Jagodarije https://blog.dnevnik.hr/jagoda-radojcic

četvrtak, 06.01.2011.

CroLeaks: Vladino pismo Djedu Mrazu



Djelatnici američkog veleposlanstva u Zagrebu presreli su prije nekoliko dana povjerljiv telegram koji je hrvatska vlada uputila na Sjeverni pol utjecajnom političko-gospodarskom lobiju pod kodnim imenom „Djed Mraz“. Zbog neupitnog geostrateškog značaja, telegram je po najhitnijem postupku dostavljen na analizu u Washington te državama članicama Vijeća sigurnosti UN. CroLeaks ga prenosi u cijelosti:

Poštovani Djede Mraze,
Budući da smo se našli u bezizlaznoj situaciji, pri čemu su nam svi relevantni svjetski čimbenici poput MMF-a, UN, EU i Svjetska banka, okrenuli leđa, utječemo se tvojoj nebeskoj zaštiti, uzvišeni Djede Mraze, s poniznom zamolbom da nam povodom božićno-novogodišnjih blagdana podariš nekoliko darova. Kao skromni i čestiti ljudi odričemo se igrački, slatkiša, parfema i kravata i molimo tek nekoliko skromnih darova koji će tvom vjernom hrvatskom narodu pomoći da preživi.

U prvom redu slobodni smo zamoliti te, iznimno cijenjeni Djede Mraze, da zaustaviš pad BDP-a i negativan rast industrijske proizvodnje. Od Domovinskog rata do danas, BDP je u našoj prelijepoj domovini stalno rastao osim tijekom tri godine: pad u odnosu na prethodnu godinu ostvaren je 1999. od -1,5%, 2009. od -5,8% te u 2010. oko -2,5%. I dok smo za prvi pad BDP-a i industrijske proizvodnje, onaj iz davne 1999., našim građanima podarili relativno logičan odgovor (kraj tisućljeća, poratna izgradnja, smrt prvog hrvatskog predsjednika), a za drugi pad iz 2009. optužili bivšeg predsjednika vlade Ivu Sanadera, koncem 2010. smo se našli u prilično nezgodnoj situaciji, s tim da se više ne možemo izvlačiti ni na recesiju budući da je ona u međuvremenu obuzdana u cijelom svijetu.

Osim toga, molimo te, premudri Djede Mraze, da po svaku cijenu zaustaviš trendove sveopćeg gospodarskog pada. Sa svoje strane mi smo učinili najviše što smo mogli: povećali smo u posljednjih 10 godina vanjski dug oko 4 puta (s 12 na 47 milijardi eura), državni proračun nam je danas skoro tri puta veći negoli početkom proteklog desetljeća kad je iznosio bijednih 44,5 milijarde, a uspjeli smo u istom razdoblju udvostručiti i ukupni dug središnje države. Molimo te da inozemne investitore vratiš u našu domovinu, jer smo ih mi više od polovice rastjerali u protekle 3, 4 godine, a bez svježih investicija izvana neće preživjeti tvoj vjerni narod.

Podari, mili djedice, za božićno-novogodišnjih blagdane svom vjernom narodu likvidnost i solventnost jer 32.265 tvrtki i 47.458 obrta nisu u 2010. uspjeli podmiriti naloge u iznosu od 34,4 milijarde kuna. Također te ponizno molimo da smanjiš broj nezaposlenih sa sadašnjih 312 tisuća na neku manju, podnošljiviju količinu, da smanjiš postotak siromašnih sa sadašnjih 18 posto te da povećaš prosječnu mirovinu za 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika sa 2.165,91 kuna jer s time ne mogu podmiriti ni osnovne troškove života. Jer kako će tvoj hrvatski narod proslavljati Božiće i Nove godine, kako će se veseliti tvom dolasku na saonicama koje vuku sobovi ako je siromašan, bez posla, polugladan, dok mu na vrata kuca ovrha, a prosječna plaća pokriva 80,44 posto košarice?

I na kraju, preklinjemo te, predragi djedice, da pokloniš svim pripadnicima svog vjernog naroda dar povjerenja u demokratski izabranu vlast, onakvu vjeru kakvu je imao prije 20-ak godina pa da bez sumnji i političkih vrludanja povjeruju svojim dužnosnicima sve što im kažu: i da je naše zdravstvo najbolje u Europi, i da je naše pravosuđe najpoštenije, i da je naša uprava najracionalnija, i da su naši mediji istinoljubivi, a naši tajkuni prepuni milosrđa. Ti, premilostivi djedice, znaš da je narod bez vjere u svoje demokratski izabrane dužnosnike – govno na kiši. Molimo te da nam pomogneš jer ti si ostao posljednje utočište svom vjernom hrvatskom narodu.

Tvoja
Hrvatska vlada

P. S. Naša domovine se nalazi Europi, između rijeka Save, Drave, Dunava i Jadranskog mora.

06.01.2011. u 22:57 • 8 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.