Indijanka vegetarijanka
31.01.2012., utorak
Poglavica Dan George:
|
'Ako razgovaraš sa životinjama, i one će razgovarati s tobom, i poznavat ćete jedni druge. Ako ne razgovaraš s njima, nećeš ih poznavati. Ono što ne poznaješ, to te plaši. Kad se netko boji, on uništava.' |
30.01.2012., ponedjeljak
Što se krije iza piletine?
|
Udruga Savez za zaštitu okoliša i prirode (BUND) u svojem najnovijem istraživanju o antibioticima u piletini tvrdi da je svaki drugi uzorak iz njemačkih supermarketa zaražen klicama otpornima na antibiotike. Razlog tome je masovni uzgoj, u kojemu uzgajivači na jednom četvornom metru drže i do 24 životinje, a to je moguće samo uporabom velikih količina antibiotika. No, čak i uzgajivači s manjim brojem životinja priznaju da je njihovo meso masovno proizvedena industrijska roba jer potrošači žele jeftino meso, pa tržišni udio 'bio-piletine' u Njemačkoj iznosi tek jedan posto i već godinama ne raste. Na ekološkim imanjima kokoši dobivaju ekološku hranu i žive tri mjeseca. Zaštitnica prava potrošača Sabine Klein smatra da su glavni problem uvjeti u kojima se drže životinje, koji razbolijevaju životinje zbog čega se onda koriste antibiotici. |
27.01.2012., petak
Dvije kujice
Dvije kujice traže dom. Slatke i umiljate. Sve informacije na 098/1305146 ili na sretnakuca@mail.com . |
26.01.2012., četvrtak
Pitagora o mesu
|
Živio je od 580. do 500. pr.n.e., bio je grčki filozof i matematičar: 'Sve dok ljudi budu ubijali životinje, ubijat će i jedni druge. Uistinu, onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav. Ako tvrdite da ste po prirodi stvari određeni za mesnu vrstu ishrane, onda prvo osobno ubijte ono što želite jesti. Međutim, učinite to vlastitim rukama, bez pomoći mesarske sjekire, noža ili bilo kakvog oružja. Zar da čovjek mojega uma jede leševe?' |
25.01.2012., srijeda
Theresa Cheung: 'Kako vidjeti svoje anđele?'
|
Knjiga na oko 320 stranica koja pokušava dokazati da su anđeli svuda oko nas i da svako biće ima svoje anđele koji paze na njih, samo ih neki osjećaju u svojoj blizini, a drugi su prezaposleni da bi ih osjetili. Autorica tako navodi da svi oni sitni znakovi koje možemo vidjeti – primjerice oblaci, pero u zraku, lijepi mirisi za koje ne znamo odakle dolaze zapravo znak da su anđeli tu, kraj nas. Ono što mi se svidjelo je opis zašto se nekada osjećamo umornima iako smo dosta spavali tijekom noći – možda je naša duša bila anđeo koji je nekome pomagao. |
24.01.2012., utorak
Morissey o jedenju mesa:
|
'Nitko ne može smisliti dobar argument za jedenje životinja - nitko ne može. Ljudi, kao neku vrstu šale, kažu 'ukusno je', ali ukusno je samo nakon što ste dodali priloge, stavili sol i papar, skuhali i trebate napraviti tristo stvari da prikrijete pravi okus. Ako stavite prilog na stolac ili tkaninu, vjerojatno će imati sasvim lijep okus.' |
23.01.2012., ponedjeljak
O duhu
|
'Sve je duh i sve je povezano. Ako je sve povezano, mi se ne možemo otpojiti. 'Otpajanje' nije pravi izbor. Zato smo uvijek duhovna bića bez obzira što činili. Svaki alkoholičar je duhovno biće. Sva naša braća i sestre su duhovna bića. Možda se ne ponašamo ispravno, ali smo duhovna bića. Naš je izbor hoćemo li živjeti u harmoniji s duhovnim načelima ili izvan harmonije s duhovnim načelima.' William Commanda, pleme Algonquin |
20.01.2012., petak
Biba traži topli dom
Kujica Biba, stara oko dvije godine, traži topli dom. Pronađena je sa svojih 6 štenaca koji su umrli od gladi. Ima li netko tko bi je primio k sebi i pružio joj puno ljubavi jer ona će vratiti stostruko? Nimalo agresivna, priviknuta na povodac, draga i umiljata. Sve informacije na 098/1305146. |
19.01.2012., četvrtak
Koliko razumiju psi?
|
Rekla bih da osjećajno razumiju milijun puta više nego 99 posto ljudi, a kada se radi o mentalnim sposobnostima, evo rezultata novih istraživanja - istraživanjem je utvrđeno da pas ima slične kognitivne sposobnosti kao otprilike dvogodišnje dijete. Psi ne samo da reagiraju na riječi koje izgovaramo, već shvaćaju i njihov smisao te ton našega glasa. Voditelj istraživanja, József Topal iz Mađarske akademije znanosti, navodi kako način na koji pas reagira odgovara reakciji djeteta uzrasta od šest mjeseci do dvije godine, a pas najbolje reagira kada se s njim uspostavi vizualni kontakt, kao uostalom i bebe i mala djeca. Psi shvaćaju našu želju za komuniciranjem i trude se shvatiti što od njih tražimo i što mislimo. 'Oni mogu pročitati radost u našem pogledu', kazao je Topal. Stoga me jako rastužuje kada vidim koliko je napuštenih divnih stvorenja na hrvatskim ulicama i još uvijek rijetkim skloništima za napuštene životinje. Rastužuje me to kada vidim da ljudi radije kupuju rasne pse nego da spase kojeg s ceste. Snobizam doista nema granica, kao ni ljudska želja za hranom – što više, što raznovrsnije, kao da je parola. Tako iz Kine stiže sljedeća vijest - kamion koji je vozio prema južnokineskoj provinciji Guangdong presreli su u ponedjeljak lokalni predstavnici vlasti i volonteri, nakon što je jedan bloger preko interneta uputio poziv za pomoć, kada je uočio životinje u kamionu na autocesti. U kamionu je bilo natrpano više od 1,000 pasa, koji su bili na putu u klaonice, za ljudsku prehranu. Psi, od kojih su neki u kritičnom stanju, prevezeni su na propalu farmu svinja u gradu Changsheng. Sjetimo se da je ovih tisuću pasa samo kap u moru na ovom tržištu te se isto tako, prije nego bacimo kamen, sjetimo da su svakoga dana milijuni drugih dragih bića, svinja, krava, pilića i ostalih u istoj situaciji na zapadnjačim autocestiama, nagurane u kamione i farme, na putu do klaonica... |
18.01.2012., srijeda
Mesom stižu ubojiti virusi iz Afrike
|
Novo istraživanje u američkim zračnim lukama otkrilo je meso majmuna koje je bilo zaraženo retrovirusima i herpesvirusima. Nijedan od njih nije ubojit, međutim, ova mala studija tek je zagrebla po površini ilegalne trgovine za koju se zna da je vrlo raširena i unosna. 'Sedamdeset i pet posto bolesti prenese se sa životinja na ljude, bilo izravno ili preko stoke', rekla je Kristine Smith, voditeljica studije veterinarka iz EcoHealth Alliance u New Yorku. Poznato je da sličan rizik predstavlja i ilegalna trgovina kućnim ljubimcima. U 2003. godini deseci ljudi u SAD-u zarazili su se majmunskim boginjama. Potraga za izvorom infekcije dovela je do trgovine životinjama pored Chicaga u kojoj je gambijski štakor zarazio prerijske pse koji su konačno postali nečiji ljubimci. Unosan posao krijumčarenja mesa divljači u Europu i Sjevernu Ameriku otkriven je posljednjih godina. Nova studija u kojoj su sudjelovale i neke organizacije za zaštitu životinja prva je koja je istražila mogućnost širenja zaraza iz mesa na ljude. U njoj je analizirano meso zaplijenjeno u pet najvećih američkih zračnih luka – uzorci 60 životinja od kojih 25 primata među kojima i babuna, čimpanzi i zelenih majmuna. Čak 50 posto uzoraka mesa primata bilo je inficirano najmanje jednim virusom. Osam uzoraka bilo je zaraženo humanim fomi virusom koji se prenosi na ljude, ali ne izaziva bolest. Međutim HFV je srodan retrovirusima poput SIV-a koji se smatra pretečom HIV-a. Jedna od opasnih bolesti koje se s majmuna mogu prenijeti na ljude je ebola. Među ostalima nose je čimpanze, gorile i bonobi, a zaraza je moguća preko njihova mesa. |
17.01.2012., utorak
Salame, kobasice i hrenovke uzročnici raka gušterače
|
Jedete li svakodnevno kobasicu ili salame, povećavate rizik od raka gušterače za gotovo 20 posto, pokazuje novo istraživanje iz Švedske (Karolinska Institut). Čak i male količine prerađenog mesa, povećavaju šanse od pojave opasnog raka. Švedski znanstvenici su u novoj studiji ustanovili da samo 50 grama prerađenog mesa na dan povećava rizik od ove bolesti za 19 posto. Ovu količinu pojest ćete ako jedete samo jedan hot dog ili pojedete par kriški salame. Jedete li prerađene mesne proizvode u količini od 100 grama na dan, rizik se povećava na 38 posto. Tko jede 150 grama prerađenog mesa dnevno, rizik od pojave raka gušterače penje se na 57 posto. Uz ovakve vrste mesa među uzorčnicima raka gušterače su i alkohol te pušenje i pretilost. Rak gušterače se često zove 'tihim ubojicom', jer u ranoj fazi obično nema simptoma. Čak i kad se jave, simptomi su neodređeni - javlja se bol u leđima, gubitak apetita i gubitak težine. Kad bolest bude dijagnosticirana, obično je riječ o zadnjim fazama, pa je i smrtnost od ovog karcinoma među najvećima - samo tri posto oboljelih žive duže od pet godina. |
16.01.2012., ponedjeljak
Nedžma: 'Badem'
Roman na 175 stranica. Autorica je četrdesetogodišnjakinja koja piše pod pseudonimom, a najvjerojatnije je iz Maroka. Poslužila se preudonimom kako bi se zaštitila od islamista jer roman nije baš svakidašnja priča koja stiže iz neke muslimanske zemlje. Naime, radi se o erotsko – egzotično – realistično – pomalo perverznoj priči koja je prepuna otvorenih seksualnih igara, maštanja i riječi. Roman bi prije legao kao zabavno ljetno štivo, ali i ovako je pročitan vrlo brzo. Iza erotike zapravo se skriva i surova realnost u kojoj žive žene u mnogim islamskim zemljama.  |
13.01.2012., petak
O soji
|
U intervjuu za portal Biologija.com.hr ravnatelj Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping, Franjo Plavšić, ističe da senzacionalistički članci čine zlo jer šire neopravdane strahove među ljudima. Osvrnuo se na neke popularne mitove, jedan od njih je i o štetnosti soje koji se kod nas često pojavljuje. Prema dr. sc. Franju Plavšiću tvrdnje da je soja kancerogena prilično su besmislene, što potvrđuju čak i laicima očigledne činjenice. 'Sve je krenulo od protivnika GMO soje koji nisu imali ništa protiv korištenja tradicionalne namirnice. Onda su se iz meni nejasnih razloga svih soja dohvatili neki drugi ljudi. Počeli su se javljati radovi o karcenogenosti fitoestrogena (npr. rak dojke u žena) ili o reproduktivno toksičnim učincima (npr. feminiziranje muškog ploda ili štetan utjecaj na plodnost u muškaraca). Bilo je i tvrdnji o brojnim drugim štetnim učincima, kao što je npr. demencija. Ključno je da niti jedan takav rad nije prihvatila ozbiljna znanstvena zajednica jer dokaza za njihove tvrdnje zapravo nije bilo. Uostalom, već će i običan građanin zaključiti kako se na njih ne treba obazirati. Tako je npr. učestalost raka dojke u Japanki značajno niža nego u europskih žena. Što se tiče plodnosti, treba samo spomenuti kako je natalitet u zemljama gdje se jedu soja i njezini proizvodi znatno veći nego npr. u mesu sklonoj Europi. Konačno, ne bih se nikako mogao složiti da su ti narodi manje inteligentni i sposobni od Europljana.' |
12.01.2012., četvrtak
2010. – 10,1 milijarda ubijenih životinja samo u SAD-u
|
Prema izvješću Farm USA u 2010. godini samo je u SAD-u ubijeno 10,1 milijarda životinja za hranu. Od toga je 9,1 milijardi bilo pilića, 460 milijuna kokoši koje su se prvo koristile za proizvodnju jaja, 270 milijuna purana, a ostatak su krave, svinje, patke i guske. Za 2011. godinu brojke su još poraznije – povećanje od jedan posto. Ne znaju se sasvim točni podaci za ribe, međutim jedan istraživač kaže kako je samo u 2010. godini ubijeno 53 milijardi morskih i slatkovodnih životinja za izravnu ili neizravnu ljudsku konzumaciju. Jedan Amerikanac tako u prosjeku pojede 28 kopnenih životinja i 175 vodenih godišnje. Bloomberg piše kako će u ovoj godini proizvodnja mesa pasti za pet posto, s tim da će cijene ići gore. Također, procjenjuje se da čak 51 posto emisija štenih plinova odgovornih za promjenu klime dolazi upravo s farmi životinja koje se ubijaju za hranu. Sve skupa brojke od kojih se ledi krv u žilama. A kad se samo sjetim svi ostalih dijelova svijeta! Kolilo je samo patnje nanijeto životinjama u Hrvatskoj koja je relativno malo tržište. Prestrašno. |
11.01.2012., srijeda
Harvard: mlijeko nije dio zdrave prehrane
|
The Harvard School of Public Health poslalo je snažnu poruku američkom Ministarstvu poljoprivrede, a glasi: 'Česta upotreba životinjskog mlijeka nije dio zdrave prehrane!' Naime, Harvard je nedavno izdao smjernice za vodič za zdrav tanjur - 'Healthy Eating Plate'. U poruci se također ističe da na vodič nije utjecao niti jedan industrijski lobist. Navodi se kako je čest unos mlijeka povezan s rizikom od raka prostate kod muškaraca te rakom jajnika kod žena, posebice ako se pije puno mlijeka u pubertetu. Dodaje se i da mliječnih proizvodi nisu najbolji izvor kalcija već se preporučuje da se kao izvor kalcija radije koriste kelj, blitva, sojino mlijeko i grah. |
10.01.2012., utorak
Sjekači amazonske prašume spalili Indijanku
|
Amazonska prašuma uništava se strelovitom brzinom. Sjeku se stoljetna stabla, a na mjestu gdje su nekad rasla stvaraju se pašnjaci za stoku ili se sadi soja za prehranu farmskih životinja na zapadu. Stoga je svaki pojedeni hamburger itekako težak, ne samo za želudac već i za savjest. No, danas nije riječ o tome već o nepravdi koja se u Amazoniji, osim životinjama i biljkama čini i ljudima, starosjediocima. Zadnja vijest koja je došla iz tog područja je da su sjekači šume naišli na djevojčicu Indijanku iz plemena koje još nije poznato, odnosno koje nije došlo u doticaj s bjelcima. Našli su je i zapalili. Navodno postoji i snimka cijele lomače. Ovo nije izoliran slučaj. Na stotine smrti zabilježeno je u ovom području samo zbog nečije gramzivosti. Tako bjelci često premlaćuju Indijance na koje naiđu, a ne sve brazilska vojska i policija zatvara oči jer i sami imaju koristi od sječe ili su zastrašeni snažnim lobijima. FUNAI, organizacija za Indijance u Brazilu kaže kako je od 2003. do 2010. godine u Amazoniji ubijeno 452 Indijanca, no stvarni je broj ubojstava puno veći jer Indijanci zapravo sve rijetko prijavljuju. |
09.01.2012., ponedjeljak
Anchee Min: 'Carica Orhideja'
|
Povijesni roman na 450 stranica, priča o posljednjem kineskom caru i njegovim priležnicama. Knjiga je prepuna detalja o 'uzvišenom' životu Nebeskog sina. Sve vrvi pravilima koja lome i samog cara. Tu su i kazne od kojih zastaje dah pa tako komadanje i samo ubojstvo i nisu toliko strašni koliko kazne prilikom kojih je čovjek još uvijek živ, a pati se. Primjerice jedna od kazni je da se čovjeka stavi u vodu do glave,a oko njega pliva izmet. A jedna od časti je – da se s carem u grobnicu zakopa živa priležnica. Tu je i šokantna priča o eunusima koji su kastrirani, no mnogi roditelji čine to svojoj djeci kako bi ih spasili iz života punog siromaštva. Na kraju Kina dolazi u sukob s Engleskom, Fransukom i Rusijom, ostaje bez dijela teritorija, stranci pišu pravila, a nezaobilazni su i monarsi koji šire svoju vjeru. Doista, roman koji dugo ostaje u sjećanju. |
05.01.2012., četvrtak
Zapis Georgea Bernarda Showa:
|
Nedjeljom čovjek za svjetlo moli da ne bi skrenuo sa svojega puta; Dosta mu je rata, borbu ne voli, no ipak leševe pohlepno guta. |
04.01.2012., srijeda
Ljudi i misli
|
'Ljudi moraju biti odgovorni za svoje misli pa ih moraju naučiti kontrolirati. To nije lako, ali se može učiniti. Misli kontroliramo tako što kontroliramo svoj govor. Kada god to odlučimo, možemo sami sa sobom razgovarati na drugačiji način. Borba dolazi s eomocijama koje su povezane s našim mislima. Ako su naše emocije intenzivne i nemamo kontrolu nad njima, možemo si povikati: 'Stop!' a nakon toga duboko udahnuti nekoliko puta te nakon toga zamoliti Kreatora da nam pošalje pravu misao, pravu odluku ili pravu akciju. Ako ovo prakticiramo neko vrijeme, naše misli će se promijeniti. Pomaže ako ujutro zatražimo od Kreatora da usmjeri naše razmišljanje. Kreator nam voli pomagati.' Rolling Thunder, Cherokee |
03.01.2012., utorak
Crveno meso povezano s pojavom tumora bubrega
|
Istraživači su, proučavajući podatke pola milijuna Amerikanaca starijih od 50 godina, utvrdili da osobe koje jedu najviše crvenog mesa imaju 19 posto veće izglede za pojavu raka bubrega od onih koje su jele malo crvenog mesa. Veći unos kemikalija koje postoje u mesu sa žara ili roštilja također je povezan s povišenim rizikom od ove bolesti, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu American Journal of Clinical Nutrition. Naši nalazi potvrđuju prehrambene preporuke za prevenciju raka koje je izdalo Američko društvo za borbu protiv raka - ograničite unos crvenog ili prerađenog mesa i pripremajte meso pečenjem ili kuhanjem", kaže znanstvenica Carrie Daniel s Američkog nacionalnog instituta za rak. Istreživanjem je utvrđeno da se u ukupnom broju rak bubrega pojavio kod oko 1800 osoba. Prosječno su muškarci konzumirali od 57 do 85 grama crvenog mesa dnevno, a žene otprilike polovicu te količine. Uočeno je da osobe koje su dnevno prosječno jele 110 grama crvenog mesa imale 19 posto veći rizik od pojave raka bubrega od onih koji su jele manje od 30 grama dnevno. |
02.01.2012., ponedjeljak
Iz dnevnika Augusta Šenoe
|
Bilo je to posljednje Silvestrovo Augustova života. Imao je samo 43 godine života, kada je umro, 13.12.1881. godine (prije 130 godina). Napisao je sljedeće: "Svršeni su računi ove godine. Bila je Boga mi crna po nas Hrvate. Dobrote nedoživismo nikakove, zla i premnogo. Kiša i tuča, poplava poharala zemlju... 9. studenoga ošinu nas strahoviti potres te uništi u našem liepom Zagrebu mnogo liepih nada. Ne samo ljudi, ne samo Madjari i Austrijanci, i narav se proti nama urotila, sve zlo je navalilo na nas biedne Hrvate. Hoće li bolje biti? Mora jedan put, ta gore nemože biti nego što je sada. Da se ta crna godina i ljuto zavši, padala je danas u Zagrebu tuča. Vrieme je toplo, vlažno kao u proljeće, sniegu ni traga. Mi stojimo moralno i materijalno u blatu. Hoće li Bog tome biednome narodu ikada pomoći? upitah se često za ovih zadnjih dana godine. Čovjek gotovo da sdvoji, toliko se pojavila kod nas kukavica, toliko ništarija i propalica, toliko ima lopovštine, da te groza hvata. Poštenje, dosljednost, karakter dan danas su kod nas gotovo suvišni pojavi." |
