Jagodarije https://blog.dnevnik.hr/jagoda-radojcic

subota, 10.10.2009.

Država protiv naroda

Image Hosted by ImageShack.us



Kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u kojim je PDV povećan sa 22 na 23 posto, iz nekog nedokučivog razloga iz Vlade su odaslana masovna objašnjenja u koja osim nekoliko imbecila i medijskih djelatnika nitko nije povjerovao – da se povećanje PDV-a neće odraziti na cijene niti na konkurentnost hrvatskih proizvoda. Kako u svim fakturama svih hrvatskih privrednih subjekata nakon 1. kolovoza pod stavkom PDV-a umjesto 22 trebalo upisati 23 posto, hrvatskim tvrtkama su preostale dvije mogućnosti: ili će biti totalno blesave pa smanjiti cijenu svojih proizvoda i usluga za jedan posto kako bi njihova maloprodajna cijena ostala ista kao što je obećala Vlada, ili će povećanje prevaliti na grbaču kupca. Očekivano, ni jedna hrvatska tvrtka nije u međuvremenu smanjila cijenu svojih proizvoda i usluga.

I bez posljednjeg povećanja, hrvatski porez na dodanu vrijednost je definitivno bio najviši u regiji (Slovenija - 20 posto, Bosna i Hercegovina – 17 posto, Crna Gora – 17 posto, Srbija - 18 posto, Makedonija - 18 posto, Albanija – 20 posto, Bugarska – 20 posto, Rumunjska – 19 posto) i među najvišima u Evropi. Za sada, veći PDV od Hrvatske u Evropi imaju samo Švedska, Danska i Mađarska (po 25 posto). Nedavni prijedlog grupe dežurnih šaljivdžija upućen Vladi na popularnim satiričnom web-siteu 'Seljačine online' da smjesta poveća PDV na 26 posto kako bismo ''končano bar u nečem bili najbolji u Evropi'' te da se ne mora mučiti nekoliko puta zaredom pri postizanju rekorda, nakon praćenja efekata kolovoškog povećanja PDV-a uopće više ne djeluju šaljivo. Dapače.

Povećanje PDV-a od jedan posto hrvatskoj Vladi će doduše donijeti oko 1,5 milijardi kuna prihoda na godišnjoj razini, no negativni će efekti, poput dodatnog pada potrošnje zbog povećanja cijena proizvoda i usluga, biti znatno veći. S druge strane, bez obzira na Vladino manifestiranje odlučnosti, kretanje cijena određuje tržište, a ne država. A tržište je na povećane namete reagiralo savršeno predvidljivo: povećanjem cijena goriva, najavljenim povećanjima cijena struje, plina, uskoro rastu cijene telekomunikacijskih usluga, lijekova, šećera, … Naklapanja o vjerojatnoj deflaciji do kraja godine kao posljedici snažnog pada potrošnje te uvjeravanja javnosti kako porast cijena energenata neće imati dugoročne posljedice na cijene, spadaju u red najnovijih i sasvim neoriginalnih sredstava zastrašivanja ''neposlušnih privrednika''. Na koncu konca, kakve to mentalne sposobnosti treba imati da bi se povjerovalo kako se navedeni porasti cijena neće odraziti, primjerice, na cijenu transporta, hrane? Nedavni komični pokušaji države da ''ozbiljnim razgovorima'' s predstavnicima INE utječe na cijene nafte i naftnih derivata spadaju u red amaterskog zamazivanja očiju. Osim što INA više nije kompanija u pretežno hrvatskom vlasništvu (prodan je većinski dio), rasprave o potrebi da bude ''više socijalno osjetljiva'' spadaju u mnogo većoj mjeri u sferu fikcionalne književnosti (Tri praščića, Princeze na zrnu graška i sl.) negoli u sferu realne ekonomije i realne politike. Normalno da će cijene rasti. Normalno da će povećane cijene energije utjecati na opći porast cijena. Normalo da ćete nadrapati, dragi sugrađani.

Što bi rekao ushićeni trgovac u popularnom top-shopu: Ali, ni to nije sve! Iz vlade pristižu najave novih poreza. Riječ je o tzv. poreznoj reformi koja bi trebala nadoći s novim budžetom za 2010. godinu koji će, kažu, obuhvatiti p orez na imovinu, dividendu i kapitalnu dobit ključne su točke velike jesenske porezne reforme, koju najavljuje vladajuća koalicija. Osim što nije sasvim jasno o kojoj to dividendi i kapitalnoj dobiti oni pričaju usred sveopće krize, zar takvim mjerama oni žele privući svježi kapital, i kako to misle provesti poreznu reformu za 2, 3 mjeseca, novi porezi (magarac tko misli da će biti niži) će nastaviti trend preraspodjele nacionalnog dohotka u korist države. Na štetu vlastitih građana i vlastite privrede.

10.10.2009. u 13:27 • 1 Komentara • Print • # • ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.