila povod razgovoru u kojem Milanja kritički govori o našoj stvarnosti.

Razgovor čitajte ovdje

Uoči izbora najboljeg hrvatskog romana godine i dodjele šeste po redu Književne nagrade roman@tportal.hr organizatori nagrade odlučili su na jednom mjestu okupiti domaće pisce i strane čitatelje te ispitati veze među njima.

Na terasi Muzeja prekinutih veza u Zagrebu (Ćirilometodska 2) u četvrtak 6. lipnja od 20 sati razgovorat će studenti zagrebačkog Croaticuma i pisci Slavenka Drakulić i Robert Perišić.

Razgovor će otkriti što je strancima zanimljivo u hrvatskoj književnosti, ali i kako domaći pisci doživljavaju svoje inozemne čitatelje.

Studenti Croaticuma otkrit će što ih je motiviralo da uče hrvatski jezik, što ih intrigira u hrvatskoj književnosti, koje pisce vole, a u čijim knjigama malo manje uživaju.

S druge, spisateljske strane tribine, Slavenka Drakulić i Robert Perišić podijelit će svoje iskustvo što pisanja na nematerinjem jeziku, što čitanja njihovih knjiga izvan Hrvatske. Jedna od najprevođenijih hrvatskih autorica i pisac koji se netom vratio s američke turneje zasigurno će parirati odlikašima koji se trenutačno obrazuju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i već imaju spremnu listu pitanja.

******

Inače, CROATICUM radi pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a cilj mu je prenositi znanje hrvatskog jezika strancima. Osnovan je 1962, a dosad je imao polaznike iz više od 120 zemalja. Pohađaju ga studenti slavistike i/ili kroatistike sa stranih sveučilišta, polaznici su i studenti drugih studijskih grupa i fakulteta te pripadnici hrvatskoga iseljeništva. Na Croaticumu uče i poslovni ljudi koji se jezikom žele približiti zemlji u kojoj rade te oni koji su s Republikom Hrvatskom povezani brakom ili drugim životnim okolnostima.

Početak lipnja u Rijeci,
u knjižari RiBook, Janeza Trdine 9 a,
je izdašan, i poremetit ce svaku duhovnu dijetu,
jer bit će predstavljene tri knjige:

u utorak , 4. lipnja od 18.30 h:
Katarina Luketić: ''Balkan: od geografije do fantazije''
(predstavljaju: V. Perica, N. Petković, autorica i K. Lokotar),

a odmah potom, od 20 h:
Kristian Novak: 'Črna mati zemla'
(predstavljaju: riječki profesor kroatistike i autor K.Novak + urednik K.Lokotar)


U srijedu, 5. lipnja od 19 h:
Enver Krivac: ''Ništa za pisati kući o''
(predstavljaju: dobitnik Prozaka za 2012. E.Krivac i Kruno Lokotar)

HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO
& KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

pozivaju nas na
predavanje u okviru tribine
„SUSRET SVJETOVA“
pod naslovom:
Bruce Chatwin: U PATAGONIJI

Bruce Chatwin (1944-1989), autor čuvenog putopisa U Patagoniji, (SysPrint 2007., prijevod Tomica Bajsić), bio je jedan od najmlađih direktora aukcijske kuće Sotheby. Kada mu je oftamolog sugerirao da ne bi trebao previše izbliza gledati u umjetničke slike, nego posvetiti više pažnje posvećivati „horizontima,“ napustio je posao i za sobom ostavio poruku: „OTIŠAO U PATAGONIJU NA ŠEST MJESECI.“ Pri povratku postao je najistaknutiji putopisac modernih vremena.

Predavač: TOMICA BAJSIĆ, pjesnik i prevodilac

Predavanje uz fotografije će se održati u utorak, 4. lipnja 2013., u 18.00 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, u Zagrebu.

Ljudski je život satkan od prolaznih, kratkih epizoda, od poniznih, kratkotrajnih rajeva i griješimo kada tragamo za vječnim i dugotrajnim rajevima, kada svoje snove "gradimo pomoću granitnih blokova desetljeća". Sve naše ljubavi, ma kako kratke bile, postaju vječne, svi koje smo voljeli zauvijek žive u našem sjećanju. Tako razmišlja glavni junak Makineova romana Knjiga kratkih vječnih ljubavi.
Kroz osam gotovo nepovezanih priča o platonskim i putenim ljubavima, pisanih u prvom licu, Makine prikazuje sentimentalni odgoj glavnoga lika. Na početku romana on je desetogodišnji dječak, a na njegovom kraju dvadesetpetogodišnji mladić. Iako odrasta u sirotištu i u krajnjoj bijedi, ne manjka mu životnog veselja za koje je dovoljan i zalutali komadić suhog voća u kompotu. Bježeći od stvarnosti, dječak mašta o bijelom gradu okupanom suncem čiji stanovnici iz trgovina krcatih namirnicama uzimaju samo onoliko koliko im je potrebno jer su zaokupljeni višim ciljem – izgradnjom bolje budućnosti. Priča o bijelom gradu hrani se riječima učitelja, svečanim mimohodima, komunističkim simbolima i parolama koji čine sastavni dio sovjetskog režima.
Iako je tijekom odrastanja uspio složiti tu slagalicu, glavni lik ipak se nije želio odreći komunističke Rusije. Štoviše, vrlo ironično govori o novopečenim oporbenjacima koji su se oglasili u trenutku kada je svima jasno da komunistički režim broji svoje zadnje dane. Pripovjedača je uvjeren da bi odbacivši komunističku Rusiju istovremeno odbacio i svoje dječačke i mladenačke uspomene: sjećanje na tužno i spokojno lice žene koja u knjizi čuva pismo poginulog mladića, sliku djevojčice koja trči ususret baki, mirna proljetna popodneva na osunčanoj pristanišnoj platformi, životnu priču dvoje staraca koju je slučajno čuo jednog olujnog dana, djevojku koja uranja lice u stručak visibaba, bijelu ljepotu beskrajnog voćnjaka u cvatu... Misao da je uspomene na kratkotrajne i opojne rajeve moguće odvojiti od stvarnog svijeta, pohraniti ih u sjećanju i zaštititi od uništenja u prvi mu se tren čini ludom, ali ubrzo shvaća da vjerovanje u nju "daje krajnji smisao našim životima, našim susretima, našim ljubavima". Uspomene tada prestaju biti nostalgične. Prisjećajući se svojih kratkih ali vječnih ljubavi, on osjeća smirenu radost.

Andreď Makine rođen je 1957. godine u Krasnojarsku u Sibiru. Doktoriravši na Sveučilištu u Moskvi, radi kao profesor filozofije u Novogorodu. Godine 1987. – tijekom boravka u Parizu – traži i dobiva politički azil. Prve pariške godine bile su za Makinea izuzetno teške: živio je kao lutalica i beskućnik čiji je dom neko vrijeme bila grobna kapelica na pariškom groblju Pčre-Lachaise, uzalud pokušavajući naći izdavača za svoja djela. U razdoblju od 1990. do 1994. objavljuje tri romana (Kći junaka Sovjetskog saveza, Ispovijest palog stjegonoše, U doba rijeke Amur), koja prolaze nezapaženo. Njegov četvrti roman, Francuska oporuka (1995), dobiva dvije najprestižnije francuske književne nagrade: Goncourt i Médicis. Taj presedan raspršio je sumnjičavost izdavača, kritičara i čitatelja prema ovom Rusu čiji su romani napisani na savršenom francuskom jeziku. U razdoblju između 1995. i 2012. napisao je još devet romana, među kojima posebno valja istaknuti tzv. rusko-francusku trilogiju koju pored spomenute Francuske oporuke čine romani Rekvijem za Istok i Zemlja i nebo Jacquesa Dormea. Makineovi su romani prevedeni na tridesetak jezika, među kojima je i hrvatski: u prijevodu Marine Jelinek u biblioteci Na tragu klasika 2005. godine objavljena je Francusku oporuka, a godinu dana kasnije i Rekvijem za Istok.

Prateći živote nekoliko zagrebačkih obitelji osamdesetih godina prošlog stoljeća, Iva Ušćumlić Gretić u romanu 'Duhovi' napisala je priču odrastanju, o potrebi da suosjećanje i razumijevanje postanu imperativi koji nemaju rok trajanja. Glavna tema je nasilje u obitelji, posebno nasilje nad djecom, problem koji tih godina još nije bio dovoljno osviješten. Ispreplitanje života nesretnih obitelji i brojnih unutarnjih dijaloga glavnih likova stvaraju tjeskobnu atmosferu koja kulminira černobilskom katastrofom, a završava dvadeset i šest godina kasnije događajem snažnim poput černobilske katastrofe.

Iva Ušćumlić Gretić rođena je 1977. godine u Zagrebu. Dugi je niz godina radila kao novinarka i urednica u raznim hrvatskim medijima. Piše kratke i ne-tako-kratke priče, pjesme u prozi, a “Duhovi” su njezin prvi roman.

Razgovor s autoricom čitajte ovdje

Ljudmila Ulickaja je svakako jedna od najzanimljivijih i najnagrađivanijih ruskih autorica. U Hrvatskoj su dosad izašle njezine knjige Veseli sprovod (Vuković & Runjić, 2008.), Sonječka i druge priče (SysPrint, 2009.) u prijevodu Igora Buljana te Kazus Kukockog ( Demetra, 2010.) u prijevodu Natalie Reinove.
Izdavačka kuća Fraktura namjerava u rujnu ove godine objaviti njezin najpoznatiji roman Daniel Štajn, prevoditelj.

Za Ruski vjesnik autorica govori o osobnoj krizi, spolnoj neravnopravnosti u ruskom društvu, svojem glavnom prigovoru sovjetskoj vlasti itd. - razgovor čitajte ovdje