Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
sa dva velika temata :

- oslobađajuća presuda generalima Gotovini i Markaču (s tekstovima Igora Zidića, Tomislava Jonjića, Neve G.Mihalić, Alena Legovića, Višeslava Raosa, Ljubomira Antića)

- poticanje čitanja (s tekstovima Dunje Seiter Šverko, Irene Boćkai, Tine Marušić, Andrije Tunjića koji je razgovarao sa Sabine Uehlei i Jasnom Kovačević)


Novi 'Vijenac' još donosi :

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor sa Stipom Boticom, sveučilišnim profesorom i proučavateljem usmene književnosti
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Pismopriče' Ane Horvat
- tekst Stjepana Hranjeca : In memoriam Ivanu Kušanu
- razgovor sa Sonjom Bašić, prevoditeljicom i sveučilišnom profesoricom
- tekst Trpimira Macana o knjizi 'Idemo na pivo' Mladena Klemenčića

te još pregršt tekstova o glazbi, filmu, likovnoj umjetnosti, teatru, plesu, itd.

Riječka Knjižara Ribook i Jesenski i Turk
pozivaju Vas

na predstavljanje knjige
Marina Držića "Komedije od Pometa"

u ponedjeljak 03.12.2012. u 19:00 sati!

O knjizi govore:
MATKO SRŠEN autor izdanja,
Dr. ANTUN PAVEĹŠKOVIĆ, književni kritičar i povjesničar hrvatske književnosti,
te glumci ANJA ŠOVAGOVIĆ i ZIJAD GRAČIĆ

Filozofske, sociološke i književno-teorijske rasprave o postmoderni obilježile su akademski i medijski diskurs protekla tri desetljeća i opravdano se postavlja pitanje je li tzv. „postmoderno stanje“ još uvijek stanje svijeta u kojem živimo? Je li postmoderna danas uopće „su-vremena“ i ako jest, što je od nje ostalo u današnjem kibernetičko-tehnološkom svijetu sebe-reprodukcije Kapitala?

Na tribini će biti riječi o fenomenu postmodernosti iz horizonta književnosti, filma i filozofije kao stanja radikalnog pluraliteta koje je, unatoč tome što je diskusija o njoj pomalo zamrla, i dalje vrijedna promišljanja i konceptualnog tematiziranja.

Gosti Književnog petka su Leonardo Kovačević, Marijan Krivak i Petar Milat. Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Tribina će se održati 30. studenog u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s početkom u 20 sati.

Osamnaesti pulski Sa(n)jam knjige u Istri, održat će se od 30. studenog do 9. prosinca 2012. godine u Puli.
Svečano otvorenje ovogodišnjeg osamnaestog (punoljetnog) pulskog sajma knjige, održat će se u petak 30. studenog u 18 sati, ispred Doma hrvatskih branitelja

Više o programu
ovdje

U četvrtak, 29.11., na Trećem programu Hrvatskog radija bit će emitirane pjesme iz rukopisne knjige 'Evolucija ludila' Slavka Jendrička.

Termin emitiranja: 22:03 - 22:30.
Uvodna bilješka: Davor Šalat
Urednica: Irena Matijašević

Pawel Huelle: Mercedes-Benz. Iz pisama Hrabalu
Drago Jančar: Noćas sam je vidio
Tamara Bakran: Mjesečevo cvijeće
Milan Kundera: Nepodnošljiva lakoća postojanja (8. izdanje)
Hrvoje Turković: Teorija filma (4. izdanje)
Zdravko Zima: Ekstraeseji
William Joyce: Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea
Tvrtko Vuković: Tko je u razredu ugasio svjetlo?
Marijan Molnar: 1998.- 2008. Pregled radova
Damir Miloš: Bijeli klaun (9. izdanje)
Georges Perec: Ispario

Više o knjigama i autorima ovdje

Knjigu čini pet eseja posvećenih turskim gradovima - Ankara, Erzurum, Konja, Bursa i Istanbul, u kojima pisac piše o sjećanjima, prošlosti i promjenama u njima. Prema Tanpinaru, uobičajeno je da tijek povijesti "transformira grad svakih tristo do četiristo godina", no metamorfoze se ubrzavaju u 20. stoljeću, već u Tanpinarovo vrijeme...

Knjigu su preveli: Ekrem Čaušević, Barbara Kerovec, Petra Hrebac, Dunja Novosel, Marko Kalpić, Anđelko Vlašić, Ivana Kunac, Tatjana Rakuljić, Marta Lukić Prebeg.


Uz prijevod knjige "Pet gradova":

Ideja da za Sajam knjiga u Puli, koji je ove godine (2012., op.ur.) posvećen turskoj kulturi i književnosti, prevedemo djelo jednog značajnog turskog pisca, te da u to uključimo i uspješne studente turkologije, potječe od Magdalene Vodopije, direktorice Sajma, i prevoditeljice Ljiljane Avirović. Katedra za turkologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu prihvatila ju je s velikim zadovoljstvom, između ostaloga i zato što je naš dosadašnji rad na prevođenju turske književnosti, u kojem su sudjelovali i studenti, prepoznat kao neka vrsta neformalne "prevodilačke škole". Računamo li i prijevod ovih eseja, do sada je kroz tu školu prošlo petnaestak studenata. Neki od njih danas su već afirmirani književni prevoditelji.

Realizaciji ideje o objavljivanju ove knjige najviše su pridonijele MagdalenaVodopija, koja se pobrinula da nađemo uglednog izdavača, i dr. sc. Marta Andrić, znanstvena asistentica i prevoditeljica s turskoga jezika, koja je i sama, još kao studentica turkologije, prošla kroz našu "školu". Marta je odabrala djelo, uključila studente u projekt, redigirala njihove prijevode, stilski ih uskladila i napisala popratne napomene.

Uz studente, u prevođenju su sudjelovali i nastavnici s Katedre za turkologiju, prof. dr. sc. Ekrem Čaušević i dr. sc. Barbara Kerovec. Dr. sc. Tatjana Paić-Vukić pomno je pročitala prijevod i dala dragocjene prijedloge kako ga učiniti još boljim, ljepšim i čitkijim.

prof. dr. sc. Ekrem Čaušević


***

Ahmed Hamdi Tanp1nar (1901-1962) turski je pisac i pjesnik. Školovanje je započeo u Istanbulu, gradu u kojemu se rodio, a nastavio ga u nekoliko gradova na istočnim granicama Osmanskog Carstva jer je njegov otac zbog svoga sudačkog poziva bio prisiljen seliti se od grada do grada. Kad je imao trinaest godina, u Mosulu je izgubio majku. Ta je smrt kod njega ostavila dubok trag koji se može zamijetiti i u njegovim djelima. 1919. upisao je studij na Istanbulskom univerzitetu. Ondje se uključio u krug književnika koji je okupljao njegov profesor Yahya Kemal, jedan od najvažnijih turskih pjesnika republikanskog razdoblja.

Godine 1921. objavio je svoje prve pjesme u časopisu Dergah (Tekija) koji je pokrenuo Yahya Kemal. Nakon što je diplomirao, kao profesor književnosti radio je u gimnazijama u Erzurumu, Konji, Ankari i Istanbulu. 1933. postao je predavač na Akademiji lijepih umjetnosti u Istanbulu, a 1939. prešao na Istanbulski univerzitet kao profesor suvremene turske književnosti. Uz tu dužnost, četiri je godine bio parlamentarni zastupnik za grad Kahramanmaraš. Tijekom šestomjesečnog putovanja na koje je krenuo 1953. godine posjetio je Francusku, Belgiju, Nizozemsku, Englesku, Španjolsku i Italiju, a 1959. godinu proveo je u Francuskoj, Engleskoj, Švicarskoj i Portugalu.

Njegova najvažnija djela su romani "Spokoj" (1949) i "Institut za namještanje satova" (1961), zbirka eseja "Pet gradova" (1945), zbirke pripovjedaka "Snovi Abdullah-efendije" (1942) i "Ljetna kiša" (1956) te "Povijest turske književnosti 19. stoljeća" (1949).

Društvo hrvatskih književnika
Trg bana Jelačića 7/1, Zagreb

poziva nas na
predstavljanje nove knjige
Ljerke Car Matutinović
'Vrijeme punog mjeseca'

Sudjeluju
Ljerka Car Matutinović
Darija Žilić
Ivica Matičević
Dubravko Sidor

Voditeljica tribine DHK
Lada Žigo

Dobrodošli, u utorak 27.11. u 12 sati!

Roman Zamračenje priča je o istoj obitelji čiju je sudbinu obrađivala u romanu Zmija u raju, pa je na neki način nastavak iste obiteljske sage, ali u posve drukčijem okruženju i uvjetima života. Zamračenje se čita kao neovisno djelo. Dok je u Zmiji u raju glavna junakinja, pripovjedačica Jana dijete, koje je spoznavalo i doživljavalo svoju okolinu iz zaštićene naivne dječje perspektive u doba mira, u Zamračenju to je Jana djevojčica u sazrijevanju s drugačijim pitanjima i razmišljanjima i u posve drugačijem, egzistencijalno teškim i opasnim ratnim i poratnim okolnostima od 1941. do 1950 godine.

Roman je zapravo velika priča o svakodnevnoj borbi za preživljavanje. Svaka osoba u romanu priča je za sebe i umnožava kompleksnost ratnog življenja u kojem slučaj i sreća ne slijede nikakvu logiku. Napokon i Zagreb postaje svojevrsna bojišnica oko koje se motaju vojske u povlačenju, a svatko tko preživi na svoj je način traumatiziran. Oslobođenje ne predstavlja ni mirnije ni lakše vrijeme.

U utorak, 27.11. 2012. u 19 sati
u Hrvatskom društvu pisaca,
Basaričekova 24, zagreb

održat će se

RAZGOVOR SA STJEPOM MARTINOVIĆEM

Stjepo Martinović (1945.) dugogodišnji je novinar. Zbirka pripovjedaka Oči svete Lucije (2009.) njegovo je prvo objavljeno književno djelo, nagrađeno priznanjem DKH Slavić, kao najbolja debitantska proza u Hrvatskoj 2009. Dosad je objavio sedam naslova: tri zbirke pripovjedaka, tri romana i jedan fenomenološki esej. Bavi se i prevođenjem.

Na tribini bit će riječi o knjizi ŽENAOGANJMORE (sredozemne pripovijesti), koja je ove godine objavljena u izdanju arsIRIS-a iz Zagreba. Riječ je o trećoj zbirk konavoskih priča koje su, kako ističe autor, plod nastojanja da konavosko, lokalno i regionalno iznese na razini sreozemnoga, odnosno univerzalnog i svevremenskog.

Na tribini, uz autora, sudjeluje i književni kritičar iz Dubrovnika, Srđan Laterza.


Voditeljica tribine Dekonstrukcije,
Darija Žilić

U razgovoru za tportal.hr književni kritičar Boris Postnikov govori o samokritici, svojoj knjizi 'Postjugoslavenska književnost?', odnosu umjetnosti i ideologije te zašto je 'Polusan' Ratka Cvetnića jedan od najboljih hrvatskih romana proteklih godina.

Razgovor čitajte ovdje

Najesen izdavačka kuća
OceanMore
slavi 10.rođendan.

Razgovor s vlasnicom i urednicom
Gordanom Farkaš Sfeci
čitajte ovdje

Zbirka priča Jurice Pavičića 'Patrola na cesti' upravo je doživjela svoje talijansko izdanje, pod naslovom "Collezionista di serpenti" (Skupljač zmija), u prijevodu Estere Miočić Monzali, izišla je u ediciji izdavačke kuće Salento Books iz Leccea koja je specijalizirana za književnosti jugoistočne Europe i koja u svom programu ima i pisce poput Davida Albaharija, Svetislava Basare i drugih.

Moju kritiku te knjige čitajte ovdje

'Književni petak'

Tema: Suvremeni ruski roman

Sudjeluju: Irena Lukšić, Jasmina Vojvodić

Urednik i voditelj: Tonči Valentić

23. studenog u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s početkom u 20 sati

Suvremena ruska književnost sve je zastupljenija prijevodima na hrvatski jezik, pri čemu se interes čitatelja uglavnom podudara s interesima izdavača i prevoditelja koji donose solidan pregled recentne prozne produkcije. U jednoj od najkvalitetnijih biblioteka u kojoj se sustavno objavljuju ruski autori, „Na tragu klasika“ izdavačke kuće Disput, prevedeni su neki od najznačajnijih ruskih pisaca koje možemo okarakterizirati „suvremenim klasicima“. Na tribini će biti riječi o tome koji književni pravci i autorske poetike prevladavaju u Rusiji, o čemu će govoriti urednica u Disputu Irena Lukšić, te koje su osnovne odlike i tipovi ruskog postmodernizma, o čemu će govoriti autorica istoimene knjige Jasmina Vojvodić.

Riječki K.U.N.S.
Vas poziva
u četvrtak, 22.11. u 20 sati
na javno čitanje nove knjige poezije "Ljubavni red vožnje"
jednog od ponajboljih bosansko-hercegovačkih pjesnika
Admirala Mahića (Sarajevo),
kojeg će u tome, orijentalnim plesom pratiti poznata plesna
umjetnica Edita Čerče (Maribor/Slo).

U utorak, 20. studenoga 2012., u 80. godini života, preminuo je akademik Ivan Kušan.

Ivan Kušan je rođen 1933. godine u Sarajevu. Školovao se, živio i radio u Zagrebu. Bio je akademski slikar. Radio je kao urednik na RTV Zagreb i u "Telegramu", bio je dramaturg u Zagreb-filmu, urednik u "Školskoj knjizi" te redoviti profesor Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu.

Uređivao je časopis "Most" i knjižnice "Znanja" i "Školske knjige".

Autor je mnoštva drama, filmskih scenarija, radio i televizijskih drama, romana, priča, eseja i kritika. Djela su mu prevođena na više stranih jezika.

Objavio je knjigu drama "Svrha od slobode", romane "Uzbuna na zelenom vrhu", "Razapet između", "Koko i duhovi", "Domaća zadaća", "Zidom zazidani", "Zagonetni dječak", "Lažeš Melita", "Toranj", "Koko u Parizu", "Naivci", "Ljubav ili smrt", "Koko u Kninu", te priče, putopisne i parodijske proze "Trenutak unaprijed", "Veliki dan", "Promišljeni dugi gnjev", "Prerušeni prosjak", "100 najvećih rupa" te "Knjigu za mlade i stare".

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada.

... jer, ova zemlja, izgleda, napokon počinje nalikovati na normalnu.

Vidi ovdje

Znam, mala je to utjeha za onih 340.000 nesretnika sa Zavoda za zapošljavanje (među kojima sam i ja), ali ipak... bolje išta nego ništa.

I nadam se da na ovome neće stati, jer mjesta u zatvorima još čekaju i ostatak HDZ-ovske bande.

Inače, svašta je nama dosad predstavljano kao povijesno (kao npr. razne sportske manifestacije, isl) ali Turudićevo čitanje obrazloženja presude uistinu jest od povijesne važnosti jer zorno prikazuje na koji je način desetljećima vođena ova država, točnije uništavani resursi ove zemlje radi bogaćenja političkih moćnika.

A ovo je, nažalost, samo jedan primjer, a kakvih je bilo bezbroj, i koji su kao posljedicu imali uništenje egzistencija tisuća ljudi u Hrvatskoj...

Sve je to, naravno, općepoznato, ali sada je napokon dobilo i sudsku potvrdu.

O truleži u našoj kulturi
na primjeru riječkog HNK
piše Zvonimir Peranić
na ovome linku .

A kad smo već na toj tematici, ima toga još , vidi ovdje i ovdje .

Hrvatsko društvo pisaca
poziva nas na skup u povodu
80. obljetnice rođenja
BORE ĆOSIĆA

U utorak 20. studenoga 2012. u 11 sati,
vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb


Sudjeluju:
Velimir Visković: Uvodna riječ
Predrag Matvejević: Bora Ćosić kao srpsko-hrvatski pisac
Igor Mandić: Od anti-knjige do ... književnog doktorata
Tonko Maroević: Sve, sve, ali zanat ... Pledoyer za rane radove Bore Ćosića
Teofil Pančić: O "Dnevniku apatrida"
Zdravko Zima: Miroslav Krleža i njegov (d)vojnik Bora(t) Ćosić
Nenad Popović: Metar knjiga Bore Ćosića na mojoj polici
Dušan Marinković: Razmicanje prostora ideologije
Lidija Vukčević: Svijet kao "osobni muzej"
Tatjana Jukić: Poslovi/sumnje/snovi revolucije
Tomislav Brlek: Krleža, Marko, raskršće
Željko Ivanjek: Ćosićeva djeca
Dubravka Bogutovac: Kratko djetinjstvo u Zagrebu. Pakiranje senzacija
Sanja Šakić: Filozof pojedinačnih stvari

'S knjigom na ti!'
književni susret

Poznajete li Anu Horvat?

gošća: Ana Horvat, pjesnikinja i aktivistica za zaštitu životinja

pjesme Ane Horvat čita: Sonja Manojlović, pjesnikinja

moderatorica susreta: Darija Žilić

u ponedjeljak 19. studenoga 2012. u 19.00 sati
Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37, Velika Gorica

Poznajete li Anu Horvat? Posljednja ovogodišnja književna tribina S knjigom na ti! nudi vam priliku da se upoznate s fascinantnim opsegom zanimacija kojima se bavi ova svestrana žena. Ana Horvat pseudonim je Jasne Palčec, etablirane pjesnikinje, novinarke, plesačice, pravnice, aktivistice za zaštitu životinja, urednice, antologičarke… Dugogodišnja članica Društva hrvatskih književnika do sada je objavila četrnaest zbirki poezije, jedan roman, sastavila dvije jedinstvene antologije, uredila prvi internetski pjesnički portal-antologiju, osnovala i vodi Drugu priliku - udrugu za zaštitu napuštenih životinja, pisala za Vjesnik te objavljivala poeziju i prozu u brojnim književnim časopisima, a njezine su pjesme često izvođene i uvrštene u domaće i strane pjesničke antologije. Zvuči kao dovoljno razloga da ju upoznate, zar ne?

Program Poezija u dvorištu otvaranje je novoga mjesta govorenja, čitanja i slušanja: riječ je o našem sudjelovanju u onome što je neophodan dio čitateljskog iskustva – užitka u teksta! Pjesnici i poezija u traženju jedinstvenoga glasa rade na svojoj posebnosti, razlici, ali i žive od onih koji ih okružuju, s kojima dijele zajednički zrak, osjećaj ljepote i prolaznosti vlastitog života. Želja nam je biti u "zoni živoga", u nepredvidivom prostoru poezije (jezika) koji preživljava vrijeme između nade i trošenja. Zaustavimo se na ovom mjestu, jer nerijetko je lakše govoriti što sve poezija nije nego što ona jest – dok zajedno govorimo, čitamo i slušamo "poeziju u dvorištu".

Dobro došli!

Gost Poezije u dvorištu – pjesnik Mario Suško

20. studenog (utorak) 2012. u 19 sati
Café u dvorištu, J. Žerjevića 7/II, Zagreb

Sudjeluju :
Mario Suško
Miroslav Mićanović
Branko Čegec

koji će predstaviti novu knjigu Marija Suška 'Okviri pamćenja', upravo objavljenu u ediciji Meandarmedije.

Od 19.11. do 23.11. svakodnevno u terminu od 09:30 do 09:55 sati na 3.programu Hrvatskog radija emitirat će se radio-roman Marinka Koščeca 'Wonderland'.

Što povezuje Koščeca i Dalibora Cvitana saznajte u mojoj kritici Koščecova 'Wonderland', na ovome linku

Tomislav Gotovac jedan je od najvažnijih hrvatskih filmskih stvaralaca koji je svojim (kako filmskim, tako i šire umjetničkim i performerskim) opusom ostavio neizbrisiv trag na brojne generacije filmaša. Njegovo radikalno i osebujno, beskompromisno shvaćanje filmske umjetnosti svrstava ga u red kanonskih filmaša koji su otvorili vrata jednog novog međuprostora između filma i vizualnih umjetnosti u cjelini.

Na tribini će, u razgovoru s gostima koji su vrsni poznavatelji Gotovčeva opusa, ali i koji su ga osobno poznavali i pratili njegov rad tijekom nekoliko desetljeća, biti riječi ponajprije o njegovim eksperimentalnim filmovima. Izravan povod za ovu „avanturu interpretacije“ nedavno je objavljena sjajno napisana i akribijska knjiga Slobodana Šijana „Kino Tom“, u kojoj se još jedan velikan filmske umjetnosti odužio svom dugogodišnjem kolegi i prijatelju pronašavši za njega „mjesto pod suncem“. (TV.)

Gosti Književnog petka su Marijan Krivak, Diana Nenadić i Hrvoje Turković.
Urednik i voditelj je Tonči Valentić.
Tribina će se održati 16. studenog u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s početkom u 20 sati.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu,
između ostaloga,
i moja kritika romana
'Jako glasno i nevjerojatno blizu'
Jonathana Safrana Foera.




Novi 'Vijenac' još donosi:

- tekst Gorana Galića povodom 80.obljetnice rođenja Tomislava Ladana
- kolumnu Nives Opačić
- kolumnu Pavla pavličića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Darije Žilić 'Omara'
- tekst Mire Muhoberac povodom smrti Milivoja Slavičeka
- tekst Ivana B.Jakšića o knjizi Veljka Barbierija 'Jela starih barda'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Aleksandre Orlić 'Bio jednom kraj'
- tekst gabrijele Vidan o Antologiji trubadurskog pjesništva Zvonimira Mrkonjića i Mirka Tomasovića
- tekst Dunje Fališevac o knjizi Višnje Machiedo 'Skrovite putanje'
- temat : Kako je Držić postao Držić?
- nova poezija Drage Štambuka

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, glazbi, filmu, teatru, itd...

Književni program BOOKVICA i Splitski ogranak Hrvatskog društva pisaca
pozivaju nas na druženje sa spisateljicom DAŠOM DRNDIĆ u klubu QUASIMODO (Split, Gundulićeva 26/II) u četvrtak, 15. studenog 2012. u 20.30 sati.

Autorica će tom prigodom predstaviti svoj netom objavljeni roman
"BELLADONNA" (Fraktura, 2012.) te će s voditeljicom Patricijom Vodopijom popričati o bolesti, starosti, vječnoj mladosti, (ne)mogućnosti življenja (i umiranja) u današnjem dehumaniziranom svijetu, ali i o holokaustu, o zatiranju krivnje, o zločincima i žrtvama, o odgovornosti pojedinca te drugim temama koje se uvijek iznova provlače kroz njezina djela.

Posebna gošća Bookvice i Daše Drndić bit će LILJANA DIRJAN, makedonska pjesnikinja koja boravi u Splitu u sklopu rezidencijalnog programa Udruge KURS.

U petak, 16. 11. 2012. u 20 sati
u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24
održat će se književna večer s Lidijom Dujić.

Lidija Dujić doktorirala je filologiju/kroatistiku na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu. Objavljuje književne kritike, recenzije, bila je scenaristica
radijskih i televizijskih serijala, urednica lektirnih izdanja,
ilustratorica, sveučilišna predavačica, a bavila se i vizualnim teatrom.
Autorica je zapažene studije „Ženskom stranom hrvatske književnosti“ (2011.).
Urednica je više nagrađenih izdanja. No Lidija je autorica i dviju
pjesničkih knjiga „Suhozid“ (2010.) i „Agavine kćeri“ (2012.).

O njezinoj zanimljivoj poeziji koju karakterizira feminilnost i
intertekstualnost, govorit će književnik i prevoditelj Ludwig Bauer.

Voditeljica tribine Dekonstrukcije:
Darija Žilić

U Zagrebu
se od 15. do 18.11.
održava
Festival lezbijskog stvaralaštva.

Program dostupan ovdje

Nakon sedam godina pauze ponovno se pokreće časopis Urbani vračevi - revija kratkih priča. Časopis izdaje udruga HUK iz Knina, a u pet brojeva koji su objavljeni od 2003 do 2005. godine svoje radove objavilo je stotinjak, uglavnom mladih neafirmiranih autora i autorica iz cijele regije, odnosno iz država bivše Jugoslavije. Nekima, poput Olje Savičević Ivančević, Urbani vračevi bili su odskočna daska u književnoj karijeri, a nekima poput Jurice Pavičića, Đermana Senjanovića, Andree Pisac i Milane Vuković Runjić prilika da svoju književnu vrijednost pokažu i na "underground" književnoj sceni.
Urbani vračevi dobili su dobre kritike od strane "struke", a službeno su bili predstavljeni i na Motovun Film Festivalu kao dio kulturne reprezentacije Dalmacije.

Nakon sedam godina pauze urednice/i časopisa Renata Jašek i Ivica Šimić s velikim entuzijazmom, naravno volonterski, nastavljaju raditi na novom, šestom broju časopisa. Tom prilikom objavili su natječaj za kratku priču te pozivaju sve autore iz regije da svoj uradak, odnosno kratku priču pošalju
na e-mail urbani.vracevi@gmail.com do 19. 12. ove godine.

- Biografija Josifa Brodskog

- Biografija Fernanda Pessoe

- Viktor Pelevin - Sindrom WikiLeaksa


Klikom na naslov knjige otvaraju se stranice s podacima o djelu i autoru...

U utorak, 13. studenoga, u 19 sati u zagrebačkoj knjižnici Bogdan Ogrizović predstavlja se zbirka pjesama "Krug dana" Krešimira Butkovića.
Zbirku će predstaviti Darija Žilić.
Pjesme će čitati Ettore Kocijančić, o humanitarnom radu i životnom djelovanju s autorom razgovarat će Nataša Kraljević Kolbas.

"Krug dana" je druga Butkovićeva zbirka poezije koja se pojavljuje osam godina nakon njegove prve zbirke "Šetnja života" objavljene 2004. godine

Od 13. do 18.11. na Zagrebačkom velesajmu održava se 35. INTERLIBER, najveći hrvatski prodajni sajam knjiga.

Koji nas noviteti očekuju saznajte ovdje

- Alice Munro - Previše sreće

- Rodrigo Rey Rosa - Severina


Klikom na naslov knjige otvaraju se stranice s podacima o djelu i autoru...

Hrvatsko društvo pisaca
poziva nas na
na skup u povodu 80. obljetnice rođenja
PREDRAGA MATVEJEVIĆA

U ponedjeljak, 12. studenoga 2012. u 11 sati,vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Sudjeluju:
Velimir Visković: Uvodna riječ
Zdravko Zima: Matvejevićev Mediteran
Tonko Maroević: O 'Kruhu'
Slavko Goldstein: Matvejevićevo zauzimanje za ljude u nevolji
Nikola Petković: Kaptolski kolodvor Predraga Matvejevića
Rade Kalanj: Dosljednost jednog angažmana
Slaven Ravlić: Matvejevićevi pogledi na socijalizam i jugoslavenstvo
Nenad Ivić: Predrag Matvejević, onakav kakvim ga zamišljam
Tomislav Brlek: Matvejević i Sartre
Bruno Kragić: Matvejević od Malrauxa do Krleže
Ivo Runtić: Bivanje i zbivanje u Matvejevićevoj 'Veneciji'
Snježana Kordić: Kozmopolit o jeziku
Milana Vuković-Runjić: Venecija oslobođena
Sanja Roić: Matvejevićevi pred/pogovaratelji
Željko Ivanjek: Je li Matvejevićevo otvoreno pismo vratilo R. Ivšića u Hrvatsku?
Nadežda Čačinovič: Matvejević kao angažirani intelektualac

Knjižara RIBOOK, Rijeka
9. 11. 2012. u 19h

Riječki ogranak Hrvatskog društva pisaca i knjižara Ribook
pozivaju nas na

predstavljanje knjige
SiNU BEZ SiNOVA
Srđana Sandića

S dramskim piscem Srđanom Sandićem razgovarat će Kristina Posilović, a očekuju se i gosti/gošće iznenađenja.

After party u klubu Discordia, Erazma Barčića 11a, Rijeka.

Nedavno ukidanje kulturnog podlistka "Arterija" u Slobodnoj Dalmaciji, jedinog kulturnog podlistka, uz „Mediteran“ (kulturni prilog Novog lista), u dnevnim novinama u Hrvatskoj, nažalost nije početak trenda, nego kraj dugog procesa uništavanja ozbiljnih kulturnih sadržaja u hrvatskim dnevnicima. Protjerivanje kulture iz dnevnog tiska samo je jedna od radnji kojima je osnovni cilj pretvoriti tisak u propagandni materijal interesnih grupa, kojima, naravno, kultura ne predstavlja apsolutno ništa. Pri tome ne treba zaboraviti da Republika Hrvatska novinama naplaćuje sniženi PDV kako bi im pomogla da nastave funkcionirati u tržišnim uvjetima. Odluka je pravdana time da je tisak od javnog značaja i interesa za građane ove zemlje. Je li konstantno suzbijanje kulture sa stranica hrvatskih novina također od javnog interesa za građane ove zemlje?

Povodom ukidanja „Arterije“ na tribini će se raspravljati o neprestanoj tabloidizaciji pisanog novinarstva posljednjih godina, odnosno desetljeća, a osobito o trivijalizaciji nazovi-tekstova o kulturi u kulturnim rubrikama dnevnika i tjednika.

Gosti Književnog petka su Nenad Bartolčić i Maja Hrgović.
Urednik i voditelj je Ivan Glušac.

Tribina će se održati 9. studenog u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s početkom u 20 sati.

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

poziva na
književno-znanstveni kolokvij

u četvrtak, 8. studenoga 2012. u 11 sati

u povodu 80. obljetnice rođenja
TOMISLAVA LADANA
(Ivanjica, 25. lipnja 1932. – Zagreb, 12. rujna 2008.)

Sudjelovat će:
Dr. sc. Bruno Kragić
Dr. sc. Ivica Matičević
Mr. sc. Božidar Petrač
Akademik Ante Stamać

Dr. sc. Dunja Detoni Dujmić, voditeljica


Izbor iz djela interpretirat će dramski umjetnik Darko Milas.

Naslov : Belladonna
Izdavač : Fraktura
320 str, tvrdi uvez
cijena: 149,90 kn

Opširnije o knjizi ovdje

Književni kritičar Strahimir Primorac u knjizi 'Linija razdvajanja' objedinio je svoje tekstove o knjigama ratne tematike.
'Hrvatska proza o ratu i njegovim posljedicama 1990-2010.' - glasi podnaslov Primorčeve knjige, u izdanju Naklade Ljevak, a u razgovoru za tportal.hr ovaj kritičar objašnjava koje su karakteristike ratne i poratne proze u Hrvata.

Razgovor čitajte ovdje

Knjižnica Bogdana Ogrizovića
poziva na
predstavljanje knjiga:

Marijane Hameršak
Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke (Algoritam, 2011)

Andrijane Kos-Lajtman
Autobiografski diskurs djetinjstva (Ljevak, 2011)

Dubravke Zima
Kraći ljudi: povijest dječjeg lika u hrvatskom dječjem romanu (Školska knjiga,
2011)

Predstavljanje će se održati u srijedu 7. studenog 2012. u 19,30 sati, u Knjižnici i Čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb.

O knjigama će govoriti:
dr. sc. Berislav Majhut, dr. sc. Jelena Marković, dr. sc. Evelina Rudan te autorice

DISPUT
nas poziva
na predstavljanja dviju novih
teatroloških knjiga u njihovu izdanju

Lada Čale Feldman
U SAN NIJE VJEROVATI

Marin Blažević
IZBOREN PORAZ
Novo kazalište u hrvatskom glumištu od Gavelle do...


Predstavljanje će biti u Knjižnici "Bogdan Ogrizović"
/Zagreb, Preradovićeva 5/ u ponedjeljak 5. studenoga 2012. u 20 sati.

Knjigu Lade Čale Feldman predstavit će Marin Blažević,
a njegovu knjigu Lada Čale Feldman.

Obje će knjige pak predstaviti Nataša Govedić.



Knjiga Lade Čale Feldman U san nije vjerovati ispituje neistražene komparatističke perspektive i teorijske potencijale tumačenja hrvatske drame i kazališta, od Marina Držića do statusa teksta u post-dramskoj izvedbi. Metodološki taj niz studija slijedi interes za spregu čitava niza suvremenih teorijskih pristupa, među kojima dominiraju psihoanalitički doprinosi tumačenju kulture i umjetnosti.

Knjiga Izboren poraz Marina Blaževića, pored ostaloga, donosi prvi problemski prikaz produkcije i recepcije neoavangardnog, tzv. mladog odnosno alternativnog teatra sedamdesetih u Hrvatskoj, novo čitanje Gavelline teorije glume i nekoliko primjera analize izvedbe, u nas još uvijek rijetkog pristupa i predmeta istraživanja.

U srijedu, 7. 11. u 20h,
Gradska knjižnica Umag
promovira knjigu
"Neistražena" Ive Đorđević.

Riječ je o svojevrsnom ženskom vodiču kroz Istru, koji je rezultat traganja za nedovoljno istraženom poviješću istarskih žena i njihove uloge u razvoju društvenog života i kulture Istre.
Knjigu je u kolovozu ove godine izdala Udruga Kaleido iz Buzeta, a uz knjigu je priložen i CD-ROM s izvodima iz razgovora koje je Iva Đorđević vodila s istarskim ženama skupljajući građu za ovu knjigu.

Iva Đorđević je, između ostalog, radila kao profesorica talijanskog i hrvatskog jezika i književnosti u SS „Vladimir Gortan“ u Bujama; svojom kreativnošću i otvorenošću nadahnula je mnoge učenike s Bujštine i potaknula ih da potraže svoj kreativni izraz.

Dobrodošli!

Festival knjige i književnosti PAZI, KNJIGA! održat će se od 5. do 17. studenoga 2012. Uz književna zbivanja koja će se odvijati u Zagrebu, dio festivala pod nazivom "Knjige u cipelama" održat će se u Krapini, Belišću, Karlovcu i Bjelovaru.

Program festivala nađite ovdje

Razgovor sa Seidom Serdarevićem,



vlasnikom Frakture,
najbolje hrvatske izdavačke kuće
čitajte
ovdje

Na 18. pulskom Sajmu svoje knjige predstavit će i Frakturini autori.

U ponedjeljak 3. prosinca 2012. u 19 sati u Domu hrvatskih branitelja (Crveni salon), u programu Suton uz knjigu Daša Drndić predstavit će svoj roman Belladonna. Uz autoricu sudjeluju Seid Serdarević i Neven Ušumović.

U utorak 4. prosinca 2012. u 18 sati u sklopu programa Autori iz susjedstva slovenski pisac Boris Pahor govorit će o svom romanu Nekropola (1967.), koji je u izdanju Frakture nakon 45 godina prvi put objavljen na hrvatskom jeziku. Na predstavljanju u Crvenom salonu Doma hrvatskih branitelja sudjeluju Boris Pahor, Seid Serdarević, Zdravko Duša i Milan Rakovac.

Boris Pahor gost je i Doručka s autorom u Kavani Mozart (Dom hrvatskih branitelja) u srijedu 5. prosinca 2012. u 10 sati. Razgovor vodi Vojo Šiljak.

U subotu 8. prosinca 2012. program Suton uz knjigu ugošćuje Ivanu Šojat-Kuči, koja će uz Seida Serdarevića predstaviti svoj roman Ničiji sinovi. Početak je u 18 sati u Domu hrvatskih branitelja, Crveni salon.

Izašao je
novi broj 'Vijenca'
(na kioscima, samo 10 kn)
a u njemu, između ostaloga
i moja kritika
knjige Ryszarda Kapuscinskog
'Putovanja s Herodotom'




Novi 'Vijenac' još donosi:

- kulumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Dulce libertand' ur. Željka Lovrenčić
- razgovor sa Seidom Serdarevićem, vlasnikom Frakture
- tekst Ide Hitrec o knjizi Ruđera Boškovića 'Pomrčine sunca i mjeseca'
- tekst Davora Šalata o knjiti Branka Čegeca 'Pun mjesec u Istanbulu'
- tekst Vanje Zaimović o 10.pulskim danima eseja
- tekst Ide Horvat o gostovanju indijskih pisaca u Zagrebu
- tekst Vladimira Šeputa o knjizi 'Filmska čitanka' Ante Peterlića

te još pregršt tekstova o filmu, plesu, glazbi, teatru, likovnoj umjetnosti, stripu, itd.