Josif Brodski: Postaja u pustinji: izabrane pjesme
prepjevao s ruskog Fikret Cacan, 218 str.


Ruski nobelovac Josip Brodski pripada onom redu pjesnika koje zovemo
racionalnima, u kojih je misao i stalna usmjerenost k rješenju nekoga
dubokog pitanja (nerješivoga, a i rješivoga) daleko ispred povremeno
ekstatičnog ili češće prigušenog iskazivanja osjećaja i dojmova. Brodski
je nevjerojatno originalan u svemu: bilo to otkrivanje klasicističkih
prethodnika ili inoviranje strofike i tematike, što u ruskoj poetskoj riznici nije nimalo jednostavan doprinos. Svaku temu i predmet Brodski osvjetljava iz više kutova i s više razina (od autorske i ljudske do nerijetko metafizičke i onostrane).
Redovito pri kraju pjesme dolazi do opravdanoga, gotovo filozofskoga
uopćavanja, u čemu se otkrije pjesnikov kozmopolitski univerzalizam,
ali dalek od suvremenog hermetičnog individualizma. Razvijanje teze,
preko antiteza do uvijek efektne poante, podsjeća na geometrijske
konstrukcije, iako su stihovi uvijek svježi i iskreni, a i jednostavni za
neopterećenoga čitatelja.

*******


Georges Bataille: Prokleti dio, 240 str.
preveo Daniel Bučan


Ideja jednog svijeta kojim vlada prvobitna nužnost proizvodnje, stjecanja
i očuvanja stečenog samo je komotna iluzija jer društvo preživljava samo
uz cijenu neproduktivnog trošenja. Od arhaičnih do modernih vremena
čovjekovo ekonomsko ponašanje uvijek je bilo vezano za njegove religijske
korijene. Naizgled razumno, u svojoj je biti duboko iracionalno.
Knjiga 'Prokleti dio' zauzima središnje mjesto u djelu Georgesa Bataillea,
pisca transgresije; njegova razmišljanja o ekonomiji prožeta su
filozofskim, antropološkim, sociološkim i književnim spoznajama i iskustvom.
Za Georgesa Bataillea (1897.-1962.) Michel Foucault je rekao da je jedan
od najvažnijih pisaca svoga stoljeća. On je autor raznovrsnog opusa,
romana, poezije, eseja.

******

Carstvo medija (zbornik tekstova), 459 str.


Namjera je ovog zbornika tekstova da se temeljitije pozabavi problematikom medija te postavi ozbiljna pitanja o njihovu funkcioniranju i
totalitarističkim pretenzijama. Zamišljen je hrestomastijski, kao nezaobilazna cjelina za onog tko se želi baviti promišljanjem medija. Stoga se u njoj krenulo od prvog amblematičnog teoretičara medija Marshala McLuhana (čije su dvije izreke o globalnom selu i Mediju kao poruci postali sastavni dio opće kulture) i referentnih tekstova u kojima su najavljene sve kulturne mutacije š će ih pretrpjeti mediji od kraja sedamdesetih godina do današnjih dana kad se izvorni smisao ideje slobode tiska i medija kao temelja demokracije pomalo izgubio. Većina zastupljenih autora i teoretičara istaknuti su intelektualci:
esejisti, filozofi, sociolozi, novinari, publicisti, koji nerijetko s
različitih pozicija pristupaju problematici medija.

******

Ghjacumu Thiers: Korzikansko pjesništvo: od napjeva do pjesme (antologija),109 str.
prevela Vanda Mikšić


Aktualno korzikansko pjesništvo ima prilično ujednačen tematski
teritorij na kojemu prednjači prizivanje prošle ili ugrožene poljoprivredno-pastirske civilizacije. Nadahnuće tada ima obilježje snažnog i često patetičnoga egzistencijalnog svjedočanstva. Otočki karakter zemlje također je često predmet tog pjesništva, uz oblike, boje i mirise, odnosno ugođaj koji se nastoji prikazati kao mudro pijanstvo osjetila. Od prisutnih tema, odnos prema zemlji kao matičnom elementu obrađuje se na vrlo različite načine. Tim općim tendencijama pjesničkoga nadahnuća pridružuje se i možda originalnija produkcija koja je svojedobno htjela raskinuti s vječnim pjesničkim načinima i temama. Izbor pjesama predstavljen u ovoj zbirci namjerno se usredotočio na takav tip pjesama. Ova zbirka nastoji pokazati nekoliko najreprezentativnijih pjesama suvremenog otočkog pjesništva.


*******

Kujtim Paćaku: Oko vatre, 83 str.


U stihovima poznatoga suvremenog romskoga pjesnika Kujtima Paćakua
sažeta je na neki način romska sudbina, oni govore o 'prokletstvu'
romskoga naroda, osuđenoga na vječno lutanje i neimaštinu. Ljubav,
malo bola i mnogo vatre - tri su bitna elementa romskog identiteta koji
prožimaju i poeziju Kujtima Paćakua. No, u tim pjesmama istodobno
ključa i golema snaga, neka mudrost i toplina života i nesalomljivost
duha naroda koji je stoljećima bio proganjan i diskriminiran. Pjesnik je,
zapravo, zaljubljen u život, pa su mu i stihovi takvi - izravni i jasni.
Pjesnik je to koji jednostavnim rječnikom govori o ljubavi, bijedi, o
smislu ljudskog postojanja, identitetu, ljudskoj patnji... ili se pak samo
igra slatkim riječima romskoga jezika, pa su mu i stihovi tada dječački
naivni i neposredni. Ovo je prvi hrvatski prijevod pjesama Kujtima Paćakua.

U biblioteci „U prvom licu“ izd.kuća Mala zvona objavila je prvi hrvatski prijevod knjige švicarskog pisca Nicolasa Bouviera „Riba-škorpion“, knjigu koja među frankofonim ljubiteljima knjiga o putovanjima ima kultni status.

Na razmeđi putopisa, dnevnika i romana, knjiga govori o višemjesečnom autorovom boravku na Šri Lanki. Taj otok magije, teške klime, letargije i ludih boja postaje za mladog putnika mjesto poniranja u vlastitu nutrinu, promatranja kukaca, čudnih susreta – a plava soba svratišta u kojemu boravi taj samotnjak pretvara se u svojevrsni inkubator iz kojega će, dosegnuvši dno, opet izroniti u život, preobražen u pripovjedača.

S francuskog prevela Sanja Lovrenčić; uredila Lidija Dujić

Književni minimalizam – shvaćen kao istraživačka tema – proistječe iz začudne činjenice da dvije ili tri riječi mogu tvoriti potpun umjetnički tekst, koji svojim smisaonim i strukturnim učincima nadahnjuje i provocira kao bilo koja velika književna forma. Minimalizam do krajnosti ogoljuje pitanja koja se i inače nameću književnoj teoriji, stilistici, teoriji teksta, filozofiji jezika: Kako jezik modelira svijet? Po čemu se razlikuje jezik u književnome od jezika u neknjiževnome djelu? Postoji li minimum gradbenih elemenata koji je nužan da bi se verbalna struktura percipirala kao dovršen tekst? Mogu li dvije riječi graditi tekst? Kakav je odnos između riječi, rečenice, teksta i jezika?
Također se nameće problem žanrovskoga usustavljivanja minimalističkih govornih žanrova – kako umjetničkih tako i neumjetničkih. Taj kompleks pitanja nameće potrebu da se opišu i osvijetle semantički, strukturni i funkcionalni mehanizmi malih odnosno najmanjih jezičnih i jezičnoumjetničkih oblika.
Postavljanjem i rasvjetljivanjem tih osnovnih pitanja bavi se prvi dio knjige (Teorijski problemi književnoga minimalizma). Provodna nit triju rasprava koje su uključene u tu dionicu knjige – "Mali i najmanji govorni oblici", "Maksimum minimuma (Minimalistički jezičnoumjetnički tekst" i "Dvorječje (Dvije riječi kao tekst)" – jest postavka da minimalnu strukturu jezične umjetnine čine dvije riječi. Kroz prizmu te pretpostavke razmatraju se gore naznačena problemska polja.
Drugi dio knjige čini osam poglavlja koja se bave analizom pojedinih minimalističkih žanrova – od vica (kojemu je posvećena najveća pozornost) i grafita preko bećarca, psovke i paradoksa do poslovice. Pritom analiza nije usmjerena samo na unutarnje mehanizme tih struktura, nego se u obzir uzima i njihovo funkcioniranje u širem kontekstu kulture.
Treći dio Književnoga minimalizma čini devet minieseja koji su posvećeni različitim temama (Gundinci, glas, iluzija, kuća, mali oglasnik, negacija, polemika, sat, teoretičar), a glavna im je namjera da oprimjere praksu književnominimalističkoga pisanja.

Nova čitanka iz produktivne Dežulovićeve publicističke kuhinje donosi opsežan izbor autorovih tekstova na temu hrvatsko-slovenskih odnosa, koje domaći čitatelji do sada uglavnom nisu imali prilike čitati. Objavljivani mahom u tjednom ritmu na stranicama ljubljanskog Dnevnika, ovi publicistički zapisi potvrđuju Dežulovića kao priznatog satiričara, ali i društvenog i političkog analitičara.

Ono što izdvojene tekstove čini toliko provokativnim jest - pomalo paradoksalno - 'zdrav razum': demistifikacija i raskrinkavanje konstruiranih međunacionalnih sukoba i 'gorućih pitanja' te nacionalističkih mitova i realpolitičkih potreba koji im obično stoje u temelju. Dežulović se, urnebesno duhovito no ubojito precizno, bavi poviješću, sadašnjošću i budućnošću malih-velikih hrvatsko slovenskih čarki - od notorne kade piranskog zaljeva, preko nuklearne elektrane Krško i eurointegracijskih spletki do duboko ukorijenjenih mentalitetnih stereotipa.

Ti su Dežulovićevi 'neduhoviti' i 'inhibirani' prvi susjedi iz 'zemlje koju autom prijeđeš za deset minuta' zapravo pred nas postavljeno ogledalo - pružaju sasvim realne odraze naših vlastitih predrasuda; nabijaju rogove na portret naše malograđanštine, našeg vlastitog političkog idiotizma.

Članovi ARTE-grupe iz Beograda: Gordana Vlajić, Irena Miletić, Ljiljana Crnić, Vladimir Blagojević i Miodrag Jakšić, gostuju u Rijeci i Istri

Hrvatsko književno društvo iz Rijeke ugostit će književnike i prijatelje iz Beograda, te će ih predstaviti riječkoj publici u petak 28.12. 2012., u 19 sati, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke,
a u subotu 29.12.2012. u 11 sati Hrvatsko književno društvo u suradnji sa gradskom knjižnicom Pazin organizira predstavljanje za pazinske ljubitelje pisane riječi. Uz goste iz Beograda, sudjelovat će pjesnikinje i pjesnici iz Istre: Davorka Kotiga Flego, Emilija Dević, Daniel Radočaj, Drago Draguzet i članovi
Makedonskog kulturnog društva Sv. Kiril i Metodij iz Pule.

- u 22:30 sati u mjestu Kringa poetski koktel u muzeju i caffe baru ''Vampir''.
Domaćin večernjeg druženja je načelnik Općine Tinjan g. Mladen Rajko, a moderator vampirskih priča o Juri Grandu bit će Davor Šišović.

Suvremeni europski književni klasik Hugo Claus svojim je remek-djelom Belgiju neizbrisivo ucrtao na naše čitateljske i ljudske zemljovide.

Između svih drugih uzbudljivih i strašnih stvari koje se u belgijskom gradiću Walleu događaju od 1939. do 1946., Louis Seynaeve od dječaka postaje adolescentom.
Odrastanje u internatu, veliki rat i okupacija, prva seksualna iskustva i prve izdaje, prve ljubavi i prve smrti – u samo sedam godina svijet je Louisu odlučio otkriti sve svoje tajne, a strast i umijeće ponajvećeg pisca nizozemskog jezika Huga Clausa od njegova su odrastanja stvorili priču koja otključava čitavu jednu zemlju, čitavu epohu, čovjeka.
Dok piše o zbunjenosti i čežnjama rane mladosti, Claus je kroničar rata, nesmiljeni kritičar malograđanštine, pisac istančana humora, čovjek koji se ispovijeda, koji vidi i razumije, a Tuga Belgije, njegovo najveće djelo, jedan je od najvažnijih spomenika europske književnosti.

"Hugo Claus nije trebao učitelja, on je bio učitelj."
Cees Nooteboom

"Likovi žive u zbrci dezinformacija, tračeva i glasina. Okupacija samo učvršćuje takvu situaciju. Riječi su izgubile svako značenje (kojeg jedva da je i bilo). (…) Claus se sa svojom zemljom obračunao kroz veličanstvenu, ali mračnu i halucinantnu fresku."
Nicholas Richardson, New Statesman

"Clausov predivni roman potresni je portret umjetnika kao nepodnošljivoga mladog čovjeka."
The New York Times Book Review

"Kako god okrenuli, Tuga Belgije veličanstveno je anegdotalno čudovište od romana predodređeno da postane kultna knjiga..."
Times Literary Supplement

Izdavačka kuća REFLEKTOR – knjige za slušanje
objavila je
audio knjigu
'Dabogda te majka rodila'
Vedrane Rudan,
u čitanju Branke Petrić.

Više o tome, uz mogućnost slušanja isječka iz knjige, dostupno je ovdje

Jednom davno, tako davno da je Patak još izlazio, Goran Parlov je ilustrirao neku pričicu o haikuu. I to je bilo fora, ali nije bio haiku. Onda su Slovenci s Borisom Bačićem u Apokalipsi imali jedan (ili više, stvarno nisam pazio) natječaja za strip-haiku. I to je bilo dobro, ali isto uglavnom nije bilo haiku nego su bili samo kratki stripovi. Što nije to. (Ako se poslije situacija promijenila, ispričavam se na objedi.) Pa sam pomislio ...

Zna se što je haiku i kako treba izgledati. Bez stroge forme ne poštuju se norme. Stoga bih ovim putem raspisao natječaj za haiQu u dvije faze, od kojih danas prvu, onu za tekst:

Daqle, pošaljite nam haiku: tri stiha (plus naslov), prvi stih pet slogova, drugi sedam, treći pet. Lirika, ne zavitlancija, a i ako se godišnja doba osjete pomaže (ali neću insistirati). Potpišite svoje haikue imenom, prezimenom i mailom.

Haikui će se ocjenjivati isključivo po literarnoj kvaliteti. Ne šaljite više od tri po autoru i šaljite ih do 31. siječnja 2013. na qstrip@gmail.com s naznakom "haiQu".

Izabrani haiQui (njih najviše 44) bit će nagrađeni s po 100 kn vrijednosti iz Mentorova kataloga. Rezultati će biti objavljeni tijekom veljače 2013. na ovom blogu ili Q STRIPovoj stranici, ako profunkcionira, fejsbuQu isto.

U drugoj fazi ćemo onda tražiti crtače, ali na to, pjesnici, ne obraćajte pozornost kod pisanja - od njih se neće tražiti da vas ilustriraju već da vas nadograde.

Objavljen je novi dvobroj časopisa za književnost, kulturološke i društvene teme, 'Nova Istra' (br.3-4/2012, izd. DHK - istarski ogranak, gl.ur. Boris Domagoj Biletić).

Osim moje dvije kritike (romani 'Auron' Jasne Horvat i 'Orgulje iz Waldsassena' nebojše Lujanovića) 'Nova Istra' donosi veliki temats esejima na temu dokolice koje su na 9. pulskim danima eseja čitali Sibila Petlevski, Tomislav Marijan Bilosnić, Stjepan Čuić, Igor Duda, Božica Jelušić, Jelena Lužina, Julijana Matanović, Daniel Načinović, Antun Pavešković, Božidar Petrač, Helena Sablić Tomić, Goran Starčević, Davor Šalat i Alen Tafra.

Tu su još i rubrike s novom poezijom i prozom brojnih domaćih pisaca, novi prijevodi (Simon Leys, Germain Droogenbroodt, Claudio Ugussi), ogledi Ivana Grljušića i Zlatka Martinka, rubrika priloga o zavičaju te opširan blok kritičkih prikaza suvremenih proznih i poetskih knjiga domaćih autora.

Cjelovit sadržaj dostupan je ovdje

Pozvani ste na
promociju
knjige priča, eseja i kolumni
“Begovi su pali na tjeme”,
autora Filipa Mursela Begovića.

23. prosinca (nedjelja) u 18 sati, u sklopu tribine Nedjeljni talk show Kava i kolači, u Knjižnici i čitaonici “Bogdan Ogrizović”, Preradovićeva 5, Zagreb.

O knjizi će govoriti urednik knjige Faris Nanić, književnik Ervin
Jahić, publicistkinja Sena Kulenović i autor.

Listam maloprije u kafiću današnji Jutarnji list (posuđeni "kafićki", nisam lud na to smeće svoje teško zarađene kuniće bacati), te se zgrozih, pa zamolih konobaricu da mi posudi olovčicu kako bih na račun koji mi je, nekim čudom, za mali macchiato ispostavila, mogao redati recke.

Evo rezultata :

- 21 stranica sa 'cjelostraničnom reklamom'
- 9 stranica sa reklamom koja zauzima polovicu stranice
- 3 reklame veličine trećine stranice

(Za brojanje onih horizontalnih reklama veličine šestine stranice nisam imao volje, ali ima ih bar 4-5)

Dakle, od ukupnih 64 stranica današnjeg Jutarnjeg lista, njih najmanje 26 odnosi se isključivo na reklame.
I tako je svaki dan...

A o odnosu veličine fotografija i tekstova nema smisla ni raspravljati. Jer tekstovi u Jutarnjem listu, čini se, postoje tek kao nužno zlo, samo da poprate fotografiju. Umjesto da bude obratno...

A nerijetko su zapravo ti "tekstovi" tek paravan za dodatne reklame (npr. današnji "tekst" o "autobiografiji" boy banda One Direction). To je problem koji se inače naziva "prikrivena reklama" ali u Jutarnjem se ni ne trude svoje postupke prikrivati.

Elem, svi vi koji ste danas kupili Jutarnji list, platili ste 7 kuna za ono smeće koje vam inače svakodnevno, mizerno plaćeni studenti, besplatno guraju u poštanske sandučiće...

Na ovome linku možete pročitati moj razgovor s Ivanom Šojat Kuči.

Povod razgovoru bio je novi Ivanin roman 'Ničiji sinovi' upravo objavljen kod Frakture.

Roman tematizira raspad jedne bračne zajednice, PTSP, alkoholizam, patrijarhalnost, a to su i teme kojima se bavimo u razgovoru...

Sadržaj:

- Temat : Između dobra i zla u suvremenoj književnosti, s tekstovima Ludwiga Bauera, Rade Jarka, Milka Valneta, Radenka Vadanjela, Alojza Majetića, Svetlane Tomić, Tanje Radović, Marinele

- Ogled : Maja Profaca - Subjekt i vrijeme

- Proza : Pawel Huelle, Slađan Lipovec, Darija Žilić, Dušan Gpjkov, Marinela, Tatjana Janković

- Poezija : Željka Horvat Čeč, Dubravko Mihanović

- Portret Geze Ottlika i njegova kratka proza

- Esej o stripu : Miroslav Cmuk - Strip-izdavaštvo između umjetnosti i trivijalnosti

- Foto izvještaj : Poezija u dvorištu

Na ovome linku nalazi se arhiva intervjua emitiranih na Vinkovačkoj televiziji, koja, osim razgovora sa sveprisutnim političarima sadrži i snimke ćaskanja s par pjesnika, profesora i književnika, poput primjerice Jasne Horvat, Đorđa Balaševića, Julijane Matanović Nina Raspudića...

Tri priče ove knjige ("Graf", "Glasovi" i "Vi ćete, dakle, razumjeti") nezaobilazni su pjev drame življenja koja i jest sastavni dio cjelokupnoga Magrisova opusa. Neki književni kritičari priču "Graf" smatraju jednim od njegovih najljepših književnih izraza.
Tom grafu, sasvim beznačajnom malom čovjeku, tek prividnom luđaku, autor dodjeljuje važnu ulogu vođenja računa o životima koji to više nisu. Njega, koji ni grof ni graf uistinu nije, opisuje dugačkim rečenicama, dugačkim poput rijeke iz koje vadi mrtve duše, rečenicama povezanim bezbrojnim zarezima jer bi u protivnom tijela mogla „zapeti“ u bujici njegovih riječi i u rijeci koju je gotovo nemoguće obuzdati.

U drugim dvjema pričama, "Glasovi" i "Vi ćete, dakle, razumjeti", pojavljuje se drukčiji, jednako tako zanimljiv način narativnog izražavanja. Uvjetno bi se mogao nazvati kompulzivno nabrajanje, koje će ubrzo zatim postali vrlo važnim elementom autorova izraza, svaki put kada beskrajna samoća i patnja razdiru čovjeka gotovo do manijakalnog delirija, kao u "Glasovima".

Primjerice, ludilo mahnitost neuračunljivost neumjerenost manija fix ideje paranoja šizofrenija psihoza razboritost, izgovoreni u jednom dahu i bez zareza, pretvaraju se u svojevrsnu stilsku figuru na koju ćemo, poslije tih priča, redovito nailaziti u Magrisovu književnom izrazu.

Ta moderna Euridika, heroina priče "Vi ćete, dakle razumjeti", besprijekorna je ženska figura, mučenica i mučiteljica svojega Orfeja, ali uistinu i dirljiv hvalospjev ženi i njezinoj požrtvovnoj ženstvenosti.

Riječ je o dubinskom istraživanju najskrivenijih meandara ljudske duše, a njih se ne može istražiti bez odisejevske temeljitosti lutanja svim mogućim morima. (Durieux)

***

Claudio Magris rođen je u Trstu 1939. Diplomirao je njemački jezik i književnost na Sveučilištu u Torinu. Predavao je modernu i suvremenu njemačku književnost na različitim i mnogobrojnim stranim sveučilištima te na sveučilištu u Torinu i Trstu. Profesor emeritus tršćanskoga sveučilišta. Autor je brojnih znanstvenih i književnih djela od kojih su neka prevedena na više od dvadeset stranih jezika. Desetak njegovih djela dosad je prevedeno na hrvatski jezik. Claudio Magris dobitnik je brojnih prestižnih nagrada u Italiji i inozemstvu.

Predstavljanje romana „Anđeli u tami“ Eduarda Prangera u izdanju nakladničke kuće HENA.COM održat će se u utorak 18. prosinca 2012., u 20.00 sati, u Knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ u Zagrebu.

Uz autora, o njegovoj će knjizi govoriti književnici Ludwig Lujo Bauer i Pero Kvesić te urednica Nermina Husković.

Iz recenzije Ludwiga Bauera:
Motiviran andrićevskom poetikom i Andrićevom etikom, odnosno etikom njegova pristupa literaturi, ovaj roman neizbježno je kritička vizija stvarnosti kojoj pripovijeda i o kojoj pripovijeda. Roman je uvjerljiv i potresan – to je maksimum što se od literature može očekivati. Zanimljivosti i dinamici romana pridonose elementi trilera pa čak i kriminalističkog romana, čemu danas pribjegavaju i najpoznatiji svjetski pisci od Zafona do nobelovca Pamuka.

Iz recenzije Pere Kvesića:
Dovoljno je pročitati prvo poglavlje da se nakon toga ova knjiga više ne može ispustiti iz ruku do zadnje stranice. Odlika je to vrsnog, tečnog pripovijedanja, kad se ima što ispričati i zna se kako se to radi.

Hrvatsko društvo pisaca

poziva na predstavljanje knjige

Jagna Pogačnik
'Kombajn na književnom polju; proze, pisci, pojave'

u ponedjeljak 17. prosinca 2012. u 18.00 sati

u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb

o knjizi će govoriti:

Zoran Ferić, Roman Simić, urednica Jadranka Pintarić i autorica Jagna Pogačnik

Skrećem pozornost na bezobrazni postupak prema
meni Juraja Božičevića, direktora Edicija Božičević. Poslao sam mu prošle godine po dogovoru prijevod romana "Križ Isusa Krista" čiji su autori Ato Hamdam i Leonid Čigrin. Jednog od autora, Ato Hamdama, iz Tadžikistana sam upoznao prije dvije godine na Forumu prevoditelja u Erevanu. Sad sam saznao, preko interneta, da su Edicije Božičević objavile taj roman ali u prijevodu Fikreta Cacana!
Inače sam prošle godine prekinuo suradnju s Edicijom Božičević nakon
što su objavili moj prijevod knjige "Mitničar - Očeve ratne pripovijesti" Jurija Nečiporenka, a do danas nisu platili honorar ni meni ni autoru, niti su nam poslali ijedan primjerak knjige!
Nakladnik je za tu knjigu bio dobio potporu ruske Zaklade Prohorov. Božičević mi je u telefonskom razgovoru rekao prošle godine,
nakon izlaska knjige, da je moj prijevod te knjige "vrlo loš" i da ga
je dao Fikretu Cacanu da ga ispravi. To je za njega bio "razlog" da me zakine za honorar. Prije toga se nije konzultirao sa mnom pravdajući se da me "nije htio uznemiravati jer sam bio u Rusiji"!
Tvrdim da su oba moja prijevoda korektna, a pretpostavljam da se
Božičević naljutio na mene zbog odbijanja daljnje suradnje kad mi je,
ne plativši honorar za prijevod knjige Nečiporenka, nudio da prevodim novu knjigu za njega! Niti jedna od te dvije knjige nisu zahtjevne za prevođenje i to je mogao prevesti i prevoditelj s manje iskustva nego ja. Znatno su zahtjevnije knjige koje sam za Ediciju Božičević ranije preveo - "Empedoklova cipela" Vjačeslava Kuprijanova i "Ja, Čečen!" Germana Sadulajeva. Za prijevod prve me pohvalio sam Božičević, a poslije mi je rekao da je moj prijevod knjige Sadulajeva pohvalio Cacan. Kolegu Cacana osobno ne poznajem.
Dodao bih kako sam u vezi knjiga Nečiporenka i Hamdama - Čigrina
izgubio puno vremena ne samo kao prevoditelj već i kao posrednik s tim
autorima i Zakladom Prohorov zašto mi, naravno, Božičević nije rekao ni hvala, a kamoli nešto nadoknadio. Od Hamdama sam ugovor dobio na ruke kad smo se sreli u Moskvi. I Hamdam i Nečiporenko su moji prijatelji i moje otkriće za Hrvatsku jer za njih ni Božičević ni Cacan nikad nisu bili čuli.

Žarko Milenić

Na kioscima je
božićni dvobroj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn)
a u njemu,
između ostaloga
i dva moja teksta :

- tekst o najboljim prijevodnim proznim knjigama objavljenim u nas u 2012.
- kritika romana 'Odmrzlo ljeto' Branislava Glumca


Novi 'Vijenac' još donosi :

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- opširan razgovor s pjesnikom mariom Suškom
- razgovor s Mirjanom Polić Bobić, novom glavnom urednicom 'Hrvatske revije'
- tekst Gorana Galića povodom znanstvenog kolokvija posvećenog Vladi Gotovcu
- tekst Vanje Zaimović o 18. pulskom sajmu knjiga
- tekst Zvonimira Filipovića povodom 80.rođendana Zvonimira Baloga
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi božićnih pjesama Ružice Martinović-Vlahović
- tekst Mirte Bijuković Maršić o zborniku o osječkim legendama
- tekst Lidije Zozoli o knjizi Jasena Boke 'Tragovima Odiseja'
- tekst Strahimira Primorca o pet najboljih hrvatskih proznih knjiga objavljenih u 2012.
- esej 'Kako čitati književni tekst?' Andree Milanko
- temat : 200.godišnjica rođenja Charlesa Dickensa s tekstovima Borislava Kneževića i Tatjane Jukić


te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, plesu, glazbi, filmu, teatru, itd.

Algoritam
nas poziva
na predstavljanje knjige

Ferija Lainščeka
'Nedodirljivi - Mit o Ciganima'

17.12.2012. u 20 sati
u knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića
na Cvjetnom trgu u Zagrebu

Sudjeluju
Feri Lainšček
dr.sc. Ivana Latković
prevoditeljica Anita Peti-Stantić

Inače, prema knjizi snimljen je uspješan film koji već igra u Sloveniji i BIH a idući mjesec stiže i u naša kina.

HDP
nas poziva
na skup u povodu
120. obljetnice rođenja nobelovca
IVE ANDRIĆA

U petak, 14. prosinca 2012. u 11 sati,
vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Sudjeluju: V.Visković, T.Brlek, Z.Ferić, N.Gašić, P.Matvejević, I.Banac, V.Brešić, J.Ćirilov, Z.Zima, T.Jukić, idr.

Tribina : Zločin na sjeveru - o popularnosti skandinavskih krimića


U proteklih nekoliko godina skandinavska književnost doživjela je iznimnu
popularnost. Zahvaljujući europskom, ali i planetarnom uspjehu kriminalističkih romana, ponajprije romanesknoj trilogiji Millenium Šveđanina Stiega Larssona, diljem Europe, ali i kod nas uslijedio je pravi boom švedskih, norveških, islandskih i danskih krimi-romana i televizijskih serija, kao i uspješnih filmskih ekranizacija najčitanijih knjiga. Tribina je posvećena raspravi o ovom fenomenu: u razgovoru s gostima propitkivat će se osnovni razlozi popularnosti te literature, postoje li neke zajedničke žanrovske odrednice na temelju kojih brojne autore možemo svrstati u
krovnu kategoriju "skandinavskog krimića" te u kojoj se mjeri spomenuta
literatura oslanja na tradiciju klasičnog krimića.

Gosti Književnog petka su Seid Serdarević i Nenad Stipanić. Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Spomenuta tribina, ujedno i posljednja u ovogodišnjoj jesensko-zimskoj shemi, održat će se 14. prosinca u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s početkom u 20 sati.

- Irena Lukšić - Gradovi, sela, dvorci

- - Didier Decoin - Engleskinja s biciklom


Klikom na naslov knjige otvaraju se stranice s podacima o djelima i autoricama...

Na jučerašnji dan 1961.godine Ivo Andrić je primio Nobelovu nagradu za književnost.

Govor koji je održao prilikom primanja nagrade pročitajte ovdje

U muzejsko galerijskom prostoru Svetih srdaca u Puli na vrhu Uspona De Ville, posljednjeg dana 18. Sajma knjige u Istri, 9. prosinca 2012, održano je svečano proglašenje, u režiji Mauricija Ferlina, i uručenje knjižnih nagrada Kiklop za 2012. godinu.

Tko su dobitnici saznajte ovdje

Jeste li se ikada zapitali da li su istinite tvrdnje da nas mediji zaglupljuju, opamećuju, otupljuju ili bistre?

Dođite u riječku knjžaru Ribook 11.12.2012. u 19 sati i poslušajte odgovore na ova i mnoga slična pitanja...

Uz autoricu knjige 'Mediji i kultura' dr.sc. Katarinu Peović Vuković, knjigu će predstaviti prof. Boris Ružić i Josip Potnar.
Ugostit će vas domaćin i urednik izdanja Ognjen Strpić.

Knjiga švicarskog teologa Hansa Künga »Sporna istina: sjećanja«, u nakladi riječkog »Ex Librisa«, nagrađena je u Beogradu kao najbolja knjiga objavljena unutar godine dana na području bivše Jugoslavije. Nagradu »Radovan Galonja« dodjeljuje beogradska izdavačka kuća »Fabrika knjiga« – prošlogodišnja dobitnica nagrade za najbolju izdavačku kuću u Srbiji na Beogradskom sajmu knjiga – a u žiriju su bili Vojin Dimitrijević, direktor »Fabrike knjiga« Dejan Ilić i novinar Viktor Ivančić.

Nagrada »Radovan Galonja« dodjeljuje se za »najbolje uobličenu knjigu« na prostoru bivše Jugoslavije, a kriteriji odabira obuhvaćaju sve aspekte knjige – od izbora naslova, kvalitete sadržaja, autorskog teksta ili prijevoda, uredničkog, lektorskog i korektorskog rada i dizajna do prijeloma i kvalitete tiska.

Radovan Galonja je do ljeta 2012. pripremio za tisak sva izdanja »Fabrike knjiga«, pa se tom nagradom čuva spomen na čovjeka koji je dao veliki doprinos »Fabrici knjiga« – stoji u obrazloženju nagrade koja predstavlja značajno priznanje za riječkog nakladnika. Nagrada će dobitnicima biti uručena u knjižari Beopolis u Beogradu

Izvor : Novi list

Kulturna pamćenja zasnivaju se na odnosu društva spram prevratničkih
društveno-političkih događaja (rat, revolucija, promjena socio-ekonomske
paradigme) i ideološki su ucijepljena u različite tipove diskursa - od
usmenih (osobna sjećanja, kolektivna memorija naroda) do literarnih
(književna djela, memoaristika, polemike, historiografija u širem
smislu).
Na tribini će se raspravljati o načinima na koji se sjećanja
bilježe i diseminiraju, kako su upregnuta u kontekst ideoloških promjena
te kako se fenomeni poput revolucije, melankolije, socijalizma ili
nostalgije, upisuju u mrežu kreiranja suvremene povijesti otvorene
brojnim književno-teorijskim interpretacijama.

Gošće Književnog petka su Renata Jambrešić Kirin i Tatjana Jukić.
Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

7. prosinca u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg
6, Galerija Kupola, 3. kat, s početkom u 20 sati.

Na pitanje što je građa za stihove Josifa Brodskog slijedi najjednostavniji odgovor: sve je građa; sve je poticaj; sve ga uzbuđuje i o svemu se može 'pisati stihiće'. Ako počnemo od tradicionalnog pjesničkog repertoara, osobnih doživljaja i lektire - tek smo zahvatili jedva trećinu razloga za to prigušeno ali trajnožareće nadahnuće. Kada zađemo u netradicionalne pričuve motiva, gdje su razne znanosti, od matematike do historije, zatim, portreti suvremenika (od djevojke i prijatelja pa do maršala Žukova), onda polemički i prigodni stihovi, pa naidemo na stih: »čovjek je sam kao misao koja se zaboravlja«, onda znamo da je pjesnik samo glas, glasnogovornik jezika koji se izražava u toj osobi i njezinoj egzistenciji.

Kao stihotvorac Brodski pripada onom redu pjesnika koje zovemo racionalnima, u kojih je misao i stalna usmjerenost k rješenju nekoga dubokog pitanja (nerješivoga, a i rješivoga) daleko ispred povremeno ekstatičnog ili češće prigušenog iskazivanja osjećanja i dojmova. Brodski je nevjerojatno originalan u svemu: bilo to otkrivanje klasicističkih prethodnika ili inoviranje strofike i tematike, što u ruskoj poetskoj riznici nije nimalo jednostavan doprinos. Svaku temu i predmet Brodski osvjetljava iz više kutova i s više razina (od autorske i ljudske do nerijetko metafizičke i onostrane). Redovito pri kraju pjesme dolazi do opravdanoga, gotovo filozofskoga uopćavanja, u čemu se otkrije pjesnikov kozmopolitski univerzalizam, ali dalek od suvremenog hermetičnog individualizma. Razvijanje teze, preko antiteza do uvijek efektne poante, podsjeća na geometrijske konstrukcije, iako su stihovi uvijek svježi i iskreni, a i jednostavni za neopterećenoga čitatelja.

U Brodskog zapažamo i gotovo obrisanu granicu između poezije i proze: iako su to obično rimovani stihovi u jednakim strofama, ipak je rječnik zapravo prozni, tj. svakodnevan, konkretan i izravan, a uvijek praktično bez epiteta, tj. ukrasa. Tako čvrst spoj između sadržaja i forme gotovo da mijenja shvaćanje forme: u modernoj europskoj poeziji, forma je potkraj prošloga stoljeća 'isparila', dovodeći do svestrane prozaizacije pjesme koja tako i prestaje biti pjesmom, a postaje u boljim slučajevima esejom. U Brodskog ne osjećamo okovanost formom - iskaz teče neusiljeno, potvrđujući premoć poezije nad filozofskim diskursom u obradi najtežih tema.
(iz Predgovora Fikreta Cacana )

Na kioscima se nedavno pojavio novi dnevni list - 21.stoljeće.
Hrvoje Jurić je, nazvavši nove novine „objavljotinom“, zaključio da tragedija medija neće trajati samo '24 sata' nego cijelo '21. stoljeće', uz napomenu da će svi kojima su mediji već "popili mozak" veselo kupovati i čitati ono za što mozak nije potreban.

Jurićev tekst čitajte ovdje

Pozvani ste na
Kulturni četvrtak u Sesvetama
na kojoj će biti
predstavljena

nova zbirka pjesama
Božidara Petrača - Cedulje sestri Klari
Naklada Jurčić, Zagreb, 2012.


U predstavljanju sudjeluju:
Davor Šalat - pjesnik i kritičar
Vlado Vladić - pjesnik i kritičar
Božidar Petrač - autor
Ivan Babić - voditelj tribine


Čitaonica Knjižnice Sesvete,
u četvrtak, 06. 12. 2012. u 18,30 sati.

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

nas poziva na okrugli stol

u srijedu, 5. prosinca 2012. u 11,30 sati

u povodu osamdesete obljetnice života
Zvonimira Baloga


sudjeluju:
Zvonimir Balog
Lada Žigo
dr. sc. Diana Zalar
Ranka Javor
Zorica Klinžić
Igor Tretinjak
prof. dr. sc. Dubravka Težak

Vedrana Rudan dala je intervju za bosansko-američki časopis “Sabah”.



U njemu, između ostalog, možete pročitati tko je Hrvatsku očistio od Srba, zašto se zalaže za pomoć Relji Bašiću, napadu Amerike na Iran, njezino mišljenje o Ćiri Blaževiću, Milanovićevu odlasku u Vatikan i o još mnogočemu, bez dlake na jeziku, naravno.

U intervjuu uživajte ovdje

Luđaci
Oni su svjetlost svijeta
Mi gledamo
A oni vide
Mi se smijemo
Oni su smijeh
Njihova ludost nam
Otvara vrata
Iz ludnice
Koju zovemo
Svijet.

Teško je naći bolje riječi za zbirku stihova "Mjesec iznad Splita" Predraga Lucića. Valja samo naglasiti da riječ luđaci ne valja shvatiti grubo ni okrutno, nego prije kao redikuli, a još prije kao oboljeli (putovnicu za taj svijet svatko od nas ima), oni Drugi, marginalizirani, neshvaćeni… Jer, nisu likovi ove zbirke uopće luđaci, niti puki redikuli, nego i treneri hrabrosti i samosvojnosti – a nađe se tu i jedan J. P. Kamov – pomalo svi mi, a ponajviše grad Split, koji čine, pogodili ste – njegovi stanovnici, a ne zidine.

Predrag Lucić je od dokumenata, pripovijesti, mitova i sjećanja ispisao zbirku o svijetu i vijeku, o Splitu i svitu, o poniženima i povrijeđenima, o okrutnoj većini i ponosnoj manjini, o hrabrosti, o ustima punim smijeha i kada je malo kome do smijeha. Kako oslobađajuće, a istodobno skrupulozno, Lucić piše vezane stihove, na ovom se prostoru ne da (p)opisati, nego isključivo preporučiti, ali samo onima koji su željni proviriti van Iz ludnice / Koju zovemo / Svijet.

Krešimir Bagić, pjesnik, kritičar i šef Katedre za stilistiku pri Odsjeku za kroatistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu upravo je objavio “Rječnik stilskih figura” u izdanju Školske knjige.

To je bio povod za intervju - čitajte ga ovdje

Desetak poglavlja iz knjige možete naći u pretprošlogodišnjim brojevima Vijenca, naprimjer evo jednoga ovdje

O Interliberu,
kao zrcalu zagrebačke građanske bijede,
u pet teza
piše Branimira Lazarin
ovdje

Nastupi autora Algoritma tijekom Sajma knjiga u Puli i Rijeci :

Nedjelja, 2. prosinca u Galeriji Cvajner od 20 h
Premijera zbirke poezije o povijesti ismijanih i prezrenih
Predrag Lucič: Mjesec iznad Splita
Sudjeluju: Predrag Lucic, Dzevad Karahasan, Davor Mandic

Četvrtak, 6. prosinca od 18 h, DHB, Crveni Salon
Predstavljanje knjige koja je upravo dobila najznacajniju crnogorsku nagradu Miroslavljevo jevandjelje
Andrej Nikolaidis: Odlaganje. Parezija
Moderira: Davor Mandic

Petak, 7. prosinca, Galerija Cvajner od 20 h:
NOVO, A VEC VJECNO! Zbirka poezije (finalist Nagrade Kiklop) toliko dobra da to izaziva polemike
Olja Savicevic Ivancevic: Mamasafari (i ostale stvari) ( + Branko Cegec: Pun mjesec u Istanbulu)
Voditelj: Davor Mandic

RIJEKA, Knjizara Ribook, Janeza Trdine, od 19 h:
PREDAVANJE NAJOPASNIJEG PISCA BALKANA!
Andreja Nikolaidisa: Parezija, a ne poezija (kako i zasto sam napisao pareziju)