ALAJBEGOVIĆ, Božidar
(Rijeka, 03.03.1972.), kritičar

Kritiku piše od 1998.g.
Objavio je više od tri stotine prikaza hrvatske i prijevodne beletristike i publicistike.
Iako su mu kritički tekstovi tiskani u različitim novinama i časopisima (Vijenac, Tema, Svjetlo, Nova Istra, Književna Rijeka, Kameleon, Osvit, Val) te emitirani na radiju (Bibliovizor), Alajbegovića javnost percipira kao najpoznatijeg hrvatskog kritičara blogera (Knjiški moljac), kao autora koji je postavio kriterije pisanja o književnosti na internetu. Njegove su kritike, između ostalog, dostupne na portalima kupus.net i lupiga.com.
Najčešće piše o recentnoj domaćoj prozi. Premda su brojniji prikazi djela mlađih hrvatskih pripovjedača (R.Perišić, R.Jarak, I.Štiks, M.Jergović, O.Savičević-Ivančević, I.Sajko, S.Bukovac idr.), kritičar sustavno prati i proznu produkciju pisaca srednje generacije i onih starijih (J.Matanović, E.Popović, D.Slamnig, I.Brešan, I.Aralica, M.Kovač, P.Pavličić, D.Ugrešić idr.). S razlogom se stoga može tvrditi da Alajbegovićevi tekstovi oblikuju kompleksnu i pouzdanu kritičku mapu hrvatske proze u prvom desetljeću 21.stoljeća.
Dosljedan je u koncipiranju kritičkog teksta - odabrano djelo najprije smješta u širi poetički kontekst, slijede važne informacije o autoru, deskripcija djela i ocjena. Piše duhovito, emotivno, šarmantno.
Nerijetko u tekst unosi referencije na društveni trenutak ili popularnu kulturu, gdjekad je angažiran i polemičan.
Uživljava se u temu o kojoj piše, čitateljima se obraća prisno i izravno.
Brojni su i njegovi prikazi književnih i publicističkih djela bosanskih, crnogorskih i srpskih autora.

Objavio knjige :
- Utočište od riječi (izd. Hrvatsko filološko društvo, Zagreb, 2007.)
- Nešto kao fleš (izd. Litteris, Zagreb, 2009.)
- Pedeset kritika (izd. Litteris, Zagreb, 2011.)

Nakladnička kuća
Mala Zvona
p0ziva nas
na predstavljanje knjige

'Kuća duhova'
Virginije Woolf

u petak, 01.012.2013. u 19 sati
u Centru za ženske studije, Dolac 8

Sudjeluju
Sanja Lovrenčić, prevoditeljica
Lidija Dujić, urednica

Povodom izlaska njihovih novih knjiga (Vujičićev roman 'Ponavljanje i Karakaševa zbirka priča 'Pukovnik Beethoven') ova su dva pisca dali intervjue T-portalu i Slobodnoj Dalmaciji:

- Kristijan Vujičić ovdje

- Damir Karakaš ovdje

Književni petak započinje svoj novi zimsko-proljetni serijal tribina temom
„Mediji i kultura“.
Kakav je odnos između kulture u informacijskom dobu i
medijske proizvodnje događaja? Na koji način nas mediji determiniraju i možemo li govoriti o svojevrsnoj „decentralizaciji“ medija u suvremenom dobu? Naposljetku, mogu li digitalni mediji doista demokratizirati društvo u kojem živimo?
Ovo su samo neka pitanja na koje će sudionici tribine o kulturi i medijima pokušati dati odgovor. Sve većim razvojem i napredovanjem tehnologije i komunikacijskih oruđa u današnjem tehno-determinističkom dobu, opravdano je zapitati se kakva je uloga kulture podvrgnute medijskoj hegemoniji iza koje stoji kapitalistički način proizvodnje? Na tribini će biti riječi o promjenama koje su se desile u strukturi medija i pitanjem nudi li nam decentralizacija medija razlog za „kulturološki“ optimizam.

O spomenutim temama govorit će Žarko Paić i Katarina Peović Vuković. Urednik i voditelj je Tonči Valentić.
Tribina će se održati 1. veljače u Gradskoj knjižnici,
Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.

Još se jedan domaći autor potrudio internetsku galaksiju obogatiti vlastitim sajtom.

Radi se o Nenadu Stipaniću koji na web odredištu http://stipanicn.wix.com/nenad-stipanic#!home/mainPage donosi detalje iz svoje biografije, bibliografiju, kritičke napise o svojim knjigama, te rubriku 'blog' u kojoj se različitim tekstovima namjerava redovito javljati.

Iz tiska je izašao novi dvobroj časopisa Poezija (3-4/2012).

Gl. urednik: Ervin Jahić; izvršni urednik: Ivan Herceg;
Uredništvo: Tomica Bajsić (urednik prijevodne poezije),
Ivan Herceg, Ervin jahić, Tonko Maroević i Damir Šodan.
Izdavač: Hrvatsko društvo pisaca


Cjelovit sadržaj novoga broja dostupan je ovdje

Uskoro novi kulturni TV kanal?


Opširnije o tome na ovome linku

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
koji, između ostaloga,
donosi i moju kritiku knjiga
Rya Coodera 'Priče iz Los Angelesa' i
Stevea Earla 'S Ovoga svijeta neću nikad otić živ'.

Novi 'Vijenac' još donosi::

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Branke Primorac 'Zvonka, zmaj i tri kavalira'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Luka Paljetka i Natalije Vorobjove 'Četveroručna sonata'
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Branka Čegeca 'Zapisi iz pustog jezika'
- tekst Dunje Fališevac o knjizi Tomislava Bogdana 'Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća'
- tekst Milovana Tatarina o knjizi Lahorke Plejić Poje o tri stoljeća satire u Dubrovniku 'Zaman će svaki trud'
- razgovor Mire Muhoberac s Ennio Stipčevićem, povodom pronalaska „prvog tiskanog prijevoda” Aminte Torquatta Tassa, Ljubmira Dominka Zlatarića iz 1580.


te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, povijesti, filmu, itd.

Algoritam
je nedavno objavio
roman Ferija Lainščeka
'Nedodirljivi'.

Razgovor s autorom čitajte ovdje

U subotu, 26. 01. 2013. od 11 do 18 sati,
u Hrvatskom društvu pisaca, na Gornjem gradu Basaričekova 24, Zagreb

Druženje i osma besplatna razmjena svih mogućih knjiga i časopisa, na hrvatskom i inim jezicima.

Donesite koliko imate, uzmite koliko hoćete!

Književna samoposluga!
Ulaz slobodan! Dobrodošli!


Knjige i časopisi mogu se donijeti (i uzeti) na dan razmjene, ali se mogu donositi i u međuvremenu, svaki dan od 09 do 16 sati (osim subote i nedjelje), skupljat ćemo ih u HDP-u, do dana razmjene.

Hrvatsko društvo pisaca
Basaričekova 24, Zagreb

poziva na književnu večer s Lidijom Vukčević
povodom izlaska njezine nove knjige Kiši li neprekidno nad Kotorom?(izd. Skanerstudio, Zagreb, rujan 2012)

u četvrtak, 24. siječnja 2013. u 19h

Uz autoricu o knjizi će govoriti Nadežda Čačinovič, Dimitrije Popović,Velimir Visković i voditeljica tribine Dekonstrukcije Darija Žilić.

Ri Lit - Noć velikog čitanja
održat će se
24. siječnja s početkom u 20 sati u riječkoj Filodrammatici.

Što je Ri Lit, pitate se - saznajte ovdje

Iako neki, čak i javno (npr. Jagna Pogačnik u radio emisiji Ivice Prtenjače 'Moj izbor') netočno tvrde kako više nema ni literarnih blogova, niti je igdje drugdje moguće pročitati tekstove mlađih neafirmiranih hrvatskih autora, stvarnost takve nedovoljno upućene pojedince opovrgava.

(Njihova neupućenost rezultat je njihove inertnosti i lijenosti da istražuju web).

Naime, krajem prošle godine Slaven Hrvatin je u istoimenoj knjizi ukoričio svoje tekstove s bloga Zlihologija , istovremeno je vrijedni bloger Eduard Pranger objavio roman 'Anđeli u tami' a ovih dana iz tiska izlazi prva knjiga poezije Suzane Matić 'Samosanacije' u izdanju Algoritma, a koja sadrži poeziju koja je mahom prethodno bila objavljena na njezinom blogu tesari.blog.hr .

Također, sve neupućene pozivam da svrate na blog Pokojni gdje grupica riječkih pisaca mlađe generacije već duže vrijeme objavljuje svoje uratke.

A ima toga i još, ali treba se malo potruditi, i tražiti...

Novo „Čitanje“ , pod nazivom „Antologija perzijske književnosti“, održat će se u petak, 25. siječnja u zagrebačkoj Galeriji SC, s početkom u 20 sati.
Ulaz je slobodan!
Čitanja vode i moderiraju Ivana Biočina i Ivo Alebić.

''Čitanje:'' je svojevrsni atelje mladih prevoditelja koji služi za otvaranje prostora dosad slabo prevođenim autorima na hrvatski jezik. Odabirom tekstova prevoditelji skreću na sebe pozornost izdavača, a što je najbitnije, prezentiraju novi tekst čitatelju tj. slušatelju. Perzijska književnost jedna je od najstarijih i najplodnijih književnih tradicija u svijetu. Unutar njenih okvira pjesništvo je oduvijek uživalo povlašteni status i stoga bolje od bilo kojeg drugog umjetničkog medija izražava stvaralački potencijal iranskoga naroda. Čitanje i komentiranje stihova, nerijetko u društvu, prilično je raširena i uobičajena praksa u iranskoj kulturi. Ipak, unatoč iznimnome statusu na imaginarnoj mapi svjetske književnosti, perzijski su pjesnici u nas rijetko prevođeni i neadekvatno predstavljeni, tek s pokojim prijevodom prijevoda, uglavnom iz druge ruke i posredstvom europskih jezika. Njihovo prevođenje s perzijskog izvornika i prilagodba u hrvatski predstavlja stoga značajan korak u smislu upoznavanja domaće publike s jednom, po svemu iznimnom i osobitom književnošću. Stihovi odabrani za čitanje nastojat će podastrijeti obuhvatnu panoramu od deset stoljeća perzijskog pjesništva, te pružiti uvid u njegovu poetičku, stilsku, retoričku, tematsku i žanrovsku šarolikost.

Prijevode će čitati u hrvatskom prepjevu i perzijskom izvorniku Ebtehaj Navaey i Azra Abadžić Navaey.

Gradska knjižnica Umag poziva na književnu večer izvanrednog Srđana Srdića iz Kikinde, prvog dobitnika književne nagrade "Edo Budiša" koju Istarska županija, u sklopu programa rada Kuće za pisce – Hiže od besid, dodjeljuje mladom autoru najbolje zbirke kratkih priča objavljene u regiji.

Nagrada mu je prošle godine dodijeljena u Pazinu za zbirku kratkih priča Espirando (Stubovi kulture, 2011).

Srdić će istarsku turneju započeti u Pazinu, u utorak 22. siječnja u 18:00 sati u Kući za pisce, a završiti u Puli, u ponedjeljak 28. siječnja u 18:00 sati u Istarskom ogranku Društva hrvatskih književnika.

U Gradskoj knjižnici Umag gostuje u srijedu, 23. siječnja u 20:00 sati.

Tekst Katarine Peović Vuković
'Pismenost nakon decentralizacije. Nudi li Mreža novi oblik pismenosti?' čitajte ovdje

S knjigom na ti!

književni susret

Priče o putovanju gradovima, selima, dvorcima

gošća: Irena Lukšić, spisateljica, prevoditeljica i znanstvenica

moderatorica susreta: Darija Žilić

u ponedjeljak, 21. siječnja 2013. u 19.00 sati
Središnji odjel gradske knjižnice za odrasle, Zagrebačka 37, Velika Gorica

U ponedjeljak 21. siječnja 2013. u Središnjem odjelu za odrasle započinjemo s novim krugom književnih tribina S knjigom na ti! Moderatorica tribine Darija Žilić u goste nam dovodi Irenu Lukšić, svestranu proznu i dramsku spisateljicu, esejisticu, autoricu TV i radio drama, filmskih scenarija, niza stručnih i znanstvenih radova, prevoditeljicu s ruskog, urednicu Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, članicu redakcija brojnih domaćih i stranih časopisa, suradnicu više međunarodnih znanstvenih projekata, američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography, te najvažnijih domaćih enciklopedijskih izdanja, dobitnicu brojnih književnih priznanja i nagrada, višestruku dobitnicu nagrade Kiklop…

Pridružite nam se i uživajte u razgovoru o nedavno objavljenoj knjizi Irene Lukšić „Gradovi, sela, dvorci“ o kojoj sama autorica kaže sljedeće:
„…posvećena je radosti putovanja i čitanja. Zove se "Gradovi, sela, dvorci" i predstavlja svojevrsni vodič kroz stvarne i nestvarne gradove upisane u literaturu. Mislim da će knjiga biti interesantna svima onima koji traže nešto posebno, nešto što nije "turistička konfekcija" - opis grada i puta do njega. U "Gradovima, selima, dvorcima" strastveni će putnici otkriti mjesta koja su pisci opisali u svojim romanima i pripovijetkama, zatim tekstove samih autora o mjestima koja su se našla u njihovim djelima te, što je posebno važno, zapise čitatelja o tim istim mjestima, neke vrste autentičnih svjedočenja.“

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

poziva na
predstavljanje nove knjige priča

Borbena Vladovića
NEVINI STOLNJAK
(Naklada Đuretić, Zagreb, 2012.)



Sudjelovat će:
Akademik Pavao Pavličić
Lada Žigo, književna kritičarka i voditeljica Tribine DHK
i autor

u DHK-u
u srijedu, 23. siječnja 2013. u 12 sati!

U novoj knjizi biblioteke "Praporac" Mala Zvona objavlila su šest priča za djecu različitih suvremenih tanzanijskih autora, prevedenih izravno s izvornika i popraćenih ilustracijama Tomislava Zlatića. Priče o crvenom pauku i bahatom lovcu, potrazi za čarobnom tikvom, sukobu pčela i leptira itd. dočarat hrvatskom čitatelju jedan daleki svijet. Priče govore o ljudima i životinjama, a tematiziraju različite probleme, od mogućnosti harmoničnog suživota različitih bića pa do suvremenog i u Africi vrlo akutnog problema zagađenja okoliša.

Iz pogovora prevodioca knjige Davorina Lapaša:

„Možda je sve počelo dok sam, kao jedno od milijuna djece u svijetu, čitao nezaobilaznog „Malog princa“. Iz te sjajne knjige svatko je od nas uglavnom u život ponio nešto što ga se dojmilo – netko lisicu, netko ružu ili pak zmijskog cara, a ja baobabe, to afričko divovsko drveće neobičnog imena čije korijenje, kako kaže mali princ, može „preplaviti čitav planet“. Za razliku od malog princa, ja sam „svoj planet“ prepustio baobabima, da ga prožmu i jednog me dana povedu u svoju zemlju, u Afriku. U tanzanijskoj sam školi učio svahili, a izvan nje i mnogo više od toga – život, često posve drukčiji od onog s naših ulica, iz naših gradova i sela. Tako sam došao do nekih objavljenih priča koje tanzanijskoj djeci život čine ljepšim, zanimljivijim i uzbudljivijim. Prevodeći ih, naravno, nisam mislio da će one našoj djeci zamijeniti njihovu omiljenu literaturu, no ova će knjižica ostvariti svoju svrhu bude li našim mališanima (a možda i onima nešto starijima) barem odškrinula vrata u jedan drugačiji dječji svijet.“

Opširan razgovor Nenada Bartolčića s Velimirom Viskovićem, glavnim urednikom Hrvatske književne enciklopedije, povodom izlaska 4.sveska enciklopedije, čitajte ovdje

Vanja Polić
'Istinito, prirodno, različito. Autolegitimacijske strategije ranog britanskog romana'.
Hrvatsko filološko društvo,
biblioteka Književna smotra, Zagreb 2012.
Meki uvez, str. 313, cijena 130,00 kn

Knjiga hrvatske anglistice mlađega naraštaja Vanje Polić sastoji se od devet poglavlja u kojima autorica analizira ideološke implikacije pisanja predgovora. Predgovor, naime, ima važno mjesto u tiskanoj produkciji 18. stoljeća jer predstavlja neku vrstu nastavka dijaloga sa čitateljem i omogućuje autoru da iznese svoje poglede na roman kao književnu vrstu u nastajanju. Pritom autorica razvija vlastiti književnoteorijski model koji se temelji na analizi autolegitimacijskih strategija kojima se rani britanski romanopisci služe pri uvjeravanju javnosti o vrijednosti vlastitih djela te o nužnosti uklapanja tih djela u književni kanon.
Polićeva u prvom poglavlju daje strukturnu analizu predgovora kao zasebne književne vrste. Temeljeći se na metodologiji G. Genettea ona razmatra predgovore kao paratekstove. U tom povijesnom razdoblju predgovorni materijali predstavljaju zamalo jedini prostor na kojem romanopisci mogu legitimirati roman te ponuditi vlastitu poetiku ili pak „manifest“ romanesknog žanra u cjelini. Najveći dio knjige sastoji se od analize osamdesetak relevantnih predgovornih tekstova ranim britanskim romanima na prijelazu u 18. stoljeće. Tu se autorica usredotočuje na analizu triju „vrsta“ retoričkih strategija koje su ideologematski prožete logocentričnim shvaćanjem.
Pokazavši kako autolegitimacijske strategije funkcioniraju u predgovorima ranim britanskim romanima te kojim se uvjeravačkim reotričkim strategijama služe romanopisci, Vanja Polić zaključuje kako je u konačnici prvenstvena autolegitimacijska strategija koju rabe britanski romanopisci upravo sama retorika.
Pogovor ovoj studiji o predgovorima napisao je ugledni hrvatski anglist Stipe Grgas.


*****

Sintija Čuljat
'Poetika prostora: Kovačić, Novak i Hardy'
Hrvatsko filološko društvo,
biblioteka Književna smotra, Zagreb 2012.
Meki uvez, str. 243, cijena 120,00 kn.


Knjiga suvremene hrvatske anglistice Sintije Čuljat posvećena je poetici prijelaznog razdoblja književnosti fin de sičclea, kojom počinje umjetnički modernizam. Autorica je odabrala Thomasa Hardya kao predstavnika engleske i svjetske književnosti, usporedila njegov pripovjedni opus s narativnim djelima hrvatskih autora, Antom Kovačićem i Vjenceslavom Novakom, te ustanovila podudarnosti književnika različitih kulturnih sredina, koji su dolazili do poetički srodnih umjetničkih rješenja.
Rad je podijeljen na nekoliko cjelina: uvodni dio u kojemu su obrazloženi socio-kulturni uvjeti Britanije i Hrvatske na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće, odnos Thomasa Hardya prema umjetničkoj tradiciji, problem identiteta na primjerima djela Među žabari i U registraturi Ante Kovačića, književna devolucija u romanima Posljednji Stipančići i Dva svijeta Vjenceslava Novaka te podudarnosti oblikovanja pripovjednog prostora kod Thomasa Hardyja, Ante Kovačića i Vjenceslava Novaka.
Središnju pozornost Sintija Čuljat posvetila je dimenziji prostora te se s obzirom na elemente kronotopa spomenuti književnici prikazuju kao tvorci imaginarnog krajolika, koji zahtijeva promjenu slike o zavičajnosti i polaže pravo na «drugost».

U četvrtak, 17.1. 2013. s početkom u 20 sati u Makini (Bivša Arca Fiumana, Putnička obala b.b. Rijeka), u trbuhu broda svoju prozu i poeziju čitat će Petra Čargonja, Željka Horvat Čeč i Alen Brabec.

Petra Čargonja, članica Pokojnih, rođena je 1987. godine u Rijeci. Nakon srednje škole za primijenjenu umjetnost studirala četiri godine s prekidima psihologiju iza šanka, živjela u Zagrebu, radila u tvornici čarapa i provela jednu prekrasnu godinu radeći u antikvarijatu. Mjesec dana je autostopom putovala po Europi. Kaže da joj je to bila najpametnija stvar koju je napravila u životu. Trenutno je nezaposlena. O sebi je naučila da se u životu želi baviti samo stvaranjem, nije važno da li je to pisanje, građenje kućice na drvetu, izgradnja autoceste ili kuhanje ručka. Želi intervenirati u svijet, što znači, biti dio svijeta.

Željka Horvat Čeč rođena je 25.veljače u godini Černobila i Maradone. Objavila je zbirku pjesama „I zvijezde se smiju krhkosti“, te zbirku kratkih priča „Kauboj u crvenom golfu“, bila jedna od autorica u zbirci poezije „Ima boljih stvari od suhe odjeće“, objavljivala u nekim časopisima; Re-u, Ulaznici, Temi... Gostovala na mnogim književnim večerima, ponekad ih i organizirala. Jedna je od organizatora festivala Kufer. Obožava sarkazam i nogomet. Recimo da završava fakultet dok mijenja pelene. I uhodi ženu koja joj je ukrala Gonza, mačku.

Alen Brabec je rođen u Zagrebu kojeg uspješno izbjegava zadnjih 20 godina. Kemičar, basist, pjevač, sportski pilot, kuhar, suprug, stihoklepac, kompjuteraš, skladatelj, otac.Voli SF, povijesnu literaturu, bučne gitare, njemačke mlazne avione i knedle sa šljivama sa slatkim vrhnjem, šećerom i cimetom. Ne čita poeziju ako ju nije pisao Yeats ili par ljudi koje poznaje. Neobične stvari piše na hrvatskom od osnovne škole uz pauzu koja je trajala tijekom srednje škole, kada je pisao na engleskom zbog slave i para. Nije slavan ni bogat.

U Zagrebu će se od 17. do 20. siječnja 2013. godine održati 4. festival "Zagreb, grad poezije".

U organizaciji Teatra poezije, eminentni glumci, pjesnici i glazbenici poetskim programima premrežit će grad, s ciljem da Zagreb postane grad poezije.

Cjelovit program dostupan
ovdje

Florin Lăzărescu (1974.) rumunjski je prozaik i scenarist hrvatskim čitateljima poznat preko romana Naš posebni izvjestitelj (VBZ 2012.) i rezidencijalnog boravka u Splitu (2011.). Njegove kratke priče, romani i filmovi ispunjeni humorom koji ne poznaje kopnene granice postigli su zavidan uspjeh u Rumunjskoj i inozemstvu, što potvrđuju i mnogobrojne nagrade.

Portal Moderna Vremena Info donosi razgovor s autorom, čitajte ga ovdje

HRVATSKO-HISPANSKO DRUŠTVO
& KNJIŽNICA I ČITAONICA „BOGDANA OGRIZOVIĆA“

pozivaju nas na tribinu „SUSRET SVJETOVA“

gdje će uz predavanje, fotografije i video predstaviti putopisca i fotografa Sinišu Glogoškog, koji je na prvo veliko putovanje krenuo biciklom od Zagreba do Damaska, a nakon ekstremnih pustinjskih vrućina otputovao do najhladnijeg Sibira i potom se našao u vlažnoj Gvajanskoj džungli …

„EKSPEDICIJA GUYANA“

Predavač: Siniša Glogoški
Voditelj: Tomica Bajsić

Predavanje će se održati u utorak, 15. siječnja 2013. god., u 18.00 sati u prostorijama Knjižnice i čitaonice „Bogdana Ogrizovića“, Preradovićeva 5, u Zagrebu.

Hrvatski radio 3.program
14.01.2013.
18:00 - 19:00 h

Radio igra
Urednik: Hrvoje Ivanković

PREDRAG LUCIĆ: "AZIZ"
Režija: Jasna Mesarić

U drami Aziz, hrvatskog novinara i književnika Predraga Lucića, svadbeno slavlje "skladne" zapadnjačke obitelji pokvarit će neočekivani gost: plesač arapskog podrijetla u kojem slavljenici, sukladno stereotipima s kojima žive, vide teroristu.
Ovu Lucićevu crnohumornu dramu, napisanu po motivima Pira malograđana Bertolta Brechta, za radio je adaptirala i režirala Jasna Mesarić, a u njoj, pored ostalih, nastupaju Vili Matula, Sven Šestak, Željko Königsknecht, Mirta Zečević, Jelena Hadžimanev i Barbara Prpić.

Iz tiska su izašli
novi brojevi časopisa
'Europski glasnik'
i 'Relations'.

Više o sadržajima časopisa na internetskim stranicama izdavača HDP-a, na ovome linku

Dugogodišnji HDZ-ov ministar, danas predsjednik uprave moćnog Hrvatskog telekoma i šef Hrvatske udruge poslodavaca, Ivica Mudrinić, na zaštićenom kornatskom otoku Žutu podigao je cijeli niz neobičnih objekata tik uz more kako bi izigrao državu i legalizirao ih prema novom zakonu.
Mudrinić priznaje da je bespravno gradio, ali i da je podnio zahtjev da mu se ilegalno izgrađeni objekti legaliziraju.
Priču donosi tjednik Novosti, a s obzirom na oglašavačku moć tvrtke kojom predsjedava Mudrinić, jasno je i da ova vijest nije mogla biti otkrivena u medijima koji se vole nazivati „vodećima“.


Opširnije ovdje

Danas, na 3.programu Hrvatskog radija, s početkom u 18 sati, u emisiji 'Moj izbor' Ivica Prtenjača ugostit će Jagnu Pogačnik.

Osim o njezinoj nedavno objavljenoj knjizi kritika "Kombajn na književnom polju", razgovarat će i o postojanju i nepostojanju književne kritike, njezinim mogućnostima i dosezima, o snazi i slabostima hrvatske proze, novim književnim imenima i naravno, o glazbi.

Povodom nedavnog izlaska knjige Nadežde Čačinovič “O ljubavi, knjigama i stvarima koje govore”, u izdanju Profila, s autoricom je razgovarala novinarka Slobodne Dalmacije.

Intervju čitajte ovdje

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
koji, između ostaloga,
donosi:

- tekst Vedrana Obućine o zborniku '1918. u hrvatskoj povijesti'
- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- tekst Dunje Fališevac o Hrvatskoj književnoj enciklopediji
- tekst Krešimira Nemeca o knjizi Viktora Žmegača 'Bečka moderna. Portret jedne kulture'
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Radovana Tadeja 'Zvukovlje stihovlja'
- tekst Strahimira Primorca o romanu 'Rez' Božice Brkan
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Bore Pavlovića 'Nađenim u nenađeno'
- tekst Mire Muhoberac o uvođenju 5-postotnog PDV-a na knjigu
- tekst martine Lončar o književno-znanstvenom skupu povodom 100.obljetnice rođenja Vinka Nikolića

te još pregršt tekstova o kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, povijesti, filmu, itd.

Knjiga Uvod u feminističku književnu kritiku svojim naslovom ukazuje na oprezni zahvat u transdisciplinarno polje feminističke teorije koje je teško svesti isključivo na izučavanje književnosti, premda će se u tim okvirima nastojati zadržati. Razumijevamo pritom riječ „kritika“ u njezinom dvostrukom, književnoteorijskom i polemičkom smislu, prvenstveno kada su u pitanju oslonci na discipline koje se u feminističkoj kritici križaju.
U duhu biblioteke Uvodi, kojoj je naum ponuditi kratke i dostupne priručnike iz ključnih humanističkih područja na hrvatskome jeziku, i ovaj će prije svega predočiti i razjasniti problemska čvorišta feminističke književne kritike, vodeći prije svega računa o raznim predrasudama koje se uz nju uvriježeno vežu. Utoliko ovo neće biti iscrpan prikaz svih feminističkih teorijskih škola, autorica i autora što su tijekom povijesti, ali osobito u posljednjim desetljećima 20. i prvom 21. stoljeća postali gotovo nezaobilaznim imenima ove diskusije. Naš Uvod obraćat će se, dakako, povremeno, nekim njezinim sugovornicama i sugovornicima, u potrazi za ispomoći oko pojedinih fenomena, termina i pojmovnih prodora, ali naš će primarni vodič tijekom izlaganja biti jasno, argumentirano, ako ne i donekle pristrano, zastupati pristup u feminističkom kritičkom tumačenju književnosti i srodnih joj umjetničkih fenomena (kazalište, film, likovna umjetnost, kao dodirna područja kojih ćemo se morati dotaknuti, no koja zasigurno zaslužuju zasebne preglede) kakav osobno smatramo metodološki dosljednim.

Sadržaj

1. „Feministička kritika ne postoji“
2. Heteronomija pristupa
3. Kritika humanistike i društvenih znanosti
4. Povlaštena psihoanaliza
5. Neizbježna trijada
6. Književnost kao (patrijarhalna) institucija
7. Rod kulturnih obrazaca
8. Prikaz „Stvari“ ili stvar prikaza?

Riječki Muzej informatike Peek&Poke u petak, 11. siječnja 2013. godine u 22.05 sati ugostit će novinare, pisce i poznate satiričare Predraga Lucića i Borisa Dežulovića.

Voditelj Muzeja Svetozar Nilović navodi da će posjetitelji, osim "Melodija Kukua i Rike" slušati i o njihovim 8-bitnim mokrim snovima, o omiljenim igricama na računalu, pa sve dok vrag nije došao po svoje i pretvorio ih u satiričare... vjerojatno ponajbolje u Hrvata.

Cijena ulaznice je 40 kuna po jastuku, a ulaznice se mogu kupiti od 8. siječnja ove godine u Peek&Pokeu od 10 do 17 sati, kao i na dan održavanja programa.

Povodom nedavnog izlaska njegova romana "Anđeli u tami" (Hena com, 2012.) s Eduardom Prangerom (pseudonim autora) sam razgovarao o samome romanu, ali i o njegovom iskustvu pisanja kratkih priča, o prednostima i nedostacima blogova, njegovim književnim favoritima, planovima u budućnosti, stvaranju stripova...

Moj razgovor s Eduardom Prangerom čitajte ovdje

Na pitanja :
izumire li književnost, što je ugrožava i kakve bi promjene u digitalnoj eri mogla doživjeti
na ovome linku
odgovaraju
Jurica Pavičić i
Boris Škifić

U knjizi Uvod u hrvatsku kratku priču naglasak će se staviti na njezin povijesni razvoj kao žanra, na teorijski pristup kratkoj priči kao i na opisivanje njezinih generičkih obilježja. Kratka priča bit će promatrana u hrvatskom književnom kontekstu.

Kratka priča vrlo je popularan književni diskurs. Poetika kratke priče nije strogo definirana, podložna je raznolikosti, u njoj se iščitavaju povijesni, politički, sociološki, antropološki konteksti. Kratka priča oznaka je za otvoren (i na početku priče i na njezinu kraju) prozni iskaz koji kroz zapis o fragmentu iz svakodnevice upućuje na stanje unutar njega, ostvarujući pri tome formalnu i stilsku ekonomičnost.

U kratkoj priči događaj je interpretiran na individualan način, tako da potpunu ulogu dokumenta ona ne može imati. U priču je upisan subjektivan pogled na zbilju. Takvim načinom pričanja (izbor riječi, konstrukcija rečenice, stilizacija, cjelokupno oblikovanje kratke priče) autor odlično uspostavlja kontakt s čitateljima pa oni, osim što u jednom dahu pročitaju napisano, upisuju u priču i vlastito vrednovanje svakodnevlja. Dobra komunikacija između čitatelja, autora i teksta omogućena je fleksibilnošću kratke priče koja svojom zaključnom otvorenošću zadovoljava horizont očekivanja većine recepijenata. Jedna je od bitnih karakteristika kratke priče težnja ne prema poanti, već središnjem efektu.

Sadržaj

1. Što kratku priču čini kratkom?
2. Povijest kratke priče
3. Generička obilježja kratke priče
4. Tema, stil i jezik kratke priče
5. Likovi u kratkoj priči
6. Kratka priča i kontekst
7. Kratka priča i autor
8. Ženski identitet u kratkoj priči
9. Kratka priča i mediji
10. Literatura o kratkoj priči

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Zagreb, Trg bana Jelačića 7/I

raspisuje


N a t j e č a j

za nagrade
DANA HRVATSKE KNJIGE


JUDITA
za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini u 2012. godini

DAVIDIAS
za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini u 2012. godini

SLAVIĆ
za najbolji autorski objavljeni prvenac u 2012. godini


U obzir će se uzeti knjige koje autori ili nakladnici
u 5 (pet) primjeraka dostave do 31. siječnja 2013.
na adresu:

Društvo hrvatskih književnika
- za Nagrade Dana hrvatske knjige –
Trg bana Jelačića 7/I
10000 Zagreb


Nagrade će biti dodijeljene 21. travnja 2013. u Splitu!

U našim kinima već neko vrijeme igra odličan film Anga Leeja 'Pijev život'.

Radi se o ekranizaciji Bookerovom nagradom ovjenčanog istoimenog romana kanadskog književnika Yana Martella.

Moju kritiku knjige, napisanu davne 2004. g, čitajte ovdje .

Puno zdravlja,
ljubavi, sreće,
uspjeha i
dobrog štiva

želim vam u 2013!