S obzirom na veliku potražnju za kvalitetnom literaturom, ali i manjkom
kvalitetnih prevoditelja, nedavno pokrenut projekt "Čitanje" u SC-u
značajan je doprinos afirmiranju kulture prevođenja u nas. To je novi program zamišljen kao svojevrsni atelje mladih prevoditelja koji odabiru kanonske, ali i dosad neprevedene tekstove na hrvatski, koje čitaju sami ili u društvu autora. Osim što na taj način skreću na sebe pozornost izdavača, prezentiraju i novi tekst čitatelju, odnosno u ovom projektu – slušatelju. Svrha projekta je otvoriti prostor mladim prevoditeljima i klasičnim autorima koji su dosad iz bilo kojeg razloga bili slabo prevođeni na naš
jezik. Na tribini će sudjelovati urednici i prevoditelji uz konsekutivni prijevod dvaju našoj publici slabo poznatih tekstova – kultnog
djela "Živa valuta" francuskog autora Pierrea Klossowskog te izbora iz
antologije perzijske poezije.

Gosti Književnog petka su Ivana Biočina, Ebtehay Navaey i Milena Ostojić.

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Tribina će se održati 1. ožujka u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.

Silvija Šesto, od siječnja predsjednica Kluba prvih pisaca, odnosno Društva književnika za djecu i mlade, za Novosti govori o nebrizi države oko izdavaštva te o načinima na koje izdavači potkradaju autore.

Intervju čitajte ovdje

MEANDARMEDIA
nas poziva
na predstavljanje knjige

Zdravko Zima - 'Ekstraeseji'

Sudjeluju
Zdravko Zima
Branko Čegec
Tonko Maroević
Predrag Matvejević


Atrij Muzeja za umjetnost i obrt, Zagreb
petak, 01.03.2013. u 12 sati

U Gradskoj knjižnici Umag, u četvrtak, 28. veljače u 20 sati, održat će se predstavljanje knjige kolumni 'Feminizam i kako ga steći' Đurđe Knežević iz Zagreba.

Umaški razgovor organizira se u prilog obnovi feminističke tradicije Osmog marta!
Koliko se god činilo da je borba za ženska i manjinska prava pitanje koje je riješeno još u drugoj polovini dvadesetog stoljeća, svakodnevna praksa pokazuje da su čak i društva tzv. zapadnoeuropske demokracije daleko od pravednosti i istopravnosti kad je o spolovima riječ.
U Hrvatskoj su žene u još lošijem položaju, bez obzira na zakonske stečevine.

Đurđa Knežević boravi u Istri na poziv Programskog vijeća pazinske Kuće za pisce – Hiže od besid.

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
i
OPĆINSKA NARODNA KNJIŽNICA DRENOVCI
raspisuju

N A T J E Č A J
ZA NAJBOLJU ZBIRKU POEZIJE I
NAJBOLJI RUKOPISNI PRVIJENAC
24. PJESNIČKIH SUSRETA "DRENOVCI 2013."

Natječaj se raspisuje za dodjelu slijedećih nagrada:

1. Nagrada Duhovno hrašće za najbolju zbirku poezije, autora iz Slavonije, objavljene nakon 31. ožujka 2012.
Prijave trebaju sadržavati slijedeće: Četiri (4) primjerka kandidirane zbirke poezije.
2. Nagrada za najbolji poetski rukopis, (ukoričenje pjesničkog prvijenca) mladog autora iz Slavonije (do 35 godina starosti)

Prijave trebaju sadržavati slijedeće: Poetski rukopis u četiri primjerka i biografiju.

Natječaj je otvoren do 01. travnja 2013.

Prijave slati na adresu: Općinska narodna knjižnica Drenovci, Braće Radić 2, 32257 Drenovci s naznakom "za natječaj – Pjesnički susreti"

Nagrade će biti dodijeljene 11. svibnja 2013. na 24. pjesničkim susretima Drenovci 2013.

Ravnatelj Knjižnice
Goran Pavlović, dipl. knjižničar

14. Međunarodni pogranični susreti Forum Tomizza (Trst-Kopar-Umag, 29. 5.-1. 6. 2013) objavljuju:

Međunarodni književni natječaj 'Lapis Histriae 2013' za kratku priču na temu: BOLJI ŽIVOT?

Polazeći od naslova slavnog romana istarskog pisca Fulvija Tomizze 'Bolji život (La miglior vita, 1977)', pitamo se što nam donose – i što su nam već donijeli – europski integracijski procesi, odnosno kakva kulturna, društvena, gospodarska budućnost čeka Obećanu zemlju - Europu.

Pozivamo autore da pošalju svoje nove priče do 13. 4. 2013. godine.

Novčanu nagradu donira umaška tvrtka SIPRO d.o.o.

KRITERIJI NATJEČAJA:

1. tekst mora biti izvoran i neobjavljen
2. ne smije biti dulji od 15 kartica (27.000 znakova, uključujući razmake), ni kraći od 3
3. u obzir dolaze svi jezici (i dijalekti!) naše regije
4. autori se natječu isključivo s jednim radom
5. najbolji rad bit će nagrađen simboličnim artefaktom LAPIS HISTRIAE, te novčanom nagradom u iznosu od 8.000,00 kuna (1.050,00 eura)
6. stručni ocjenjivački odbor broji tri člana
7. ocjenjivački odbor zadržava pravo ne dodijeliti nagradu
8. rok slanja tekstova je: 13. 4. 2013.
9. tekstu treba priložiti osobne podatke (adresu, broj telefona, e-mail, kratku biografiju s godinom rođenja)
10. radovi, otisnuti u 4 primjerka, šalju se poštom na adresu: Gradska knjižnica Umag, Trgovačka 6, 52470 Umag, Hrvatska, s naznakom za LAPIS HISTRIAE, i dodatno na e-mail: lapis@gku-bcu.hrOva e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript
11. radovi koji ne budu stigli na obje navedene adrese neće ući u konkurenciju
12. dvanaest radova po izboru žirija bit će objavljeno u Zborniku Lapis Histriae 2013 krajem godine
13. nagrada će se svečano dodijeliti autoru pobjedničkog rada na 14. Forumu Tomizza, u Umagu, 31. 5. 2013. godine

Dodatne informacije: Gradska knjižnica Umag ( lapis@gku-bcu.hr +385/52/721-561)

Gradska knjižnica Velika Gorica
poziva Vas na
književni susret

'Vrijeme punog mjeseca'

gošća: Ljerka Car Matutinović, književnica
stihove čita: Dubravko Sidor, dramski umjetnik
moderatorica susreta: Darija Žilić


u ponedjeljak, 25. veljače 2013. u 19.00 sati
Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37, Velika Gorica

KRITIKA: Mirko Kovač, 'Grad u zrcalu', Fraktura, Zaprešić, 2007.

Dvanaest godina nakon izlaska svoga posljednjeg romana 'Kristalne rešetke' Mirko Kovač objavio je novi romaneskni naslov 'Grad u zrcalu'. Inače, to je već osma knjiga u sklopu Frakturine edicije sabranih djela toga pisca, rođena u Hercegovini 1938. i dugo godina nastanjena u Beogradu, odakle je zbog glasna i oštra protivljenja Miloševićevu režimu početkom devedesetih bio primoran odseliti, disidentsko utočište pronašavši u Rovinju. Učlanjenjem u Hrvatsko društvo pisaca i objavljivanjem svojih djela u Hrvatskoj Kovač dodatno zbunjuje povjesničare književnosti, koji ne znaju u koju ga nacionalnu ladicu svrstati, pri čemu im pisac nimalo ne pomaže uporno ignorirajući pripadnost nacijama i potvrđujući tako titulu »oskvrnitelja mitova« koju mu je davnih dana dodijelio Predrag Matvejević. To je titula koju Kovač s ponosom nosi jer, kako u nekom intervjuu obrazlaže, »nacije su zapravo proizvod ‘mitotvorne svijesti’, a mitovi o narodima su opasni jer su mitovi najpogodnija sredstva za sukobe, za opravdanja svih vrsta zlodjela«.
Romanom Grad u zrcalu Kovač zaključuje ciklus proza posvećenih zavičaju, naglašavajući u izjavama za medije kako je taj roman zrcalo njegovih prijašnjih knjiga, odnosno njihov posljednji odraz u tom zrcalu. Roman je ispripovijedan iz pozicije prvoga lica jednine, od strane lika koji je i sam književnik, čime se sugerira autobiografičnost teksta. Ipak, iako bi bilo pogrešno sudbine protagonista iščitavati kao istinite i prenesene iz stvarnoga piščeva života, u građu je pisac ipak utkao i neka vlastita iskustva, kao i djeliće biografija svojih bližnjih, što je uostalom činio i u svojim ranijim djelima, neprestano svjestan da, ma koliko pisali o sebi, to je uvijek život drugoga, i obratno. U Kovačevim je prozama uloga pripovjedačeva literarnog ja da na svome tijelu u naše doba donese barem djelić povijesti, a u Kovačevim se djelima – kao što je to slučaj kod svih velikih književnika uostalom – prošlost uvijek prelama kroz ljudske sudbine i njihovu intimu, što je i u novome romanu neizostavno.
Pripovjedač Grada u zrcalu, inače i sam književnik, vere se po obiteljskom stablu i njiše mu grane tresući na papir plodove životnih priča koje tvore kroniku njegove porodice, odnosno obiteljski nokturno, što je i podnaslov romana. Iz pozicije odrasle dobi pripovjedač rekonstruira prošlost i prisjećajući se vremena svoga odrastanja sabire rasute trenutke svoga i života svojih bližnjih proživljenih na tvrdom hercegovačkom kamenjaru. Pritom se ponajviše ipak zadržava na životnoj priči i sudbini svoga oca, pomalo neodgovornog i prilično grubog, ali inteligentnog patera familiasa, koji je u čestim lutanjima u koja se upuštao – ako ništa drugo, onda u zemlju alkohola – neuspješno pokušavao pobjeći od sebe sama. Uzevši književnika za pripovjedača Kovač se upušta i u propitivanje procesa nastanka književnoga djela, odnosno umjetnosti, kao i osvješćivanje smisla umjetničkoga stvaranja, odnosno pisanja, ali se ne libi ni komentiranja i analize vlastita rukopisa, posredujući pritom i pojedine anegdote iz svoga bogatoga književničkog iskustva. No, pri pisanju ipak neprestano pazi na koherenciju rukopisne arhitektonike koja unatoč čestim metaliterarnim ekskursima i digresijama ni u jednom trenutku ne biva narušena, niti poljuljana.
Iako su sudbine ljudi o kojima piše ponovno obilježene političkim i ideološkim silnicama Kovačev je novi roman ipak lišen oštre društvene kritičnosti koja je obilježavala njegova prethodna djela. Unatoč nokturalnosti naznačenoj u podnaslovu, autorov je izričaj mnogo manje opor i turoban u odnosu na ostatak piščeva opusa, a erotika koja je jedan od Kovačevih najčešće rabljenih motiva u novome je romanu tek u naznakama i u mnogo blažoj varijanti, što je također u svrhu omekšanja iskaza, odnosno ostvarenja blaga i melankolična ozračja, kakvo je i imanentno sjećanjima, odnosno podvlačenju crte pod prijeđeni put. Pojedine su dionice novoga romana nabijene izrazitom emotivnošću što posebice odlikuje zaključnu epizodu posljednjega pripovjedačeva susreta s ocem u sanatoriju.
Tijekom toga susreta pisac otkriva novu, dotad nepoznatu, stranu očeva karaktera, doživljavajući ga na poseban način, »kao novo srodstvo, kao nepoznatog oca, ali nažalost na njegovu samom kraju, kad je čak i za svijeću kasno«. Iako svjestan svoga kraja koji je sve bliži – pa tako ni svoj boravak u sanatoriju nije nazivao liječenjem, nego »vježbom da se umre bez žaljenja« – pripovjedačev otac tijekom tog susreta – koji se sastojao čak i od čitanja oporuke – neprestano održava veselo raspoloženje i time ponovno iskazuje vlastitu opsjednutost »vedrinom smrti«. A ta je ljubav prema crnom humoru baš kao i sklonost nelinearnom pripovijedanju – otac je naime smatrao da je pripovijedanje bez digresija sporo i dosadno – tek dio očeva nasljeđa, prepoznavanje kojega se u piščevu vlastitu dvojničkom identitetu i karakteru nadaje vjerojatno i najosebujnijom odrednicom rukopisa.
Izvrsnim romanom Grad u zrcalu Mirko Kovač suvereno dovršava višesveščanu ali i višedesetljetnu »vožnju uskotračnom prugom obiteljskoga vlaka« krševitim predjelima zavičaja, rasplićući magije života i halucinacije dječaštva na literarno nesvakidašnje moćan način te potvrđujući ponovno predjele djetinjstva kao nepresušno vrelo umjetničkoga stvaranja.

Napisao Božidar Alajbegović, veljače 2008.g.

Robert A. Vrbnjak rasatura po Smashwords-u!

Uspio je u jednom danu objaviti čak četiri e-publikacije!

Opširnije ovdje

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna).

Iz sadržaja :

- kolumne Nives Opačić i Pavla Pavličića
- razgovor sa Zvonkom Makovićem
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Pere Pernjaka 'Sve Mirkove procesije'
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Marija Suška 'Okviri pamćenja'
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Josipa Mlakića 'Planet Friedman'
- tekst Tomice Bajsića o knjizi Witolda Pileckog 'The Auschwitz Volunteer: Beyond Bravery'
- poezija Pere Pavlovića
- opširan tekst Boška Barca, sina Antuna Barca, u kojemu on reagira na članak iz Hrvatske književne enciklopedije o svome ocu

te još pregršt tekstova o filmu, kazalištu, plesu, likovnoj umjetnosti, glazbi, itd.

HRVATSKO DRUŠTVO PISACA

poziva na skup
u povodu 100. obljetnice rođenja RANKA MARINKOVIĆA

U petak, 22. veljače 2013. u 11 sati, vila Arko, Basaričekova 24, Zagreb

Program skupa: I. dio, 11:00 do 13:30 sati

- Velimir Visković: Uvodna riječ
- Vjeran Zuppa: Ranko Marinković njim samim
- Nikola Petković: Demontiranje 'čuda'
- Tonko Maroević: Ne zvao se ja Touko
- Antun Vujić: Nekoliko osobnih refleksija o Marinkoviću
- Krešimir Nemec: Čovjek protiv stroja: antitehnološka semantika u Kiklopu
- Morana Čale: Još o jednookom ljudožderu
- Lada Čale Feldman: Iza Balkona
- Boris Senker: Dramatizacije Marinkovićevih romana
- Mani Gotovac: Zrcaljenje don Zanine figure

II. dio, 16:00 do 18:30 sati

- Zoran Ferić: O romanu 'Zajednička kupka'
- Milana Vuković Runjić: Nevesele oči Ranka Marinkovića
-Dalibor Šimpraga: Topografija 'Kiklopa'
- Marina Protrka: Autor kao režiser: Marinkovićeva proza
- Tomislav Brlek: 'Plitko-narativno i jeftino-dramatično': Marinković i literarnost
- Zdravko Zima: Marinković i Rilke
- Vinko Brešić: Marinkovićev časopis 'Dani i ljudi'
- Bruno Kragić: Marinković o filmu i na filmu
- Dimitrije Popović: Suradnja s Marinkovićem na mapi 'Traktat o ruci'
- Zrinka Tomičić: Princ praznine
- Jolán Mann: Mađarska recepcija Ranka Marinkovića

*******



DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

poziva na obilježavanje
100 godina od rođenja
RANKA MARINKOVIĆA
i
530 godina od hrvatskog prvotiska
Misal po zakonu rimskog dvora
(tiskan 1483. godine)

Sudjelovat će:
Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika
Akademik Stjepan Damjanović
Akademik Ante Stamać

Izabrane ulomke iz knjige Nevesele oči klauna interpretirat će Suzana Nikolić.

Dobro došli u DHK u petak, 22. veljače 2013. u 12 sati!

Čitaj ovdje

KULTURNI ČETVRTAK U SESVETAMA


četvrtak 21. 02. 2012. u 18,30 h
čitaonica Knjižnice Sesvete,
Trg D. Domjanića 6

TRIBINA: Historija je (ipak) učiteljica života?

uz novoobjavljenu knjigu STJEPANA ŠPOLJARIĆA “Ars historica Frane
Petrića” (Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2012.).

Na tribini sudjeluju:
prof. dr. sc. Anto Mišić – recenzent knjige,
dr. sc. Stjepan Špoljarić – autor
Ivan Gjuretek – lutnja
Ivan Babić – voditelj tribine

U srijedu, 20. 2. u 20 sati, u Gradskoj knjižnici Umag bit će promoviran novi roman Daše Drndić 'Belladonna', jedna od knjiga koja je obilježila 2012. godinu.

Daša Drndić nastupit će i kao članica žirija Međunarodnog književnog natječaja za kratku priču Lapis Histriae, koji se po osmi put raspisuje u okviru manifestacije Forum Tomizza (Umag-Kopar-Trst).
Bit će predstavljen i izbor najboljih priča pristiglih na Lapis Histriae 2012, koji je krajem prošle godine izašao u izdanju Gradske knjižnice Umag, a ujedno i objavljen novi natječaj, Lapis Histriae 2013!

Dobrodošli!

U utorak 19. veljače u Čitaonici Galerije SC u Zagrebu, gostuje Irena Matijašević i pričat će o svojoj novoj poetskoj drami "Danska H2O" .

Moderira Karla Pudar , početak je u 20 sati.

*****

Ivanu Sajko ugostit će Srđan Sandić u zagrebačkoj galeriji Velvet, u srijedu 20.02. u 20:30 sati.

Prićat će o autoričinoj knjizi drama “Trilogija o neposluhu”, ali i o novome romanu "Ljubavni roman".

Razgovor s Nenadom Stipanićem,
povodom njegova romana
'Izbacivači Majke Božje',
čitajte ovdje

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

poziva na predstavljanje romana

Božice Jelušić
'ČIŠĆENJE GLOBUSA
Mala obiteljska kronika'
Đurđevac, 2012., Ogranak Matice hrvatske Đurđevac


Sudjeluju:
Lada Žigo, književna kritičarka
Dunja Sepčić, dramska umjetnica
i autorica


u DHK u četvrtak,
14. veljače 2013. u 12 sati!

Nedavno su u izdavačkoj kući Disput objavljene dvije značajne knjige: "Problem Jean-Jacques Rousseau" neokantovca Ernsta Cassirera i "Behemot" njemačkog političkog teoretičara Franza Neumanna. Ove dvije knjige napokon prevedene na hrvatski, od fundamentalnog su značaja za razumijevanje republikanske tradicije slobode građanina i izvora totalitarizma: dok u prvoj Cassirer nudi prvi pravi interpretativni okvir za razumijevanje Rousseauove političke filozofije, u drugoj Neumann iscrpno i temeljito analizira nacionalsocijalizam kao utjelovljenje društvenog kaosa, vladavine bezakonja i anarhije.

Na tribini će se iz politološke i filozofijske perspektive raspravljati o
temelju onog političkog te o čitavom spektru političkih teorija polazeći od toga da je istinski "smisao politike sloboda" (H. Arendt), a smisao svakog
totalitarizma negacija politike kao takve.

Gosti Književnog petka su Dragutin Lalović i Luka Ribarević.

Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Tribina će se održati 15. veljače u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.

Hitno svratite na HRT-ov portal, i u rubrici 'Radio na zahtjev' ( klikaj po ovome) obavezno preslušajte urnebesnu kolumnu Teofila Pančića, emitiranu 08.02.2013. u emisiji 'Praskozor'.

I, naravno, slušajte tu emisiju redovito!

U utorak, 12.02. 2013. u 19 sati
u Hrvatskom društvu pisaca, Basaričekova 24
održat će se

razgovor sa Seadom Begovićem

U razgovoru bit će riječi o književnom i književno-kritičarskom radu Seada Begovića, ali i o novoj knjizi poezije „Zvekirom po čelu“ u izdanju HDP-a.

Na književnoj večeri, uz autora, sudjeluju Miroslav Mićanović i Ivan Herceg.

Voditeljica tribine Dekonstrukcije:
Darija Žilić

Može li književna kritika biti remek-djelo?

Može ako je piše Dario Grgić!

Na ovome linku u prilici ste preslušati Grgićevu kritiku knjige priča Daniela Radočaja 'Velika smeđa fleka' emitiranu u Bibliovizoru 3.programa Hrv.radija, i uvjeriti se kako Dario Ggrgić nije samo naš najbolji književni kritičar već je jako teško uopće pronaći osobu koja se tako vješto služi riječima!

U najvećem broju slučajeva Grgićeva kritika puno je kvalitetniji tekst od knjige na temelju koje je pisana...

Opširnije
o sadržaju
novog broja
'Europskog glasnika'
piše
Siniša Kekez
ovdje

U subotu, 09. 02. 2013. / 19:00 h, Društvo mladih pjesnika – DIM iz Pule, u oštariji Ferlin, selu Savičenta, predstavlja underground poeziju u izvedbi sljedećih članova:

Patricija Softić – vanzemaljka, majka još jedne petogodišnje vanzemaljke, i novinarka ovisnog lista Glad Istre. Veliki je idealist i utopist, još uvijek znatiželjna kao dijete i previše analitična pa je pisanje drži s prave strane one tanke granice između razuma i ludila. Rođena je 16.10.1978. u Puli, na dan kada je Ivan Pavao proglašen papom, na što kaže "Eko, ja se rodih ujutro, a njega oko podne proglasili papom. Mada prezirem Crkvu, a vjerujem u Boga, njega poštujem, bio je dobar čovjek".

Bruno Brežac – proizveden 1987. u SFRJ, što znači da će trajati duže od kapitalističkih igračaka ako je suditi po Iskrinom mlincu za kavu koji još uvijek radi. U svojoj poeziji brutalno iskreno razgoličuje i demistificira muško-ženske i ine međuljudske odnose. Još ni jedan izdavač nije uočio njegov enorman talent.

Daniel Radočaj – rođen je 07. ožujka, 1979. godine u Puli, gdje i živi. Svojim aforizmima, poezijom, i kratkim pričama, zastupljen je u četrdesetak književno-kulturoloških tiskovina s područja bivše Jugoslavije, i izvan nje, u prijevodu na engleski, makedonski i poljski. Objavio zbirku poezije «Četrdeset i četiri plus šezdeset deveta» – književni klub Branko Miljković – Knjaževac, 2006., i zbirku kratkih priča «Velika smeđa fleka» – Zigo, edicija Katapult, Rijeka, 2011.

Da sve ne ostane samo na riječima, potrudit će se, također puležanka, Olja Grubić izložbom crteža. Olja je apsolventica na Akademiji za Vizualne Umetnosti u Ljubljani, i do sada, izlagala je u Puli, Rovinju, Labinu, Ljubljani, Zagrebu… itd. Dobitnica je i nekoliko likovnih nagrada i priznanja.

Moderator večeri bit će Mario Benčić, sponzori Istrijanska Županija i Ministarstvo kulture RH.

Davor Mandić dugogodišnji je novinar u rubrici kulture riječkog dnevnika Novi list, u kojemu mahom prati književnost i nakladništvo, ali odnedavno piše i kolumnu o televizijskome programu. Također, bavi se i književnom kritikom, objavio je jednu pjesničku zbirku, priprema knjigu kratke proze, a i član je Vijeća za nakladništvo Odjela za kulturu Grada Rijeke, što su sve teme kojih smo se dotaknuli u razgovoru, uz dodatak pitanja o budućnosti knjige i novinarstva te o radu nove garniture Ministarstva kulture.


Moj razgovor s Davorom Mandićem čitajte ovdje

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10 kuna)
a u njemu, između ostaloga
i moja kritika romana
'Dublineska'
Enriquea Vila-Matasa

Novi 'Vijenac' još donosi:

- kolumne Pavla Pavličića i Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Mirjane Buljan 'Zamračenje'
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Ivane Simić Bodrožić 'Prijelaz za divlje životinje'
- tekst Gorana Galića o novome broju časopisa 'Riječi'
- tekst Tomice Bajsića o knjizi Julienne Eden Bušić 'Živa glava'
- tekst Jasne Melvinger o knjizi Helene Sablić Tomić 'O strasti, čitanju, dokolici'
- tekst Davora Šalata o knjizi Branimira Bošnjaka 'Radiodramski žanr hrv.književnosti'
- tekst Gorana Galića o predstavljanju novoga broja časopisa 'Kolo' s temom o položaju hrvatskog jezika
- tekst Nevenke Nekić o knjizi Dubravka Mihanovića 'Književne prosudbe'

te još pregršt tekstova o kazalištu, likovnoj umjetnosti, plesu, glazbi, filmu, itd.

Udruga Katapult poziva nas u petak 8. veljače 2013., s početkom u 19 sati u riječku knjižaru RiBook (Janeza Trdine 9a) gdje će se održati promocija prve knjige Morane Žunec 'Učenica' (izdavač Studio TiM, Rijeka).
U knjizi autorica problematizira muško-ženske odnose koristeći se brojnim strategijama, poput muškog glasa koji vodi radnju. Osim međugeneracijske razlike između protagonista Sergea i Izabel, kroz 137 stranica, čitatelj ima priliku promatrati i klasne odnose, poigravanje poviješću, muško-muška prijateljstva i spletkarenja pokrenuta žudnjom.
Morana Žunec rođena je u svibnju 1985. godine u Zagrebu, iako tvrdi da je više zimski tip. Pisanjem se ozbiljnije bavi od 16. godine. Studentica je studija komunikologije s velikom strašću usmjerenom prema čitanju i pisanju o životu.
Zašto je „Učenica“ najmanje fokusirana upravo na jednu učenicu, imat ćete prilike saznati, dođete li u RiBook, gdje će Vas osim Morane dočekati i urednik knjige te moderator događanja Josip Potnar te ostali članovi Katapulta.

Razgovor s Damirom Karakašem u kojemu on govori o svojoj novoj knjizi, i još o mnogočemu, čitajte ovdje

Putovala je na sve strane, prošla je od-do, Zemlju, Mjesec i svih sedam Kaštela i sve bi bilo dobro da nije odlučila svratiti i u Split.

Da bi katastrofa većih razmjera bila spriječena krizni stožer donio je odluku da se putopjesnikinja Maja Klarić preventivno ugosti u književnoj Bookari i da okupljenima prispodobi slike pjesme i sjećanja koje je donijela s mnogobrojnih putovanja po planeti i okolici.

Slijedom navedenog, novi Bookara šou održat će se u petak 08.02.2013. u Info zoni na Šperunu (Jerina 1, Split) s početkom u 20:30.

Gošću, Maju Klarić, prepoznat će te po ruži u reveru, gustim brkovima, stopalima broj 46, te koricama knjige, zbirke pjesama 'Život u ruksaku', čija je autorica.

Stoga, ne gubite vrijeme, brzo učvrstite zubala, namjestite kukove, uspavajte dijete, slažite roditeljima i u petak 08. veljače dođite na novu Bookaru, najbržu književnu večer u Europi.

Kao i svaki put, s figom u džepu čeka vas uvijek nasmiješen i lijepo počešljan domaćin, Marijo Glavaš.

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

poziva na
predstavljanje
esejističko-pjesničke knjige

Davora Šalata
'U tigrovoj kući - ogledi o poeziji Tomislava Marijana Bilosnića'
(Zadar, 3000 godina za dar, 2012.)


Sudjelovat će:
dr. sc. Branimir Bošnjak
Tomislav Marijan Bilosnić
i autor

Voditeljica Tribine DHK Lada Žigo

u DHK-u u srijedu,
6. veljače 2013. u 12 sati!

Alan Ford nije bio samo jedan od popularnih stripova uz koji su odrastale brojne generacije u bivšoj Jugoslaviji – to je bio i ostao kultni
strip za razumijevanje kulturnog i simboličkog imaginarija čitave jedne epohe. Povod za tribinu je nedavno objavljena knjiga Lazara Džamića „Cvjećarnica u kući cveća“ u kojoj autor nastoji odgovoriti na pitanje zašto je strip jedino u Jugoslaviji 70-ih i 80-ih uživao kultni status te zašto ni do danas nije izgubio obožavatelje. Četrdeset godina nakon izlaska prvog broja u Vjesnikovoj ediciji, retrospektivno je posve jasno
da je riječ o stripu koji je mnogo više od običnog kulturnog artefakta.
Na tribini će se raspravljati o tome zašto je Alan Ford toliko duboko utkan u
društveno tkivo i zbog čega je postao simbolom i metaforom jednog specifičnog povijesnog perioda.

Gosti Književnog petka koji će govoriti o spomenutim fenomenima su Bojan Krištofić, Ognjen Strpić i Vlado Šagadin.
Urednik i voditelj je Tonči Valentić.

Tribina će se održati 8. veljače u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3. kat, s uobičajenim početkom u 20 sati.

Kao što već znate, HRT-ov portal već neko vrijeme nudi mogućnost naknadnog gledanja pojedinih emisija, posredstvom rubrike 'Televizija na zahtjev' (ako niste znali, postoji i 'Radio na zahtjev').

Ne znam tko je zadužen za postavljanje sadržaja u tu rubriku - pretpostavljam da se radi o urednicima tih emisija.

I tu dolazimo do problema - zavirite li u tu rubriku primjetit ćete npr. da je već danas moguće gledanje emisije 'Peti dan' koja se emitirala prije nekoliko dana, 01.02.2013., što je za svaku pohvalu.

A primjetit ćete također da u slučaju emisije 'Pola ure kulture' nije moguće pogledati svježiju emisiju od one emitirane još prošle godine, prilično dalekog 13.12.2012.

Treba li komentar?


UPDATE (06.01.2013.) :

Je li 'krivica' u ovome mome tekstu, ne znam, ali danas je napokon rubrika 'Televizija na zahtjev' osvježena sa svim emisijama 'Pola ure kulture' emitiranima između 13.12.2012. i 31.01.2013.

Enver Krivac 36-godišnji je Riječanin koji je kriv za nekoliko dojmljivo osmišljenih omota albuma rock bandova, okušao se i kao skladatelj elektroničke i ambijentalne glazbe (za potrebe kazališnih predstava), a kreirao je i cijeli niz reklamnih džinglova. Također, kao strip crtač predstavio se samostalnim zbirkom ''Priče iz Ž + K'' (izd. Zigo, Rijeka, 2008.), a u koautorstvu s Alenom Kapidžićem objavio je roman ''Piknik'' (izd. Kacot, Rijeka, 1999.) dok je s istim autorom i Mišom Novkovićem napisao roman ''Smeće'' (izd. Zigo, Rijeka, 2005.).

Svemu tome Enver Krivac 2011. je pridodao i roman nazvan ''Ulica Helen Keller'' (izd. Zigo, Rijeka, 2011.) a prošle je godine pobijedio na natječaju za autore do 35 godina starosti, Prozak, kojega organiziraju časopis Zarez i izd.kuća Algoritam.

Elem, o svemu sam tome, i još koječemu s njim popričao, a čitati sve to možete ovdje

Hrvatsko društvo pisaca
Basaričekova 24, Zagreb

poziva nas na
predstavljanje knjige

Slavko Jendričko
"Kronika snobdije. Odabrana poezija 2001-2011"

u srijedu, 6. veljače 2013. u 19 sati
u sjedište Društva, Basaričekova 24, Zagreb

O knjizi će govoriti
Darija Žilić, Miroslav Mićanović i Slavko Jendričko

moderira
urednica Jadranka Pintarić