Ime Željka Ivanjeka u književnim je krugovima prilično snažno odjeknulo kada je 2001. Godine objavio izvrstan za Mali rječnik romantizma za koji je 2002. I nagrađen godišnjom nagradom za književnost i umjetnost Matice hrvatske. No, današnjem novinaru, iza kojeg je i podosta staža u tiskovinama tzv. omladinskog novinarstva, to ni u kojem slučaju nije bila premijera u književnim poslovima. Naime, još krajem šezdesetih objavljivao je poeziju, sedamdesetih jedan omladinski roman, osamdesetih dvije zbirke priča, te antologiju američke kratke proze. Godine 2010. Objavljeno mu je remek–djelo roman Staljingrad.
Ivanjekova proza, proza izvan dominantnih proznih trendova, sjetna je, a ponekad opet »tvrda« i vrlo izravna, ima blagoromantičarski prizvuk. Priče su mu tople i ljudske, tzv. male priče o malim, običnim ljudima, o melankoličnoj svakodnevici i kao takve doista tijekom čitanja izazivaju nekakvu blagu tugu, otkrivamo novu osjetljivost za svakodnevnu stvarnost, banalnu koliko i duboko zagonetnu. Ivanjek je tip pripovjedača koji se ne zadovoljava pojednostavljenim rješenjima, njegovi likovi, ukupna struktura teksta simultano otvaraju mnoga vrata u slojevitost samog života i njegova protjecanja.
U pričama je stilski primjetno da je riječ o autoru koji umije napisati prozu koja se sastoji od pročišćenih i jednostavnih, ali i složenijih i narativno raskošnijih priča. Osim toga, Ivanjek također zna i važnost prve rečenice, koje u njegovim pričama uvijek udaraju snažno, poput nekakvog kondenziranog dojma priče u cjelini.

Željko Ivanjek rođen je 30. Prosinca 1954. U Zagrebu. Gimnaziju je završio na Trešnjevci te jednu godinu u Sjedinjenim Državama. Na četvrtoj godini prestao studirati indologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao novinski urednik, novinar, televizijski redatelj i scenarist. Napravio je osamdeset dokumentarnih i dokumentarno–igranih filmova. Objavljeno mu je desetak knjiga proze, poezije i esejistike. Danas radi kao novinar u Jutarnjem listu. Živi u Zagrebu.

U kratkom romanu Užasna djeca (1929) Cocteau sažima sve svoje omiljene teme i opsesije – adolescentna dob, fascinacija anđeoskim likom, incest, smrt, fantastično i čudesno, kazališnost zatvorena prostora, zrcalo, onostranost, ceremonijalno ozračje, izoliranost, upućenost u tajne drugoga svijeta – i nastavlja probijati sve žanrovske granice, tako da djelo balansira između romana, pripovijesti i bajke u nekoj vrsti romaneskne poezije. Nastalo u svega mjesec dana, neki kažu samo 17, tijekom tretmana odvikavanja od droge za kojom je Cocteau posegnuo potresen smrću bliskoga prijatelja, ovo djelo spaja osobni očaj i beznađe s identičnim stanjem duha vremena između dva rata.
Osim utjecajima kojima je Cocteau kao umjetnik bio snažno izložen 1920-ih, roman je i autobiografski obilježen. Kad mu je bilo devet godina, Cocteau je doživio očevo samoubojstvo, nakon kojeg je jednostavno odbijao odrasti. Tema smrti, tragičnost i žudnja za vječnim djetinjstvom izravno su prenesene iz toga ranog razdoblja života, kao i događaji u gimnaziji Condorcet gdje je zanesen svojim snovima pao na maturi, ali i upoznao Dargelosa, lijepog, ali opasnog anđela, simbol divljih poriva koji razaraju dušu, model muškarca koji ga je kao fantazma proganjao u životu, i kao konstanta ulazio u njegova djela. Upravo je taj lik, koji se kratko pojavljuje na početku i na kraju ovoga romana, pokretač svih zbivanja, onaj anđeo tame koji u sebi sjedinjuje neopisivu, ali hladnu ljepotu i paklenu narav, onaj koji od samog početka nastupa kao idealizirano biće obavijeno nadnaravnom svjetlošću. S njim započinje fatalni preokret, zatvaranje u kuću, u svoj svijet, u sobu koja djeluje više kao prostor mašte nego kao zbiljsko poprište radnje u kojoj se kao na pozornici može neprestano izvoditi tragikomedija vječnoga djetinjstva. Ta soba kao simbol afektivnoga stanja u kojem se brat i sestra stapaju u jedno biće, u kojem "odlaze" u drugi svijet, svijet snova i žudnji, u kojem mogu posve odbaciti zbilju, svijet odraslih utemeljen na racionalnom i logičnom mišljenju, istodobno je i simbol kobi koja se nadvila nad njima i neumoljivo ih vodi prema samouništenju.

Jean Cocteau (Maisons-Laffitte, 1889 – Milly-la-Porét, 1963), francuski pjesnik, dramatičar, romanopisac, filmski autor, pariški dandy. Rođen u obitelji visokoga građanskog staleža, pohađao privatnu nastavu u odabranim gimnazijama. Prvi uspjeh postigao kao adolescent svojim recitalima poezije u pariškim umjetničkim salonima. Iz suradnje s ravnateljem ruskog baleta S. Djagiljevim nastaje balet Plavi Bog (Le Dieu bleu, 1912). P. Picasso i E. Satie s njim potpisuju balet Parada (Parade, 1917), prvu kubističku predstavu, koja je izazvala zgražanje. Za I. Stravinskoga napisao je tekst za operu-oratorij Kralj Edip (Rdipus-Rex, 1926). Premda raznovrsnost i eklekticizam ostaju dominantom njegova opusa, u središtu mu je zanimanja mitski svijet antike. Na temu Orfeja nastaje istoimena drama (Orphée, 1925) i dva filma: Orfej (1950) i Orfejev zavjet (Le Testament d'Orphée, 1960), a središnje mu je djelo drama Pakleni stroj (La Machine infernale, 1934), u kojoj nadrealističkom poetikom progovara o Edipu u svjetlu frojdovskih opsesivnih snova. Temu incesta obrađuje i u Užasnim roditeljima (Les Parents terribles, 1938), dok uz neoromantizam pristaje u povijesnoj drami o Ludwigu II. i Elizabeti Austrijskoj, Orao s dvije glave (L'Aigle ŕ deux tętes, 1948). Okušao se i kao romanopisac: Tomo prevarant (Thomas l'Imposteur, 1923), Užasna djeca (Les Enfants terribles, 1929). Na film je uspješno prenio svijet snova i bajkovitoga: Ljepotica i zvijer (La Belle et la Bęte, 1945), što ga približava širokoj publici. Ipak, uza svu raznolikost umjetničkog izraza, najsnažniji je kao pjesnik. Svoje rane stihove skupio je u zbirci Pjesme (Poésies, 1924), a do posljednje Rekvijem (Requiem, 1962) objavljuje još nekoliko zapaženih pjesničkih knjiga: Alegorije (Allégories, 1941), Broj sedam (Le Chiffre sept, 1952), Polutama (Clair-Obscur, 1954).
Bitna je značajka njegova djela dvosmislenost, iskazana ili skrivena u fantastičnoj osobnoj mitologiji. U Dnevniku neznanca (Journal d'un inconnu, 1952) izravno se upoznaje "laž koja govori istinu", a tako je autor definirao i svoju umjetnost.

To je poezija nedorečenih slika, intrigantnih i namjerno često nedomišljenih misli, jer to je nerijetko cijena ostanka i opstanka na poetskom tlu. To je poezija za ponovno čitanje, za nalaženje užitka u sretnom slaganju riječi i pojmova i za utvrđivanje uvjerenja kako sasvim usamljeni individualac u kovitlacu prenapučene suvremenosti ipak nije jedini, ma kako to paradoksalno zvučalo – ipak, ipak, ipak nije sam… (Ludwig Bauer o zbirci poezije Knjiga izlaska)

Franjo Nagulov rođen je 10. rujna 1983. u Vinkovcima. Do sada je objavljivao u svim relevantnim književnim časopisima (Kolo, Republika, Quorum, Tema, Vijenac, Zarez, Poezija…) te na trećem programu hrvatskog radija u emisijama Poezija naglas i Šest minuta poezije u šest. Objavio je šest zbirki poezije te dvije zbirke u formi besplatne elektroničke knjige (projekt DPKM). U izdanju AGM-a izdao zbirku poezije VK biceps.

Iz tiska je izašao novi svezak Književne republike (4-6/2012).

Tema ovog trobroja: Ludwig Bauer.

U ovome svesku:
Nova proza: Rade Jarak, Milko Valent, Igor Rajki;
Tijelo - spektakl - melankolije (Žarko Paić, Martin Puchner, Judith Butler);
Klopka za uspomene (Aleš Debeljak, Dubravko Detoni, Lidija Vukčević);
Obljetnice: Ludwig Bauer (Nikola Petković, Antun Vujić, Lidija Dujić, Stijepo Mijović Kočan, Goran Beus Richembergh, Irena Lukšić, Ranka Javor);
Kritika (Damir Radić, Lidija Vukčević, Nikica Mihaljević).

Glavni i odgovorni urednik: Velimir Visković;
Uređuju: Tonko Maroević, Sibila Petlevski i Velimir Visković

Lada Žigo, nekadašnja novinarka nekoliko redakcija, od Slobodne Dalmacije do Vjesnika, a već nekoliko godina slobodna književnica, ali i voditeljica književnih tribina, urednica… prošlog se tjedna našla među dvanaestero dobitnika književne nagrade Europske unije.

Lada Žigo nagradu je dobila za roman “Rulet”. Vrijedna nagrada, osim prestiža i prijevoda, donosi i 5000 eura.

Intervju s Ladom Žigo , povodom nagrade, čitajte ovdje

DISPUT na spoziva
na predstavljanje knjige

Lahorke Plejić Poje
ZAMAN ĆE SVAKI TRUD
Ranonovovjekovna satira na hrvatskom jeziku u Dubrovniku
/Disput, 2012/


Predstavljanje će se održati u multimedijalnoj dvorani
na 2. katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Ivana Lučića 3)
u petak 26. listopada 2012. u 12 sati


Knjigu će predstaviti
recenzenti Davor Dukić i Milovan Tatarin
te autorica Lahorka Plejić Poje

Dolaskom nove uprave na čelo HTV-a, uvođenjem nove programske sheme i pokretanjem Trećeg programa u cijelosti posvećenom kulturnim sadržajima, došlo je do drastičnog reza s dotadašnjom strukturom državne televizije. Nakon dugogodišnjih programskih promašaja, skandala i afera sa zaposlenicima HRT-a i netransparentnog trošenja novca poreznih obveznika, odnosno pretplatnika, spomenuti zaokret donio je nadu da se HRT umjesto nekadašnje državotvorne „katedrale duha“ ili televizije koja je više pažnje posvećivala komercijalnim sapunicama nego emisijama od javnog interesa pretvara u ozbiljni nacionalni televizijski pogon s naglaskom na kvalitetni obrazovni, kulturni i informativni program. Na tribini će u razgovoru s ključnim osobama nove uprave biti riječi o tome na koji način je uz minimalna sredstva i promišljenu politiku došlo do svojevrsne male kulturne revolucije u kojoj se HTV napokon počeo profilirati kao javna televizija.

Gosti Književnog petka su Snježana Samac, Dean Šoša i Živorad Tomić.

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Tribina će se održati 26. listopada u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat s početkom u 20 sati.

Ponekad u životu mnogih od nas postoje one prijelomne točke u kojima se gubi životna orijentacija, pa nas struje ponesu u različite situacije, tamo gdje i ne bismo željeli biti. Rješenja i izlazi postoje, a na nama je da ih prepoznamo i odaberemo put. Radnja romana najvećim je dijelom smještena u Vinkovce, urbanu hrvatsku periferiju, gradić koji je u romanu Eduarda Prangera označen kao mikro čestica u odnosu na „divni veliki svijet“ u kojem je život jednog malog čovjeka pretvoren u veliku priču. Dramatična i potresna, ispovijest je to o junaku koji ne gazi samo rubnim dijelovima društva već i rubom života, dok ga čudne okolnosti i nevidljive sile neprestano vraćaju u njegovo središte. Život Tome Babića obilježen je osobnim tragedijama te društvenim previranjima i promjenama. Roman Anđeli u tami podsjetnik je na vrijeme i sustav koji su iza nas, ali i prikaz nemilosrdne društvene zbilje u kojoj se nalazimo.


Motiviran Andrićevskom poetikom i Andrićevom etikom, odnosno etikom njegova pristupa literaturi, ovaj roman neizbježno je kritička vizija stvarnosti kojoj pripovijeda i o kojoj pripovijeda. Roman je uvjerljiv i potresan – to je maksimum što se od literature može očekivati. Zanimljivosti i dinamici romana pridonose elementi trilera pa čak i kriminalističkog romana, čemu danas pribjegavaju i najpoznatiji svjetski pisci od Zafona do nobelovca Pamuka.
(Iz recenzije Ludwiga Bauera)


Dovoljno je pročitati prvo poglavlje da se nakon toga ova knjiga više ne može ispustiti iz ruku do zadnje stranice. Odlika je to vrsnog, tečnog pripovijedanja, kad se ima što ispričati i zna se kako se to radi.
(Iz recenzije Pere Kvesića)

Roman Mitohondrijska Eva, autorice Mihaele Gašpar, iz Samobora, proglašen je najboljim proznim rukopisom na 7. anonimnom natječaju osječkog ogranka Matice hrvatske.

- Na 7. natječaj pristiglo je 17 rukopisa, a u uži izbor ušle su četiri knjige. Riječ je o zbirkama kratkih priča i romanima, objasnio je Ivica Završki, predsjednik osječkog ogranka MH-a.

Ivan Trojan, član natječajnog povjerenstva, dodao je da je zadovoljan brojem pristiglih opsežnih neobjavljenih rukopisa, s obzirom na to da je natječaj bio otvoren dva mjeseca. Pohvalio je tri rukopisa: Znanje srca, Četiri priče i Pokretne slike.

Obrazlažući odluku, Ivana Šojat Kuči, predsjednica natječajnog povjerenstva, istaknula je da “roman Mitohondrijska Eva linearnom, na prvi pogled jednostavnom naracijom, pripovijeda zapravo o dva svemira: osobnom, shrvanom nesanicom i frustracijama, i onom društvenom koji je nastanjen ukalupljenim ljudima u gradu koji se ekonomski urušava, pretače u provincijsku zabit. Sve je tu skučeno, gotovo komorno, bezizlazno: grad u propadanju, ljubav koju više ništa ne može opravdati u svijetu sazdanom od milimetarski preciznih moralnih konstrukcija”.

Pobjednica natječaja Mihaela Gašpar zadovoljna je, jer će Matica hrvatska objaviti njezin roman, a dobila je i novčanu nagradu u vrijednosti od 5.000 kuna. Ulomci iz tri pohvaljena rukopisa bit će objavljeni u časopisu Književna revija.

Autor: V.Latinović
Izvor: Glas Slavonije

Hrvatsko društvo pisaca organizira

Europski književni susret - susret hrvatskih i europskih pisaca, izdavača i prevodilaca
koji se održava
25. i 26. listopada 2012. u Puli,
u Istarskoj zavičajnoj knjižari Petit, Kandlerova 24.

Voditelj programa: Nenad Popović

Sudjeluju: Snježana Banović, Slađana Bukovac, Relja Dražić, Gašper Malej,Christian Marti Menzel, Tatjana Gromača, Željko Ivanjek, Nenad Popović,Piero Salabe, Dalibor Šimpraga, Neven Ušumović.

Dobrodošli!

Pjesnici znaju: prvo smo djelatni, a onda kontemplativni.
Vječni pokret otpora, osobito u kamena, beskrušna vremena. Prodiru onkraj sveopće "slijepe pjege", misle ono što misliti se ne može, sno-bdiju onda kad drugi utrnu.
Snobdije, poput Jendrička, ne traže priznanje, nego razumijevanje: čitatelja koji će prepoznati, osjetiti to kamenje od kojega grade svoj betel; čitatelje koje u njihovoj potrazi za smislom noću mori krušna glad.
Viktor Frankl je rekao: "osjećaj može biti mnogo 'istančaniji' nego što razum može biti 'oštrouman'" i to je ono što tražim(o) u pjesništvu: da nam posreduju/posvještavaju ona istančana stanja/osjećanja
koja nikakvom oštroumnošću ne možemo dokučiti. Jendričko zatravljuje upravo takvim stihovima: on se ne libi koketirati s Nečastivim, suočiti se s ontološkim mrakovima, razuditi emocije – uzvišene i mračne, prokazati strah, otkriti Bogu snomorice, viknuti živima tugu i tjeskobu, zamjeriti se licemjerima vremena i šmirantima života, upornošću onih koji nemaju što izgubiti posegnuti za onim vječnim Onkraj.
Nema tu oholosti ili nedajbože dodvoravanja, nego prije poniznosti u potrebi da se spozna.
Ne živi u prošlosti, prihvaća život onakvim kakav jest, ali njegovi etički imperativi ne dopuštaju mu da odustane: ni od sebe, ni od svog poziva: da mu je materinji jezik oruđe za suosjećanje, za samospoznavanje
i poštovanje spram Života, dostojanstvenog.

Ne znam zašto sam
sam sebi junak.

Možda se miješam
u nebeske poslove.

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

organizira
tribinu :

Poticaji za čitanje knjiga za djecu i mladež

Sudjelovat će:
Ranka Javor
Nada Mihelčić
Sanja Pilić
Miro Gavran

Voditeljica Tribine DHK
Lada Žigo


u DHK-u,
u srijedu, 24. listopada 2012. u 12 sati!

Svejedno radi li se o slučajnosti ili je baš moje njurganje urodilo plodom, uglavnom, emisije Pola ure kulture i Peti dan napokon su dostupne za naknadno gledanje na HRT-ovu portalu, u rubrici 'Televizija na zahtjev'.

'Drugi format' još nije...

Niti 'Knjiga ili život'...

Dokumentarni film Zrcalo društva u nastajanju, autorice Svetlane Broz, bit će premijerno prikazan 23.10.2012. u kinu Grič u Zagrebu sa početkom u 19 sati.

Film govori o novinaru Viktoru Ivančiću i tjedniku Feral Tribune . Film je nastao kao dio projekta Budi promjena – učini nešto! a povod za njegovo snimanje bila je dodjela nagrade Duško Kondor za afirmaciju građanske hrabrosti, čiji je Ivančić ovogodišnji dobitnik.

U obrazloženju za dodjelu nagrade, između ostalog stoji: „Posljednje dvadeset tri godine rada posvetio predanoj afirmaciji građanske hrabrosti kroz sopstveni primjer novinara koji ne odustaje od iznošenja istine u najopasnijim vremenima, u kojima nosioci politike zla ne prezaju ni od zastrašivanja, bacanja bombi na redakciju i vođenja sudskih procesa protiv novinara.“

Nakon projekcije filma slijedi okrugli sto na temu "Građanska hrabrost, cenzura i autocenzura".

Nikola Đuretić dobitnik je ovogodišnje nagrade Ksaver Šandor Gjalski za zbriku priča "Almanah smrti i nestajanja" .

Svečana dodjela nagrade održat će se u Zaboku u subotu, 27. listopada s početkom u 17 sati u osnovnoj školi "Ksaver Šandor Gjalski" kao završni dan manifestacije Dani K.Š. Gjalskog.

Obrazloženje žirija pročitajte ovdje

MEĐUNARODNI FESTIVAL KNJIŽEVNOSTI
19. „Galovićeva jesen“, 2012.
25. - 27. 10. 2012.
Koprivnica


Četvrtak, 25. 10. 2012. u 17 sati
* VOLONTERI ČITAJU na „G“ točkama

Četvrtak, 25. 10. 2012. u 18 sati
Dom mladih, Koprivnica, Ulica hrvatske državnosti 10, Koprivnica
* OTVORENJE FESTIVALA
Sudjeluju pjesnici iz Španjolske, Bugarske i Hrvatske
Prevoditeljica: Željka Lovrenčić
Ivan Picer govori Galovićevu pjesmu „Kopači“
Glazbeni ugođaj: Duo Bemijan pjeva Galovićeve pjesme
Voditelj: Darko Pernjak
Domjenak priređuje Udruga žena Reka, Koprivnica

Petak, 26. 10. 2012. u 10 sati
* VOLONTERI čitaju u dječjim vrtićima

Petak, 26. 10. u 11,30 sati
Gimnazija „Fran Galović“, Željka Selingera 3b, Koprivnica
* PJESNIČKA MATINEJA „Mali Galović“
Susret pjesnika s učenicima; čitanje poezije i razgovor
Proglašenje finalista za Nagradu „Mali Galović“, 2012.,
Voditeljica: Lucija Kerovec, učenica 4.e razreda Gimnazije

Petak, 26. 10. 2012. u 17 sati
* VOLONTERI čitaju na „G“ točkama

Petak, 26. 10. 2012. u 18 sati
Dom mladih, Ulica hrvatske državnosti 10, Koprivnica
* SVEČANA PJESNIČKA VEČER
Sudjeluju pjesnici iz Hrvatske i inozemstva: Fernando Sabido Sanchez (Španjolska, Madrid), Elka Nyagolova (Bugarska, Varna), predsjednik DHK Božidar Petrač, Domagoj Boris Biletić, Hrvoje Barbir, Božica Brkan, Dijana Burazer, Ružica Cindori, Mladen Levak, Tomislav Milohanić, Stjepan Šešelj, Đuro Vidmarović,
Prevoditeljica: Željka Lovrenčić
Glazbeni ugođaj: Učenici Glazbene škole „Fortunat Pintarić“, Koprivnica
Voditelj: Marko Gregur

Subota, 27. 10. 2011. u 10,30 sati
odlazak pjesnika za Peteranec
S GALOVIĆEM DOMA, polaganje vjenčića na Galovićevu bistu
Posjet Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama

Subota, 27. 10. u 10 sati
* VOLONTERI čitaju na Dječjem odjelu Bolnice

Subota, 27. 10. u 13 sati
Pivnica „Kraluš“, Zrinski trg 10, Koprivnica
DOČEK FINALISTA za Nagradu „Fran Galović“, 2012.

Subota, 27. 10. 2012. u 17,30 sati
Dom mladih, Ulica hrvatske državnosti 10, Koprivnica
* Tribina „RAZGOVOR ZA KRAJ“: razgovor s FINALISTIMA za Nagradu „Fran Galović„, 2012.
Voditelj: Darko Pernjak


Subota, 27. 10. 2012. u 18,30 sati
Dom mladih, Ulica hrvatske državnosti 10, Koprivnica
* DODJELA NAGRADE „Fran Galović“, i „Mali Galović“, 2012.
* ZATVARANJE FESTIVALA
Sudjeluju: pjesnici gosti Festivala
Ivan Picer govori Galovićevu pjesmu „Kopači“
Glazbeni ugođaj: Učenici Glazbene škole „Fortunat Pintarić“, Koprivnica
Voditelji programa: prevoditeljica Željka Lovrenčić i Marko Gregur

Upućeni vele da je zavist najraširenija bolest naše književne scene.

Sigurno će onda mnogokoji jalnik pozelenjeti na vijest da je Miljenko Jergović osovojio 35.000 eura 'tešku' nagradu Angelus, za poljski prijevod romana 'Srda pjeva, u sumrak, na Duhove'.

A jamačno ih već ima koji se pitaju kako mu je uspjelo svoje poslušnike i u tamošnji žiri instalirati...

Uglavnom, laureatu zaslužene čestitike, a opširnije o nagradi ovdje

Uz 'Mediteran' koji u Novom listu izlazi nedjeljom, 'Arterija' (koja je izlazila srijedom u Slobodnoj Dalmaciji) je bila jedini preostali kulturni dodatak naših dnevnih novina.

No, pametnjakovići iz EPH-a odlučiše i nju ukinuti...

Tim povodom Knjižni blok protestira ovdje

Uz 'Mediteran' koji u Novom listu izlazi nedjeljom, 'Arterija' (koja je izlazila srijedom u Slobodnoj Dalmaciji) je bila jedini preostali kulturni dodatak naših dnevnih novina.

No, pametnjakovići iz EPH-a odlučiše i nju ukinuti...

Tim povodom Knjižni blok protestira ovdje

Početkom listopada na Trećem programu Hrvatskog radija krenula je emisija “Lica okolice”, koja obrađuje teme iz kulture zemalja bivše Jugoslavije i koja će se emitirati triput mjesečno, petkom od 22 sata.

Na ovome linku nalazi se razgovor s njenim autorima, izvršnim urednikom Dinkom Telećanom i urednicom Gordanom Crnković

David Trueba, španjolski redatelj, scenarist, glumac, novinar i pisac gostuje u Zagrebu 22. listopada, gdje će se u organizaciji nakladničke kuće Meandar, predstaviti hrvatskoj publici u prostorima ART Kina Grič, Jurišićeva 6, s početkom u 19 sati.

Sudjeluju :
David Trueba
Jana Milić - prevoditeljica
Dragan Jurak
Boris Gregorić
Branko Čegec

Nakladnička kuća Meandar objavila je dva njegova romana "Otvoreno cijelu noć" (2010), koji je u svega godinu i pol dogurao i do drugog izdanja, te roman "Četiri prijatelja" (2012), koje je na hrvatski prevela Jana Milić.

Čitajte ovdje

Izašao je
novi broj 'Vijenca'
(na kioscima, samo 10 kn)



a u njemu, između ostaloga
i moja kritika romana
'Solar'
Iana McEwana


Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumnu Nives Opačić
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Portal i hrast
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi izabranih pjesama Bogomila Đuzela
- tekst Strahimira Primorca o knjizi 'Rudnik čvaraka' Tomislava Šovagovića
- tekst Dalibora Jurišića o ovogodišnjem dobitniku Nobelove nagrade za književnost Mo Yanu
- tekst Lidije Lacko Vidulić o nastupu Hrvatske na frankfurtskom sajmu knjiga
- tekst Igora Žica o književnom radu Carole Martinez
- tekst Irene Boćkai o 33.zagrebačkim književnim razgovorima
- razgovor s Yiorgosom Chouliarasom
- tekst Đure Vidmarovića o knjizi Katarine Brkić 'Pjesme, priče i jedna drama'
- nova kratka priča Kristine Kegljen

te još pregršt tekstova o plesu, likovnoj umjetnosti, kazalištu, filmu, glazbi, arhitekturi...

Fraktura
je objavila
nove romane
Josipa Mlakića,
Tatjane Gromače
i Vladimira Stojsavljevića.

Opširnije ovdje

19. i 20. listopada
održat će se
10. PULSKI DANI ESEJA
na temu "Politika i političari".

Cjelovit program
dostupan je ovdje

'Pedeset nijansi sive' autorice Erike L. James pornografski je roman koji je brzinom svjetlosti postao bestseler s milijunskom nakladom u svijetu, a u Hrvatskoj konkurira za najprodavaniju knjigu 2012 godine.
Na tribini će biti riječi o tome kako je i zašto priča o avanturama
stidljive studentice i karizmatičnog tajkuna postigla planetarni uspjeh
te može li se to pripisati kvaliteti romana ili pak isključivo
situaciji u današnjem društvu kojim vlada prikriveni puritanizam? Jesu
li sredovječne udane žene populacija iz koje dolazi najviše
čitateljica, u nedostatku stvarne ljubavi pribjegle ovom djelu jer im
donosi ispunjenje njihovih fantazija?

Sudjeluju : Boris Perić, Borivoj Radaković, Mima Simić i Darija Žilić

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

19. listopada u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat s
početkom u 20 sati.

Lana Molvarec
analizira
likove detektiva
u hrvatskim romanima.

Čitajte ovdje

Voglimao fabbrice, vogliamo terra, ma senza guerra...

Na stranicama Ministarstva kulture objavljeni su rezultati Javnog poziva za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja na području romanesknog stvaralaštva za 2011. godinu. Autorima deset najboljih romana bit će dodijeljeno 15 tisuća kuna.

Tko su sretnici saznajte ovdje

- 16.10. u 11 sati
nova knjiga Dubravka Jelčića
'Nasilje žalosnih uspomena'

- 17.10. u 12 sati
nova knjiga Ane Horvat
'Pismopriče'


Klikom na naslov knjige otvaraju se stranice s podacima o učesnicima predstavljanja.

Jedna zanimljivost vezana uz novopokrenuti 3.program HTV-a :
primjetih da na teletekstu 3.programa HTV-a nema stranica sa sportskim rezultatima, tzv. 'kladioničarskih' stranica.
E sad, ili kladionice nisu spremne plaćati za teletekst stranice za koje smatraju da neće biti dovoljno praćene, ili HRT nije ni ponudio kladionicama da na teletekstu njihovog trećeg programa uopće budu prisutne te stranice, jer 3. program posvećen kulturi ne žele oskrnaviti takvim sadržajem?

Međutim, imam prijedlog :

zašto teletekst stranice 3.programa HTV-a ne bi u cijelosti bile posvećene temama iz kulture, umjetnosti i znanosti, sukladno programskoj shemi 3.programa, i zašto ih se ne bi obogatilo različitim intervjuima, najavama događanja, ali i rubrikama sa književnim, filmskim, kazališnim i drugim umjetničkim kritikama, kao novim, ekskluzivnim sadržajem??

P.S.

Sinišu Pavića i Davora Mandića iz Novog lista molim da mi i ovu ideju ne ukradu i prepišu, kao što su to, bez navođenja izvora, učinili s mojim, na ovom mjestu objavljenim gunđanjem oko neuvrštavanja emisija 'Drugi format' i 'Pola ure kulture' u rubriku 'Televizija na zahtjev' na portalu HRT-a....


******

Još nešto :

Nije dugo trajalo - nakon tri tjedna, emisija posvećena književnosti 'Knjiga ili život', što se prikazuje petkom na 2. programu HTV-a, iz normalnog termina u 20:50 h premještena je u vampirski termin, 22:45 h.

Jučerašnji razlog tome je bio prijenos nogometne utakmice, a kako vidim iz najave programa, i idući tjedan emisija 'Knjiga iliživot' ići će u istom terminu (22:45 h), zbog prijenosa dodjele turističkih nagrada...

No, ako ništa drugo, bar se ta emisija terminski više ne preklapa s emisijom 'Peti dan' koja se petkom prikazuje na 3.programu HTV-a, a namijenjena je istom profilu gledatelja, pa je moj prijedlog da i ostane u kasnijem terminu...

Povodom ovogodišnjeg objavljivanja hrvatskog prijevoda trećeg romana Istarske trilogije 'Bagremova šuma (Il bosco di acacie)' Fulvija Tomizze u nakladi Gradske knjižnice Umag, u četvrtak 18. 10. u 20 sati umaška knjižnica organizira predavanje ugledne zagrebačke talijanistice, profesorice Sanje Roić, o cijeloj trilogiji i razgovor s prevoditeljicom Tomizzinih romana Lorenom Monica Kmet iz Buja.

Ovu trilogiju Fulvio Tomizza započeo je još daleke 1960. godine sa svojim prvijencem, romanom Materada (hrv. prijevod Mate Maras, 1986). Drugi roman te trilogije Djevojka iz Petrovije (La ragazza di Petrovia) objavio je 1963. godine (hrv. prijevod Lorena Monica Kmet, 2010), dok je Bagremovu šumu objavio 1966.

Riječ je o romanima koji svojom modernošću, višeznačnošću i nostalgičnom zavičajnošću još uvijek privlače čitatelje.

Ovogodišnji dobitnik
Nobelove nagrade za književnost
je
57-godišnji
kineski pisac
Mo Yan.

Više o laureatu ovdje

Nakon proljetne tribine o postjugoslavenskom filmu, na prvom
ovosezonskom Književnom petku bit će riječii o tzv. postjugoslavenskoj
književnosti, polazeći od teze da proznoj produkciji u regiji analitički
treba pristupiti imajući u vidu ponajprije njen društveni kontekst.
Povod za diskusiju bit će istoimena knjiga Borisa Postnikova u kojoj
autor u ideološkom ključu istražuje 'mehanizme kojima se dominantni
obrasci društvene, političke i ekonomske zbilje upisuju u tekst, i to ne
samo na njegovoj sadržajnoj ravni, nego i na razinama književnih
postupaka'. Na tribini ćemo doznati što je postjugoslavenska književnost
i u kojoj je mjeri ona povezana s devalvacijom simboličkog kapitala
pisaca i zbog čega je književnost u cjelini danas prepuštena logici
spektakularizacije.

O spomenutim temama govorit će Ivica Đikić, Andrea
Milanko i Boris Postnikov.

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Tribina će se održati 12. listopada u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6,
Galerija Kupola, 3. kat s početkom u 20 sati.

Pozvani smo na
okrugli stol posvećen životu i djelu Vesne Parun
i predstavljanje novog izdanja HDA Osobni arhivski fond :
'Vesna Parun - Analitički inventar' autora Marijana Bosnara


Četvrtak, 11.10. u 18 sati,
Katalozi HDA,
Marulićev trg 18, Zagreb

Sudjeluju
Darija Žilić
Tin Lemac
Anastazija Komljenović
urednica izdanja Melina Lučić
autor i moderator Marijan Bosnar

Što se desilo između 2008. i 2012. da je Andrea Zlatar o istome slučaju (tzv. knjige Slobodana Praljka) prvospomenute godine mislila jedno, a danas misli nešto skroz drugo, pita se Miljenko Jerghović u tekstu na ovome linku .

Inače, ako ne znate tko je spomenuta gospođa, radi se o aktualnoj ministrici kulture RH po čijoj će direktivi ove godine biti isplaćene novčane nagrade autorima najboljih romana objavljenih u 2011.godini ali će novčane nagrade biti uskraćene autorima najboljih knjiga poezije, kratkih priča, eseja, kritika, književnosti za djecu...

Šteta što Praljak nije prošle godine objavio npr. knjigu poezije, možda bi u tom slučaju novčana nagrada za tu vrstu literature ipak bila dodijeljena...

10.10. 2012. u 19. 30. u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5 održat će se predstavljanje knjige „Omara“ (Biakova, Zagreb, 2012.) autorice Darije Žilić. U predstavljanju, uz autoricu, sudjeluju urednica na Trećem programu Hrvatskog radija Irena Matijašević i urednica knjige Zorka Jekić.

„Omara“ je prva prozna knjiga pjesnikinje i književne kritičarke Darije Žilić. Riječ je o kratkim pričama i proznim zapisima u kojima autorica, između ostalog, piše o rodnom, klasnom i etničkom Drugom.

Darija Žilić autorica je knjiga eseja, književnih kritika, poetskih knjiga i jedne knjige intervjua. Za svoj rad dobila je nagrade Kiklop za najbolju pjesničku knjigu u 2010. godini i nagradu Julije Benešić za najbolju knjigu eseja u 2010. godini.

Roman Vivian Grey skup je portreta koji tvore neku vrst Nacionalne galerije tadašnjeg engleskog društva, djelo nalik na Byronova Don Juana, ali u prozi..."
André Maurois

Književna, društvena i politička karijera Benjamina Disraelija (1804.-1881.) nije obična, a mjesto koje on danas zauzima u britanskoj povijesti zaista je lovorikama ovjenčano. Disraeli bez sumnje pripada među one pisce kojima se famoznost ne iscrpljuje literarnim djelima. Život tog man of fashion sam po sebi je ep i drama, lirska city šansona i politički pamflet, respektabilna nacionalna budnica i gizdava samodopadna farsa, čime mu slava nije rezultat samo onoga što je napisao, nego i onoga što je doživio i proživio, ostavši u sjećanju suvremenika i pokoljenja kao slikovita, univerzalna i legendarna figura. Da bismo to približili, valja ukazati na roman “Vivian Grey” (1827.) koji se sada napokon pojavio u hrvatskom prijevodu (Robertino Bartolec), a smatra se prekretnicom i križopućem u arhitektonici njegovog životnog trajektorija (koji je uistinu fascinantan, jer taj je estetizirani kicoš i gentleman u dva navrata bio britanski premijer, kad je Carstvo po kolonijama i utjecaju bilo na historijski - prije i kasnije - nedosegnutom vrhuncu, za vrijeme Viktorijine vladavine, dok je Britanija stasala vodećom svjetskom silom). Roman koji se s finom ironijom - neobuzdanom pronicavošću - na spisateljskom poprištu opsežno i pregnantno inaugurirao engleskom viktorijanskom dobu, autora zagledanog u Brummella i Byrona, akreditira obilniju i često pouzdaniju dokumentaciju materijalnog i intelektualnog stanja, stremljenja britanskog društva, nego mnoga historicistička djela iz tog razdoblja, jer po svojim naročitim nutarnjim zakonima, po naročitoj naravi doživljenog, to umjetničko djelo pruža neposrednije i vjernije svjedočanstvo o mentalitetu divergentnih socijalnih cerclea, izražava i čuva to s više spontanosti. Eklektično, nagomilao je Disraeli priču mnoštvom heroja i ruševina, i to srcem koje se nije moglo ni htjelo odcijepiti od nade, ispovjedno na stotine i stotine stranica zamrsivši dramu koja je u stvari intelektualno-moralna, a ne sladunjavo sentimentalna. Znatno, “Vivian Grey” je priručnik zavođenja i vladanja masama, ogledalo društvene manipulacije, naličje svijeta himbe, koji se zdravih odnosa odavno odvikao, pa nalazi zadovoljstvo u perverznom poigravanju ljudskim osjećajima, nagonima i vjerovanjima. Da se ovdje susrećemo s posebnim spisateljstvom, Disraeli nam revelira predstavljajući prozor u vrijeme njegovog doba razobličavajući razne političke bivalentnosti, no fascinira činjenica da i najsuvremeniji književni i politički teoretičari koriste ovaj naslov kao fundamentalni dokaz da se strukturalno u životu političke manipulacije ništa posebno nije promijenilo, odnosno da je metoda modernog spina prvi put predstavljena u “Vivianu Greyu”. Iz ulomka u ulomak društveno-psihološke relacije izvrgle se u sadistički sport, u proračunato nadmetanje, gdje najmanje krivi ili potpuno nevini završavaju iznakaženi. Tko će kompenzirati njihove jade? Tu moralno-poučnu, pa čak i patetičnu tendenciju Disraeli hotimice prikriva, inzistirajući čitaocu pokazati kakvi su suvremenici, kako izgledaju dobri, zli i naivni. Poslužit će se insertima koje je sam prikupio u njemu suđenom društvenom krugu, kako bi tiskao knjigu za pouku cijelom imperiju. A pouka i beletristički vrhunac u njegovom djelu je u tome što su likovi u “Vivianu Greyu” živi, što su ljudi od krvi i mesa, odmah s londonskog salonskog trotoara. Dok mnogi poziraju i fantaziraju ne poznajući “kornere”, on je iskusio artiljeriju napudranog establišmenta, zato daje u svojem prvijencu inventar svoga vremena, psihologiju društva koje će se industrijskom revolucijom doskora razliti meridijanima. Libertinski kuražno literarno pokazujući maladie morale svoje sredine, dakako, prvo izdanje knjige koristi zagonetnu dendijevsku autorsku signaturu man of fashion, a premda su imena mnogih ondašnjih uglednika u romanu napisana “a clef”, roman provokativnošću postaje koliko popularan toliko i kontroverzan, što je Disraelija - indiskretno je prezreo kaverne superiornih staleža - ubrzo suočilo s atakom aristokratskih salonskih velmoža. Zanimljivo, što dovoljno govori o autorovoj lucidnosti u seciranju beskrupuloznog kapitalističkog društva u nastajanju, knjiga po prvi put na engleskom jeziku ima zapisanu riječ milijunaš: "Were I the son of a Millionaire, or a noble, I might have all." Također, vrijedi istaknuti, "Vivian Grey" je začetnik tipično engleskog književnog žanra dandy novels ili silver fork novels, a do ovog prijevoda naša kulturna scena nije bila upoznata s tim pravcem. Uistinu, kako Benjamin Disraeli dosad gotovo da nema u hrvatskoj nikakav književni odnosno publicistički refleks, knjigom “Vivian Grey” zaista se susrećemo s čitalačkim iskustvom koje može zadovoljiti i najzahtjevnije...

HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO I
KNJIŽNICA I ČITAONICA BOGDANA OGRIZOVIĆA

pozivaju nas na predavanje u okviru tribine „SUSRET SVJETOVA“ pod naslovom:
ANTONIO GAUDÍ

Gost tribine: Rosario Abellanes
Voditelj: Tomica Bajsić

Antonio Gaudí (1852 - 1926), zvan i Božjim arhitektom, vjerovao je da je arhitektura produžetak prirode, Božjeg dizajna. U izvrsnom dokumentarnom filmu koji ćemo u sklopu tribine prikazati japanski osebujni filmski umjetnik Hiroshija Teshigahare gotovo nas bez riječi vodi kroz snovite i vanvremenske prostore slavnog katalonskog arhitekta, keramičara i kipara, uključujući i simbol Barcelone, nezavršenu Sagrada Familiju.
O Gaudijevoj Barceloni i o mjestu genijalnog umjetnika unutar kanona Španjolske umjetnosti i hispanske kulture pobliže ćemo saznati u razgovoru s našom gošćom iz Zaragoze u Španjolskoj, Rosario Abellanes, koja je u svojoj domovini diplomirala humanističke znanosti.

Predavanje će se održati u utorak, 09. listopada 2012., u 18.00 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5.

5. listopada preminuo je književnik Zvonimir Husić.
Ispraćaj će biti u srijedu, 10. listopada u 13 sati na krematoriju na Mirogoju.

Zvonimir Husić rođen je 1934. u Varaždinu, gdje pohađa osnovnu školu i gimnaziju. Od 1948. živi u Zagrebu, gdje je nastavio školovanje. Počinje objavljivati početkom 1960-ih godina u "Studentskom listu", "Poletu" i "Telegramu". Surađuje potom u mnogim književnim časopisima: "Forum", "Republika", "Gesta", "Vidik", "Mogućnosti" i drugima. Poezija i prozni tekstovi izvođeni su mu na Trećem programu Hrvatskog radija te u programu radijskih postaja Sarajeva, Varaždina i Berlina. Pjesme su mu prevođene na njemački, mađarski, španjolski i ruski jezik. Objavio je zbirke pjesama Licem prema zemlji (1974.), Vrijeme bez lica (1977.), Pjesme povratka (1984.), Sažeta ludo (1988), Čuvari slova (/1990.) i Spaljeni prostor (1996.) te romane Smjer nepoznat (2002.) i Mačak koji je sišao sa stabla i otišao u podstanare (2003.).

"Imate li možda kavu?" upitao sam.
"Kavu?"
"Usporava mi razvoj, a bojim se smrti".

(Inače, pripovjedač je devetogodišnji dječak.
Op. K.moljac)

Jonathan Safran Foer, Jako glasno i nevjerojatno blizu, prev. Damir Biličić, Algoritam, Zagreb, 2012.

Novo vodstvo HRT-a zbog više razloga zaslužuje pohvale i produljenje mandata (pokretanje 3.programa posvećenog kulturi, vraćanje na ekrane pojedinih novinara sklonih kritikama vladajućih garnitura, uvođenje novih emisija koje obećavaju, itd.) ali postoje i razlozi za kritiku.


Eto, npr. odlična emisija 'Peti dan' prošle se godine prikazivala na prvom programu HTV-a i bila je dostupna za naknadno gledanje u rubrici 'Televizija na zahtjev' na internetskom portalu HRT-a, a sad kad je preseljena na 3. program, maknuta je iz te ruzbrike i gledatelji koje je propuste, više nisu u prilici naknadno je pogledati.
Također, primjećujem da niti jedna emisija 3.programa HTV-a nije dostupna u rubrici 'Televizija na zahtjev' a u toj su rubrici još uvijek nedostupne i emisije 'Pola ure kulture', 'Drugi format' (o čemu sam ovdje već pisao, a Siniša Pavić iz Novog lista bezočno ukrao/prepisao) i 'Knjiga ili život'.

Zašto i dokad???

Promocija knjige Silvije Šesto
prva knjiga samopomoći za djecu
-TINUNINU-


6. 10. s početkom u 18 sati jako ste nam dobro došli na promociju nove knjige SILVIJE ŠESTO „Tinuninu“ - prve knjige samopomoći za djecu.
Uz uobičajene promotivne uzuse bit će upriličena i o'gradina tradicionalna tombola, te će neki sretnici autorski primjerak knjige dobiti besplatno, a ostali će imati priliku zgrabiti je u pola cijene, naravno s potpisom raspoložene autorice.
Nećemo preskakati ni domjenak koji je uobičajen na književnim promocijama, a možda će netko i svirati.
Dakle, vidimo se 6. 10. 2012., u subotu na TINUNINU fešti, u kulturnom klubu O'grada, Trg siječanjskih žrtava 8, dvadesetak metara udaljenosti od Ilice.

Dobrodošla torta!
Dobrodošli svi!


O knjizi, dr. sc. Dubravka Težak
POZIV NA ZABAVU, ALI I OZBILJNO RAZMIŠLJANJE

Knjiga eufonična i asocijativno zanimljiva naslova TINUNINU nudi zbir vrstovno raznolikih, nekonvencionalnih tekstova smještenih u dječji svijet čije okvire često nadilazi. Izmjenjuju se, bez posebne pravilnosti, pjesme, kratke priče i igrokazi. No većinu tih raznolikih tekstova povezuje humor. Bilo da je riječ o banalnim šalama, o neočekivanim dosjetkama, o karikaturalnom pristupu zbilji, o duhovitim analogijama ili asocijacijama, o tek peckavim kritikama ili oštroj ironiji. Autorica i stilski varira tekstove od fingiranoga dječjeg govora, preko nonšalantnoga žargonskog pripovijedanja do napadno kićenoga rimotvornog iskaza.
Pjesme su najčešće aforistične ili basnovite, naglašene rime koja pojačava ritam, a svojom banalnošću ostvaruje šarmantni humor.
Mnoge priče i igrokaze obilježava intertekstualni pristup jer zahtijevaju poznavanje nekih starijih literarnih tvorevina kao što su malešnice (Išo medo u
dućan), književna klasika (Zločin i kazna), stripovi (Superman)…

Pročitajte ovo
i saznajte
zašto nam je tako kako nam je.

A koliko je još takvih kolega notornoga Ive Balenovića (koji je pune dvije godine na bolovanju!!!), i sličnih njima, po raznoraznim drugim radnim mjestima što državnu sisu sisaju...

Izašao je
novi broj 'Vijenca'
(na kioscima, samo 10 kn)

a u njemu, između ostaloga
i moja kritika romana
'Velika kuća'
Nicole Krauss


Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumnu Nives Opačić
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Vonj i miris
- razgovor sa spisateljicom i prevoditeljicom Ladom Kaštelan
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Enerike Bijač 'Književne refleksije'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi 'Napaljena' Maje Sačer
- tekst Davora Mojaša o knjizi Luke Paljetka 'Dubrovnik'
- tekst Mirka Tomasovića o francuskom priručniku za učenje hrvatskog jezika
- tekst Vinka Brešića o knjizi o životu i djelu Andrije Torkvata Brlića
- tekst Dubravke Oraić Tolić o knjizi Jasmine Vojvodić 'Tri tipa ruskog postmodernizma'
- tekst Marka Bregovića o novom broju časopisa 'Riječi'

te još pregršt tekstova o plesu, likovnoj umjetnosti, kazalištu, filmu, glazbi, arhitekturi...

O ovogodišnjem
nastupu Hrvatske
na sajmu u Frankfurtu
informirajte se
ovdje

Jasna Horvat,
autorica nagrađivanih romana 'Az' i 'Auron',
objavila je novi roman
'Vilikon'

O njemu opširnije
na ovome linku

Od 4. do 7. listopada 2012. godine Zagreb će biti domaćin 33. ZAGREBAČKIH KNJIŽEVNIH RAZGOVORA (ZKR)

Tijekom svoje višegodišnje tradicije (prvi razgovori organizirani su još davnih šezdesetih godina prošloga stoljeća), razgovori su ugostili više od 1000 sudionika (književnika, prevoditelja, lingvista, književnih kritičara, kulturologa itd.) koji su održali zapažena predavanja na brojne teme.
Povjerenstvo za Zagrebačke književne razgovore ove je godine odlučilo da tema bude „Književnost u drugim jezicima“. Sudionici ovogodišnjih razgovora dolaze iz Bugarske, Grčke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Makedonije i Hrvatske.

Cjelovit program 33. ZKR-a dostupan je ovdje

U zagrebačkom infoshopu Pippilotta održat će se razgovor o američkom
projektu CrimethInc gdje će dugogodišnji sudionici ovog projekta
predstaviti svoj rad, iskustva i kontekst u kojem se sve to odvija.
Tijekom razgovora će govoriti i o novoj knjizi "Rad", čiji prijevod će
ovih dana biti objavljen.

CrimethInc od sredine devedesetih godina dvadesetog stoljeća predstavlja
izrazito živ i ambiciozan anarhistički projekt u Sjevernoj Americi.
Sudionici projekta su više puta prešli cijeli kontinent kroz nebrojene
turneje i akcije, objavili su knjige, magazine i drugu literaturu,
uključujući i 650 000 kopija "početnice" Fighting for Our Lives, koja je
široko distribuirana. Sudjelovali su i izvještavali sa prvih linija
prosjeda protiva raznih summita, pobuna, kampanja protiv represije i
drugih avantura i eksperimenata. Uvijek kontraverzni, CrimethInc su bili
izloženi napadima ljevičarskih i državnih institucija, uvijek
stavljajući izazov pred širu javnost.

Tijekom ovog predstavljanja, dugogodišnji sudionici će govoriti o ovim
iskustvima, predstaviti materijale iz različitih razdoblja aktivnosti
CrimethInc-a i pojasniti kako se kontekst u SAD-u promjenio. Posebno će
se osvrnuti na to zašto su anarhisti u SAD-u nakon subkulturne pobune
izabrali smjer općeg ustanka, te zaključiti tezama o tome što donosi
budućnost.

U sklopu razgovora biti će riječi i o novom izdanju CrimethInc-a, knjizi
Work, koja upravo početkom listopada izlazi u prijevodu Burevesnika.
Knjiga Rad, govori o kapitalizmu i otporu u 21. stoljeću i otvara niz
pitanja: Nakon toliko tehnološkog napretka, zašto moramo raditi više
nego ikad prije? Zašto se stari radnički pokret čini nemoćan kad treba
zaustaviti nove napade na radnike? Može li kapitalizam preživjeti još
jedno stoljeće krize? I kako ćemo se izvući iz ovog nereda?

Priključite se razgovoru o iskustvima, otporu i prijedlozima strategija
za 21. stoljeće.

Razgovor će se održati u četvrtak, 04. 10. 2012. u 19:00 u infoshopu
Pippilotta, AKC Medika, Pierottijeva 11 u Zagrebu.

Predstavljanje knjige Roberta Vrbnjaka "Poduke iz posebne proljetne ponude" održat će se u utorak 2. listopada 2012. u 19 sati, u knjižari Ribook u Rijeci (Janeza Trdine 9a).

O knjizi će govoriti autor Robert Vrbnjak, kritičarka Kristina Posilović te urednik Milan Zagorac iz Izdavačkog centra Rijeka. javascript:%20void(0);

Moderator: Zoran Krušvar.

Opširnije o knjizi i autoru ovdje

Domovinski rat – događaj u kojem su se kao u žarištu sabrala i preplela ključna pitanja i pojedinca i kolektiva: povijesna, politička, ideološka, moralna, socijalna, humanistička i druga – snažno je utjecao na promjenu slike hrvatske književnosti u posljednjem desetljeću 20. st. Prisjetimo li se činjenice da smo osamdesetih godina imali generacijski, poetički i žanrovski pluralnu i stabilnu scenu na kojoj su prevladavale fikcijske knjige, nije teško uočiti da je odmah nakon početka rata došlo do zaokreta i premještanja matice prema „književnosti svjedočenja“, vrstama i žanrovima u kojima dominira dokumentarizam i autobiografizam. Takva slika hrvatske proze, u kojoj su osim već afirmiranih pisaca participirali i brojni amateri, prevladavala je ne samo u godinama rata nego i neko vrijeme nakon njegova završetka. Tek tada je, nakon prirodnoga gašenja potrebe za poetikom svjedočenja,ostvaren povratak fikciji – novelama i romanima inspiriranima ratom i njegovim posljedicama. A knjige koje su se pojavile nakon 2010. godine, na kojoj se zaustavlja ova kronika, potvrđuju da „hrvatska zaraćena književnost“ očito još nije rekla zadnju riječ.