Indijanka vegetarijanka
27.07.2012., petak
Mi smo priroda
 |
26.07.2012., četvrtak
Paleo dijeta i slične mesne dijete
|
Čini se kako paleo dijeta i slične visokoproteinske dijete (među njima i Atkinsonova) imaju sve više pristaša. Konkretno, paleo dijeta temelji se na pretpostavci (krivoj!) da je čovjek u Paleolitskoj eri, dakle prije 10,000 do 2,5 milijuna godina jeo uglavnom meso te veoma malo povrća i orašate plodove dok recimo žitarice i grahorice uopće nisu uključene u ovu prehranu. Mnogi celebrityji su propagirali i Aktinsonovu dijetu koja se temelji na veoma sličnim pravilima te su je popularizirali zbog brzog gubitka kilograma, što im je, očito, najvažnije. Stvar je u tome što ovom dijetom ljudsko tijelo ne dobija ugljikohidrate koliko mu je potrebno pa se zbog svega stvara bolesno stanje poznato kao ketoza, što rezultira gubitkom kilograma. Nakon Atkinsonove dijete raširila se paleo dijeta koja kaže kako čovjek može izgubiti kilograme, živjeti dugo i biti dobrog zdravlja ako jede hranu bogatu životinjskim proteinima i mastima. Oko 65 posto hrane u ovom načinu prehrane je meso, a ostatak su samo neke vrste povrća i voća te orašasti plodovi. U ovoj prehrani nema krumpira, žitarica, grahorica, a posebno je zabranjena hrana bogata škrobom. Postoji i knjiga pod nazivom 'The Paleo Diet' koja je svojevrsna biblija ove prehrane i u kojoj se ističe kako je ova vrsta hrane jedina koja idealno pristaje ljudskom sastavu gena. Ističe se i da je u toj dugačkoj eri čovjek jeo uglavnom meso, sve do prije 10,000 godina kada je započela poljoprivredna revolucija i počinje se s pojačanim uzgojom povrća, voća, žitarica i grahorica. Ističe se i da je u toj eri čovjek živio od lova, mada razna istraživanja govore upravo suprotno. Da, čovjek jest bio lovac, ali lov je uvelike ovisio o sreći i trajao je danima da se uhvati nešto malo, tako da je prehrana čovjeka bila bazirana na sasvim drugim izvorima, uglavnom hrani bogatoj škrobom. Zapravo, svi primati su milijunima godina ovisili uglavnom o biljnoj hrani, što je istina koja se mnogima ne sviđa. Jedan od razloga zašto je mnogi odbijaju jest i seksizam jer uvijek se rado razmišlja o tome kako su muškarci stalno bili u lovu i donosili kući mrtve životinje da bi ih žene, djeca i starci pripremili i slavili. Slava je uvijek išla lovcima. Dakle, mit je da je hrana iskonskog čovjeka bila bazirana na mesu iz jednostavnog razloga – meso je bilo prenepredvidljivo i teško se do njega dolazilo. Istraživači koji su na sve načine pregledali na stotine ostataka praljudi zaključili su, prema njihovim zubima, ostacima na zubima te kostima da su oni prvo i osnovno bili – škrobojedi. U istraživanju o kojem piše 'Nature' piše kako su ljudi milijunima godina najviše ovisili o jedenju lišća, kore, voća i grančica, što je veoma slično hrani današnjih čimpanzi. Časopis 'Science' piše kako su praljudi na afričkom kontinentu jeli uglavnom sirak, žitaricu. Časopis 'Proceedings of the National Academy of Science' piše da su čak i neandertalci, čiji su ostaci nađeni diljem Europe jeli uglavnom škrobaste žitarice jer su ostaci žitarica pronađeni u njihovim kostima i zubima od toplog Mediterana pa sve do hladnog sjevera Europe. Oni su te žitarice i kuhali kako bi ih učinili probavljivijima. U istom časopisu piše se o istraživanju kojim je dokazano kako su ljudi iz Paleolitske ere na području Italije, Češke u Rusije mljeli zrnje divljih žitarica i pretvarali ih u brašno. Paleo biblija preporuča prehranu mesom životinja kao što su krokodili, medvjedi, klokani, srne, medvjedi pa čak navodi i mjesta na kojima se meso ovih životinja može kupiti. No, ističe se i kako govedina, svinjetina, piletina te riba iz dućana isto prolazi. Također, preporučuje se samo čisto meso, dakle nikako iznutrice i ostali dijelovi životinjskih tijela, što svakako nije u skladu s praljudima jer je poznato da, ako bi ulovili životinju, iskoristili bi sve što se da iskoristiti. Istraživanja pokazuju da su smrskavali lubanju kako bi došli do životinjskog mozga, što je današnjem čovjeku (barem većini) odvratan dio kojeg ne želi konzumirati. Praljudi su jeli i srž iz životinjskih kostiju, što današnji čovjek uglavnom ne radi. Također, neka istraživanja pokazuju i da su lovci u tom razdoblju lovili i ljude, ne samo životinje – zašto današnji čovjek ne radi i to, ako želi toliko sličiti svom pretku? Globalnoo gledano postoje kulture koje se hrane isključivo mesom. To su Inuiti (Eskimi) koji jedu uglavnom masne ribe i slične morske životinje, međutim kod njih je životni vijek veoma kratak te obolijevaju od bolesti srca, osteoporoze i sličnih bolesti, zbog velike količine životinjskih masti u prehrani. S druge strane, postoje i kulture koje uopće ne jedu meso ili ga jedu veoma malo te se ondje ljudi dugovječni i nemaju nekih većih zdravstvenih probema – Japanci s otoka Okinawa ili recimo Adventisti sedmog dana, čija velika zajednica postoji u Kaliforniji. Istraživanja pokazuju da je vojska Aleksnadra Velikog uglavnom jela škrobastu hranu kao i ona Džingis Kana. Također, Cezarove legije bunile su se ako im se davalo previše mesa prije bitki te su se radije prije bitki najeli žitarica. U globalu su gorivo za ljudsku civilizaciju tek do nedavno bili riža, kukuruz, ječam, pšenica, krumpir i proso. The British Medical Journal kaže kako je prehrana bogata životinjskim proteinima i životinjskim mastima, a siromašna ugljikohidratima veoma štetna za zdravlje, posebno za žene te uzrokuje čak i do 65 posto veći rizik za bolesti srca. Uz to što je prehrana bogata mesom loša za samog čovjeka jer je već nekoliko puta dokazanao da potiče razvoj tumora, dijabetesa, atritisa, hipertenzije, pretilosti, također je i uništavajuća za Zemlju i Prirodu. Još je 2006. godine UN donio izviješće pod nazivom 'Livestock's Long Shadow' u kojem se ističe da je uzgoj životinja za hranu stavka koja najviše utječe na zagađenje Zemlje, točnije odgovorna je za 18 posto zagađenja ugljičnim dioksidom, što je više od cjelokupnog svjetskog prometa koji je odgovoran za 13 posto zagađenja s CO2. World Watch Institue je došao do podatka da je za 51 posto svih plinova (dakle ne samo CO2!) koji utječu na globalno zagrijavanje odgovoran uzgoj životinja za hranu. Ovome treba dodati i vodu koja se zagađuje otpadom iz farmi i klaonica te koliko je vode potrebno za dobijanje jednog kilograma mesa u usporedbi s jednim kilogramom ječma ili pšenice. Svemu ovome treba dodati i uvjete u kojima se drže životinje na farmama. Praljudi su lovili životinje u prirodi, ali današnji čovjek ih zatvara u groznim uvjetima. Mnogo je razloga da se ne jede meso ili se barem smanji njegov unos. |
25.07.2012., srijeda
Duša
 |
24.07.2012., utorak
Ima 101 godinu i trči maratone
On je Fauja Singh, rođen 1911. godine u Indiji, sada živi u Velikoj Britaniji, zna samo Punjabi, ne zna čitati i pisati. Prošle je godine izdana njegova biografija pod nazivom ''Turbaned Tornado' o njegovom životu i utjecaju kojeg ima na ljude oko sebe i šire. Najstariji je trkač maratona na svijetu. Vegetarijanac je te poručuje: 'Godine donose mudrost, ali ako želite životnu snagu, izdržljivost i zdrav život okrenite se zdravoj vegetarijanskoj hrani... Kada dođem do svoje konačne destinacije moći ću reći da nijedna životinja nije morala patiti zbog izbora hrane na mom životnom putu.' |
23.07.2012., ponedjeljak
Hrvati 9. na svijetu po debljini
|
Uvijek volim promatrati ljude kako jedu. Oni koji jedu slasno, ali malim zalogajima i ne previše me oduševljavaju, ali oni koji trpaju u sebe i jedva da žvaču prije nego progutaju su mi, blago rečeno, odvratni. A oni koju mrljaju po tanjuru i ostavljaju hranu me jako živciraju. Gledam tako neki dan čovjeka kako jede – neki gulaš (dakako, mesni) i hrpa kruha. Umače kruh, cijele komade u gulaš i onda stvori kvrgu u ustima, obraz se izdigne kao brdo i žvače i guta... Hrvati jedu jako puno kruha. On je, valjda najjeftiniji, barem tako misle. Zapravo i nije najjeftini, ali daje osjećaj sitosti najdulje kada se usporedi s cijenom. I mesa. Njega su oduvijek željni, valjda isto nešto povezano sa siromaštvom, dobom kada ga nije bilo pa ga sada treba pojesti u što većim količinama. Anyway, konačno sam našla cijelu listu zemalja po debljini. Stalno u medijima pričaju da smo među prvih 10 na svijetu po debljini, ali ne kažu tko je prvi i kakve su uopće mjere. Dakle, prvi i drugi na listi po debljni su stanovnici otoka Mikronezije i Tonga s prosjekom od 87,3 kg. Treći su stanovnici SAD-a s prosjekom od 81,9 kg. Potom slijedi Samoa, Kuvajt, Australija, Malta, Katar i evo nas – na 9. mjestu Hrvatska, s prosjekom od 76,41 kg. Iza nas slijede Britanci, potom stanovnici Ujedinjenih Arapskih Emirata pa Grčka. Pronašla sam i susjede – Slovenci na 32. mjestu, Bosanci na 35., Mađari na 43., a Makedonci na 57. Zadnji je Bangladeš, na 177. mjestu, s projsečnom težinom od 49,5 kg. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu 'BMC Public Helath', a napravio ga je UN te ističe povezanost pretilosti i bolesti, umiranja te uništavanja okoliša. Globalno je prosječna težina čovjeka 62 kg, Amerikanac prosječno teži 81,9 kg, što je veoma bitno jer u SAD-u živi svega 5 posto svjetske populacije, ali koja teži gotovo trećinu svjetske populacije. Usporedbe radi, u Aziji živi 61 posto svjetske populacije, ali njihova težina iznosi 13 posto svih ljudi.  'If diet is wrong, medicine is no use. If diet is correct, medicine is no need' ~Ancient proverb |
20.07.2012., petak
Anatomija jedne hrenovke
|
Prenosim s Index.hr-a: UKOLIKO ste se ikad pitali što točno jedete kad naručite hot-dog, odgovor je prilično jednostavan. Ukratko, radi se svinjskim ostacima pomiješanim s kombinacijom pilećih ili purećih iznutrica koje se potom istiskuju kroz metalne rešetke i polijevaju vodom, prenosi Daily Mail. U tu smjesu zatim se dodaju okusi i boje, a nakon toga mješavina se pakira u plastične ovojnice, kuha, hladi i stavlja u prodaju. Za mnoge, radi se o prilično gadljivom procesu proizvodnje jedne od, zbog niske cijene, najprodavanijih namirnica današnjice. Porijeklom iz Frankfurta, hrenovka je do danas doživjela mnoge mutacije, a američkom tržištu prvi je put predstavljena sredinom 19.stoljeća. Mnogi liječnici ne savjetuju konzumaciju hrenovaka zbog njenih mnogih opasnosti po zdravlje, kao što su, primjerice, zloćudni rak crijeva. Meso Tradicionalne hrenovke rade se od svinjskih ostataka, šunke i špeka koji se prilikom klanja odstranjuje kao višak. U tu se smjesu dodaje piletina ili puretina, aroma te boje. Većina hrenovaka namijenjenih za veleprodaju, radi se upravo na ovaj način, dok se tek mali postotak obrađuje mnogo kvalitetnije i zdravije. Voda Voda koju sadrži hrenovka dodaje se kako bi se stvorila prava tvrdoća, odnosno, kako bi se spriječilo njihovo prijevremeno raspadanje. Ona je pomiješana s mješavinom mesa koja se nakon spajanja s vodom, istiskuje kao kompaktna cjelina i kuha. Škrob Sve hrenovke, od onih najjeftinijih pa do luksuznijih, prepune su škroba. Obično je to krumpirov ili pšenični škrob koji se miješa sa solju kako bi hrenovke dobile bolji volumen i već prepoznatljivi okus. Sol Hrenovke sadrže 2 posto soli, što znači da su u klasi "visokoslanih" proizvoda. Također, to znači da će vam se njihovom konzumacijom povećati rizik od visokog krvnog tlaka, infarkta i srčanih bolesti. E250 - Natrijev nitrat Unos procesuiranog mesa povećava rizik od raka crijeva, a najveći krivac za to upravo je natrijev nitrat. On se dodaje u hrenovke kako se ne bi pokvarile. Konzumacijom samo jedne i pol hrenovke dnevno, rizik od raka crijeva povećava se za čak 20 posto. E451 - Kalij i kalcij trifosfati Oni pomažu u održavanju čvrste teksture hrenovke i sprečavaju njeno kiseljenje. E451 također se koristi u deterdžentima kao omekšivač vode, a dodaje se i u antifriz. Ipak, njegova konzumacija, navodno, nema nikakvih nuspojava. E452 – Polifosfati Još jedan uobičajeni dodatak hrani. E452 je zapravo stabilizator koji također pomaže u održavanju teksture hrenovke, a sprečava i njeno raspadanje pri kuhanju. E301 - Natrijev askorbat Vrsta vitamina C, koja djeluje kao antioksidans i regulator kiselosti. Također, sprečava meso da izgubi svoju boju pri kuhanju. kao sastojak u hrenovkama ne izaziva probleme, ali u većim dozama uzrokuje iritaciju kože. E120 – Karmin Radi se o boji koju se može pronaći u jogurtima, ružu za usne ili glazurama. Može izazvati alergijske reakcije, a kod nekih ljudi i anafilaktički šok. E160c - Ekstrakt paprike Još jedna boja za hranu na prirodnoj bazi. Dobiva se miješanjem sušenih mahuna u indijskih crvenih papričica. Najčešće se može pronaći u sirevima, gustim sokovima, čipsovima i nekim slatkišima. |
19.07.2012., četvrtak
Hrvač vegetarijanac
|
Iako bi se mnogi mogli zakleti kako 'pravi muški' sportovi,
|
18.07.2012., srijeda
Venus Williams zahvaljujući veganskoj prehrani opet na terenu
|
Nedavno su sestre Williams, Serena i Venus, pobijedile u
|
17.07.2012., utorak
Smeće u zamjenu za povrće, voće i sjemenke
|
Diljem bijelog svijeta nije rijetkost da se smeće koje se može reciklirati zamjenjuje za neku drugu robu, najčešće je to povrće i povrće koje se uzgaja lokalno. Ovako se želi što više smeća reciklirati te potaknuti ljude da ne bacaju smeće gdje god stignu, kao što je to slučaj kod nas, gdje ne vrijede ni zeleni otoci ni ništa drugo da bi povećalo svijest o važnosti recikliranja ili barem ne bacanja smeća u okoliš. U brazilskom gradu Jundiai već deset godina postoji projekt 'Delicious Recycling' u kojem svi stanovnici mogu donositi prazne plastične i staklene boce ili aluminijske limenke, a u zamjenu dobiju svježe ubrano povrće. U vrtu trenutno ima oko 30,000 biljaka kako bi se namirile potrebe građana, a nalazi se na javnom zemljištu. Također, u ovom gradu s ponosom ističu kako su se konačno riješili neželjenog smeća koje je završavalo u prirodi i vodotocima. Ova je praksa poznata i u nekoliko drugih brazilskih gradova, a od nedavno se počela primjenjivati u i glavnom gradu Meksika. Ondje je prošle godine zatvoreno veliko gradsko smetlište te se iznalaze novi načini da se smanji smeće u ovom ogromnom gradu gdje se samo u jednom danu stvori 12,600 metričkih tona smeća. Ondje stvar šljaka ovako – ljudi donose sve što se može reciklirati na točke u gradu gdje se ovakav otpad uzima, a za uzvrat dobijaju tzv. zelene bodove koje mogu razmijeniti za svježe povrće i voće te sjemenke s lokalnih farmi. Samo na početku ovog programa razmijenjeno je tri tone oko 60 povrtlarskih kultura. Eh, da je nešto sličnog i ovdje, kod nas, ali vjerojatno je puno lakše nelegalno zarađivati na plastičnoj i inoj ambalaži. |
16.07.2012., ponedjeljak
Foie gras – zabranjena ili ne?
|
Foie gras, pašteta od guščjih ili pačjih jetara zbog koje se muči na tisuće, ako ne milijuni ovih životinja, zabranjena je u Kaliforniji 1. srpnja ove godine. Ova se poznata pašteta pravi od životinja koje se silom tove, farmeri ih ručno tove pomoću raznih cijevi kako bi im zbog toga jetra narasla do nenormalne, bolesne veličine. Mnogo životinja zbog toga umire, neke se uguše u hrani ili krvi zbog cijevi u grlu. No, iako se zapravo radi o bolesnom organu koji se onda, kada se životinja nakon mjeseci patnje ubije, pretvara u paštetu, postoje milijuni ljudi koji ovo smatraju pravom poslasticom. U Kaliforniji je zabranjena prodaja ove paštete, međutim, iako bi se pomislilo da je samo kod nas moguće pronaći rupu u zakonu i doći do toga da se zakon ne poštuje, isto se događa i tamo. Naime, u retoranu Presidio Social Club koji se nalazi u vojnoj bazi u San Franciscu odlučili su kako će ipak posluživati ovu paštetu na gala večeri koju su pripremili za svoje članove jer, iako je objekt u Kaliforniji, radi se o vojsci pa su zaključili da za njih vrijede zakoni koji vrijede u vojsci, a to je da se foie gras smije legalno konzumirati. I tako je i bilo. Ispred restorana se okupila gomila protestanata, ali ni to nije pomoglo. Također, kažu kako u nekim restoranima diljem Kalifornije i dalje poslužuju foie gras iako nije službeno na menijima. U vojnom restoranu su slavili Dan Francuske pa su smatrali da je foie gras prava stvar za proslavu i zaključili: 'Mnogo je ljudi uznemireno kada ne smiju raditi nešto za što znaju da imaju pravo pa smo jednostavno odlučili da ćemo to učiniti.' Uzemireni? Oni uznemireni?? A kako je guskama koje šopaju? Jesu li one uznemirene??!! Jedan je sudionik gala večere, na kojoj je tanjur s foie gras koštao 20 dolara, rekao: 'Nevjerojatno je, ananas pašteti dodaje malo kiselosti i kada se sve to skombinira s vinom, ostavlja vas bez daha.' A mene ostavlja bez daha bešćutnost. Iznova i iznova. |
13.07.2012., petak
Plastična katastrofa
|
U jednom muzeju u Zurichu je postavljena izložba kojom se želi ukazati na velike količine smeća koje završi u svjetskim morima i oceanima. Izložba se zove 'Out to Sea? The Plastic Garbage Project', a fotografija ispod teksta pokazuje koliko smeća završi u morima i oceanima svakih petnaest sekundi. Računa se da oko 46,000 komada plastičnog otpada pluta na svakoj kvadratnoj milji oceana. Na izložbi se upozorava da bacanjem smeća u vodu stvaramo tzv. morske plastične juhe te se ističu razlozi za i protiv plastike i njezin utjecaj na zdravlje. Ovo me podjsetilo na nedavno čišćenje dijela korita rijeke Kupe ovdje – pronađeno je na malom prostoru svega i svačega pa čak i jedan bicikl u voznom stanju. Također, ono što ljudi bacaju uz samu obalu Kupe ne da se ni opisati te problem nije samo plastika već svaka vrsta otpada. Sin je nedavno na lokalnom kupalištu u vodi našao i dio od granate – odnijeli smo to policiji i čuvarima kupališta, ali - nitko ništa.  |
12.07.2012., četvrtak
Jednim ugrizom postanite vegetarijanci
|
Neki ljudi htjeli – ne htjeli moraju postati vegetarijancima. Radi se o onima koje ugrize (ne)običan krpelj te nakon toga svaki zalogaj mesa bude popraćen crvenilom kože i nesnosnim bolovima pa čak i anafilaktičkim šokom. Pokretač ove alerigijske reakcije na meso jest oligosaharid, kompleksni šećer koji se nalazi u stanicama sisavaca koji nisu primati, dakle kod krava, svinja, janjadi i ostalih životinja. Kada čovjeka ugrize krpelj (ne svaka vrsta već Amblyomma americanum) slinom unosi tvar zbog koje čovjek postaje previše osjetljiv na spomenute oligosaharide iz mesa pa kada konzumiraju meso, nakon 3 do 4 sata dobijaju alergijsku teakciju te mogu pasti u šok. U SAD-u je sve više ljudi koje je ugrizao ovaj krpelj, a među njima i celebrity Josh Grisham pa se o ovoj vrsti alergije sve više piše. Istraživanja su pokazala da alergiju ne izaziva samo ova vrsta krpelja već i njemu slične te da su zabilježeni i slučajevi u Australiji. Ono što pak zabrinjava jest što je taj krpelj poznat već dugo vremena i također ljudi jedu meso već dugo vremena (i do prije par godina nije zabilježeno da nakon ugriza ljudi počnu patiti od ove alergije) pa sada znanstvenici pokušavaju otkriti što se to dogodilo s krpeljima da su u slini razvili nešto što kod ljudi izaziva takvu vrstu alergije. Možda je Priroda našla svoj put da smanji konzumaciju mesa, tko zna?  |
11.07.2012., srijeda
Vege prehrana za zdravu gušteraču
|
Prehrana koja obiluje povrćem može spriječiti akutni pankreatitis, objavili su švedski znanstvenici s Karolinska Institutet u Stockholmu. Kod akutnog pankreatitisa dolazi do aktiviranja enzima koji uništavaju vlastitu žlijezdu - gušteraču. U 11-godišnjem istraživanju su prikupljeni podaci za oko 80.000 ispitanika odrasle dobi. Sudionici studije su unosili prosječno 2 porcije voća i 2,5 porcije povrća dnevno, piše časopis Gut. Pokazalo se kako konzumacija povrća nije bila povezana s izgledima za pojavu akutnog pankreatitisa, dok je povećana konzumacija povrća (više od 4 obroka dnevno) dovodila do 44 postotnog smanjenja izgleda za akutni pankreatitis. Povrće je imalo najizraženiji pozitivan učinak kod pretilih ispitanika te onih koji su redovito konzumirali alkohol. |
10.07.2012., utorak
Korištenje antibiotika u proizvodnji mesa još uvijek pretjerano
|
Američka kongresmenka Louise Slaughter sama je napravila istraživanje o korištenju antibiotika u proizvodnji mesa, odnosno davanju antibiotika živim životinjama, dok se tove prije klanja i došla je do poražavjućih podataka. Istraživanje je predstavila na 74 stranice, a zaključak je sljedeći: 'Tek mali dio proizvođača mesa i piletine ne koristi antibiotike u prehrani životinja, dok velika većina kaže kako daje antibiotike zdravim životinjama u obliku hrane'. Ono što kongresmenka smatra zabrinjavajućim jest činjenica da većina velikih (najvećih) proizvođača mesa nije ni odgovorila na upitnik o postotcima primjene antibiotika. To su učinili tek mali proizvođači koji su napomenuli da su primorani kupovati hranu od velikih firmi koje kontroliraju tržište te nemaju tu moć da unesu promjenu u način poslovanja iz razloga jer su mali. Oko 80 posto svih iskorištenih antibiotika na svijetu koristi se kod farmskih životinja. Samo u SAD-u godišnje umre oko 99,000 ljudi godišnje zbog infekcija jer su bili otporni na djelovanje antibiotika. Zbog prevelikog korištenja antibiotika stvaraju se bakterije koje su imune na antibiotik, a sve ovo je tek početak. |
09.07.2012., ponedjeljak
Trećina mesojeda ne bi na spoj s vegetarijancem
|
Today.com i Match.com napravili su istraživanje na 4,000 odraslih o tome bi li na spoj izašli s osobom za koju znaju da je vegetarijanac/ka. Čak 30 posto reklo je da ne bi, ni s vegetarijancem ni s veganom. Jedan je antropolog to objasnio riječima: 'U životinjskom carstvu je veoma česo da se nudi hrana u zamjenu za seks. Prva luksuzna hrana za čovjeka bilo je meso pa ono što su dijelili među sobom smatrali su luskuzom. To nije samo kulturna činjenica već i instinkt.' Nadalje, u istraživanju je 66 posto ljudi reklo kako su vegetarijanci i vegani izbirljivi i to ih odbija. Antropolog o tome kaže: 'Vegatarijanci svojom prehranom oglašavaju određeni životni stil za koji se treba potruditi, bez obzira što se radi o zdravom stilu to se drugima ne sviđa. Muškarci su u prošlosti donosili kući poklon. Nije svaki poklon isti, sasvim je drugačija rajčica od gazele.' Iako bi se lako pomislilo da su vegetarijanci i vegani još 'gori' kada se radi o odlascima na spoj i općenito druženju s ljudima koji jedu meso, isto je istraživanje pokazalo da su oni znatno manje izbirljivi u izboru društva, točnije samo četiri posto njih se izjasnilo da ne bi na spoj s mesojedom. Moje mišljenje – istraživanje drži vodu, a mislim da je čak i znatno veći broj onih koji ne bi na spoj s nekim tko ne jede meso. Ja sam uglavnom okružena mesojedima i uvijek moram nešto objašnjavati iako ja njima ne govorim svoje mišljenje o njihovom mesu (osim ako me baš ne izazovu). Ovo blebetanje antropologa je sasvim nevažno i ne može se primijeniti na današnje doba. Sasvim je drugačija bila situacija u prošlosti kada je čovjek danima slijedio životinju prije nego je ulovi (ako je uopće ulovi) što se nikako ne može usporediti s današnjim odlaskom u trgovinu gdje su komadi mesa umotani u plastične plitice i folije i nije potrebno učiniti ništa nego ih premjestiti iz rashladne škrinje u kolica, a da ne spominjem i neusporedivost današnjih farmi sa životinjama s nekadašnjom lovačkom praksom na divlje životinje. |
06.07.2012., petak
Baka Pauk je ukrala sunce
|
Na početku je na jednom dijelu svijeta vladala tama i ništa se nije moglo vidjeti. Ljudi i životinje su se sudarali u mraku te zaključili: 'Ovom svijetu treba svjetlo!' Lisica je rekla kako zna ljude na drugom kraju svijeta koja imaju puno svjetla, ali su previše škrta da ih podijele s ostalima. Oposum je rekao kako će on otići na drugi kraj svijeta i ukrasti malo svjetla. 'Imam čupav rep pa ću u njega sakriti svjetlost', reče i ode. Prikrade se suncu koje je visilo na jednoj grani i otkine komad svjetla te ga sakrije u rep. Međutim, dok je došao do svoje strane svijeta, rep se zapalio i svjetlost izgorila, aisto kao i njegov rep, a od tada oposumi imaju ćelav rep. Nakon ovog reče orao mišar da će po svjetlost na drugi kraj svijeta i ode. Pandžama otkine komad svjetlosti i stavi ga na glavu, ali mu ono sprži perje. Baka Pauk sve je to gledala i kaže: 'Dajte da ja probam!' Prvo je napravila posudicu od gline te isplela mrežu sve do drugog kraja svijeta, gdje je bilo sunce. Bila je tako mala i ljudi na drugom kraju svijeta uopće je nisu primijetili da dolazi. Prikrala se suncu i otkinula komad svjetlosti te ga stavila u posudicu od gline i opet se svojom mrežom vratila do svog kraja svijeta i svima donijela svjetlost. Svi su bili presretni. Baka Pauk ne samo da je donijela svjetlost ljudima već i vatru te ih je naučila kako izrađivati predmete od gline. Cherokee legenda |
05.07.2012., četvrtak
Hrvati uvjereni da jedu (žive) zdravo, a ono...
|
Imam susjede koji kažu da jedu zdravo. A kruh je, uz cigaretu glavna namirnica u kući. Tu je i jedan moždani udar, međutim kažu kako je glavni razlog nekretanje, ništa drugo (bože sačuvaj da je, uz to možda i cigareta!). Oni nisu jedini, većina je jako uvjerena kako jede i živi zdravo, a dovoljno je samo pogledati namirnice koje se nalaze u kolicima kada idete u kupovinu – paštete, hrenovke, kranjske... Gdje je najveći red u trgovini? Pred mesoreznicom i pekarom. Gdje je najveći red kad dođem u Zagreb u Arena centar? Ispred McDonaldsa... Treba li dalje? Očito treba. Evo i rezultata jednog istraživanja: Rezultati istraživanja koje je provedeno u sklopu javnozdravstvene kampanje Zapitaj se za zdravlje! Hrvatske udruge proizvođača bezreceptnih proizvoda HUPBR/CASI pokazali su kako je čak 59 posto ispitanih, starijih od 30 godina, ustvrdilo da su napori koje ulažu u održavanje vlastitog zdravlja dovoljni. Pri tome samo 40 posto ispitanih pazi na prehranu, a samo se polovica redovito bavi tjelesnom aktivnošću, pokazalo je istraživanje koje je proveo GfK – Centar za istraživanje tržišta. 'Pomalo je kontradiktorna činjenica da je većina Hrvata zadovoljna onime što poduzima za svoje zdravlje, a konkretni zdravstveni podaci nam pokazuju nešto sasvim drugo. Oko polovice Hrvata ima prekomjernu težinu, a po pretilosti smo čak peti u Europi, svaka treća odrasla osoba je pušač, a svaka druga osoba u Hrvatskoj umire od bolesti srca i krvnih žila', izjavila je Sonja Katanec, predsjednica Udruge CASI. Istraživanje o zdravstvenim navikama u Hrvatskoj je dio kampanje Zapitaj se za zdravlje! koju je ove godine po prvi puta organizirala Udruga CASI. Njome se pojedince u Hrvatskoj nastoji osvijestiti da je zdravlje dobrim dijelom njihova vlastita odgovornost te da se uz zdrave odluke i odustajanje od loših navika može značajno unaprijediti. 'Očigledno je da su pojedinci u Hrvatskoj zainteresirani za vlastito zdravlje, no još uvijek nisu dovoljno osviješteni što to u stvari znači. Koja je to normalna tjelesna težina, što znači zdrava prehrana, što znači tjelesna aktivnost i odgovorno samoliječenje? Koji su stvarni rizici od štetnih životnih navika? Razina edukacije i odgovornosti pojedinca spram vlastitog zdravlja zadaća su svakog od nas i cjelokupnog zdravstvenog sustava', zaključila je Sonja Katanec. Uz ovo treba dodati da u Hrvatskoj ima 18 posto pretilih osoba, a čak ih trećina ima problema s prekomjernom težinom. |
04.07.2012., srijeda
Manje mesa da se spriječi deforestacija
|
Union of Concerned Scientists (UCS) poslao je priopćenje u kojem su zabrinuti jer sve veća konzumacja mesa potiče sve veću deforestaciju, odnosno krčenje šuma, a ponajviše na područjima svijeta gdje se nalaze važne prašume. Iako konzumacija mesa u SAD-u pada već nekoliko godina za redom, ova je država još uvijek među vodećim konzumentima mesa, plus raste konzumacija mesa u drugim državama koje su tradicionalno koristile malo mesa u svojoj prehrani. Zbog svega se krče prašume kako bi se stvorila polja za uzgoj hrane za stoku. UCS piše: 'Proizvodnja mesa, posebice govedine, traži veliku količinu zemljišta. Globalno je konzumacija mesa porasla tijekom zadnjih nekoliko godina, a samim time se povećao i prostor potreban za uzgoj životinja, najčešće od deforestacija tropskih šuma. Ovaj je trend vodeći uzrok globalnog zagrijavanja.' Ističe se kako je oko 60 posto poljoprivrednog zemljišta diljem svijeta iskorišteno samo za proizvodnju govedine, a tako dobiveno meso daje svega 2 posto kalorija. Proizvodnju mesa nazivaju 'neefikasnim iskorištavanjem prehrambenih resursa' jer se za 10 kg utrošenih žitarica dobije tek 1 kg mesa (a u drugim istraživanjima taj je omjer dokazano znatno veći). Krave također svojom probavom proizvode velike količine metana koji je veliki zagađivač zraka, a također i izmet s farma vodeći je zagađivač voda. Uz ovo se ističe kako žitarice koje se koriste u ishrani farmskih životinja ne idu direktno u ljudsku konzumaciju, a kada bi išle, znatno veći broj ljudi mogao bi se mogao prehraniti nego kada se prehranjuje mesom, čime bi se znatno smanjila i raširenost gladi. Jedna studija iz 2011. godine pokazala je da je janjetina gore meso od govedine kada se radi o zagađenju okoliša. Ovome treba dodati i patnje životinja pa je izuzimanje bilo kakvog mesa najbolja opcija. I za Zemlju i za čovjeka i za životinje.   |
03.07.2012., utorak
Tko jede najviše mesa?
Amerikanci su jedni od najvećih konzumenata mesa po glavi stanovnika, iako je pala konzumacija mesa u ovoj naciji od 2007. do 2012. godine za oko 12 posto.Amerikanac pojede tri puta više mesa od prosječnog Ukrajinca i dvanaest puta više od stanovnika Bangladeša. U istom rangu je i Australija te Španjolska, a tek nešto manja konzumacija mesa je u nekim latinoameričkim državama te u Europi i Kanadi. Očito se radi o životnom standardu i konzumaciji mesa, odnosno gdje je on bolji, to se više jede ova namirnica. U isto vrijeme očit je i boom modernih bolesti u ovom dijelu svijeta. |
02.07.2012., ponedjeljak
Superiornost
|
'Zaboravljamo i zato sebe smatramo superiornima. No, mi smo samo dio cjeline i trebamo razumjeti gdje se nalazimo, a to je negdje između planine i mrava. Svaki čovjek dobija informacije iz središta kruga. Ako nismo pažljivi počinjemo misliti da smo mi središte kruga, središte svega. Stoga je lako postati egoističnim. Kada to postanemo, milslimo da smo iznad svega i da smo superironi. Ali zapravo smo samo jedan, mali dio velike cjeline. Svemir je cijeli povezan. Svaki dio je tu da učini ono što treba i za što je stvoren. Također, svi moramo poštovati svaki taj mali dio. Mi nismo ni iznad ni ispod ostalih stvari. Ne trebamo vladati ničime, samo trebamo poštovati i biti u harmoniji s prirodnim sistemom.' Oren Lyons, Onondaga pleme  |
