Indijanka vegetarijanka
30.12.2011., petak
Odlične bruskete s tikvicama
Kriške kruha 1 glavica crvenog luka 2 tikvice nekoliko češnjeva bijelog luka po žlica sezamovih i suncokretovih sjemenki maslinovo ulje malo ljute feferone sol, papar Na maslinovom ulju izdinstati crveni luk narezan na kockice. Tikvice narezati na kockice i dodati u luk. Dinstati dok ne uvene. Maknuti s vatre. Sjemenke popržiti na tavi bez ulja, da malo potamne. Umiješati ih u tikvice te dodati i nasjeckani bijeli luk i malo nasjeckane ljute feferone. Posoliti i popapriti. Kriške kruha malo pošpricati maslinovim uljem, na njih složiti miks s tikvicama i kratko zapeći u pećnici. |
29.12.2011., četvrtak
U SAD-u pad potrošnje mesa
Prema Daily Stock Reportu za 2010. godinu, ovo je bila četvrta godina za redom u kojoj se u SAD-u zabilježio pad potrošnje mesa. I to usprkos činjenici da raste broj stanovnika. Najviše je pala konzumacija govedine, mada i piletina te svinjetina također bilježe značajan pad potrošnje. Mnogi smatraju da je razlog ovoj pojavi recesija te se ljudi više okreću jeftinijem povrću. Također, javnost je potresao i dokumentarac 'Forks Over Knives' te objava bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona kako se veganskom prehranom riješio ozbiljnih srčanih problema. Mnogi Amerikanci, osim mesa, odbacuju i jaja te mliječne proizvode jer je sve više dokumenata koji svjedoče kako se nehumano prema životinjama odnosi u toj grani industrije. Više na: http://mfablog.org/ |
28.12.2011., srijeda
Zakon – Bolivija jedina država u Južnoj Americi bez McDonald'sa!
Krvavi lanac restorana McDonald's ima oko 31,000 restorana diljem svijeta i svakodnevno poslužuje oko 58 milijuna ljudi. Ali ne u Boliviji. Ondje su otvorili restorane, ali zbog slabe zainteresiranosti morali su ih zatvoriti! Barem neka odlična vijest! U Boliviji su se u osam restorana 14 godina borili da lokalnom stanovništvu nametnu nezdrave menije, hamburgere, McNuggetse, Happy Mealove i slično. Ali jednostavno nije prošlo. Tako je danas Bolivija, koja ima 10 milijuna stanovnika, ponosna jedina država u obje Amerike bez ijednog McDonald's restorana! Na kraju je snimljen i dokumentarac o bolivijskom fenomenu u kojem je intrevjuiran običan puk, nutricionisti, kuhari i mnogi drugi. Zaključeno je da ovaj lanac restorana nije prošao u Boliviji jer su u reklamama koristili riječi koje su upalile svugdje drugdje – radi se o riječima 'fast food'. Naime, prosječnom Bolivijcu fast food je čista suprotnost od onoga za što smatraju da normalan obrok mora biti – odnosno da treba biti spreman polako, s ljubavlju i predanošću, a ne brzo i kao na pokretnoj traci što upravo McDonald's nudi. Eh, kada bi svi, posebice Hrvati češće izbjegavali McDonald's, ali i ostale fast food prčvarnice, svijet bi bio puno ljepši jer hrana s njihovog menija ima dvojbene prehrambene vrijednosti te defitnitivno duboku ne-ekološku praksu. |
27.12.2011., utorak
Vegetarijanska hrana je ekološkija
Nešto se mora jesti i sve što radimo na neki način prlja planet. Ipak, ne možemo živi pod zemlju i od nečeg se mora živjeti. Zašto ne od vegetarijanske hrane? Studija koju je proveo Sustainable European Research Institute iz Beča, a poduprla ga je i austrijska podružnica Greenpeacea, pokazala je da je vegetarijanska hrana znatno ekološkija. Evo točnih podataka – proizvodnja tofua i seitana emitira čak 95 posto manje plinova nego što to čini proizvodnja mesa. U studiji je dokazano da proivodnja jednog kilograma tofua ili sietana emitira oko 350 grama CO2, a za istu količinu mesa emitira se 7,200 grama CO2. U isto vrijeme i jednako važno, zna se da je za proizvodnju tofua i seitana potrebno 98 posto manje tla nego što ga je potrebno za proizvodnju iste količine mesa. A ovome treba dodati i patnju životinja koja se izbjegava ovom vrstom prehrane, što je mnogima (među njima i meni) najvažnije. Više na: http://www.justmeans.com/Vegetarian-Food-Is-More-Sustainable/51252.html |
23.12.2011., petak
Koliko okrutnosti ste spremni progutati?
22.12.2011., četvrtak
Fine zobene pahuljice
Potrebno: zobene pahuljice voda zaslađivač po želji šaka grožđica Stavlja se omjer – jedan dio pahuljica, tri dijela vode. Dakle, stave se kuhati pahuljice, voda i grožđice oko deset minuta, uz miješanje. Nakon toga se posluži u zdjelicu u kojoj se doda zaslađivač po želji, primjerice žličica meda, javorovog sirupa ili slično. I dobar tek. Ako se stavi jedna čajna šalica pahuljica-tri šalice vode, može se u hladnjaku čuvati dan-dva i npr. podgrijati za doručak. |
21.12.2011., srijeda
Koristite li eko kuglu?
Eko kugla za pranje veša prvo se na TV-u prodavala za nekih 200 kuna, a sada se jedna vrsta može naći i za 60-ak kuna. I upravo sam tu kupila. 'Zašto ne bih probala?' pitala sam se. I eto probala sam. I kao i s običnim praškom za veš, nekad sam zadovoljna, nekad nisam. Definitivno se ne smije pretrpavati perilica, ali isto je i kad se pere s praškom. Ako se doda omekšivač, miriši, isto kao i s običnim praškom, ali omekšivač izbjegavam. Ako se nakon pranja veš dugo ostavi stajati u perilici, ima čudan miris, ali isto je i s običnim praškom. Masne mrlje ne opere, ali ne opere ih ni običan prašak. No, oprala je mrlje od paradajza, što me ugodno iznenadilo. Negdje sam pročitala stručno mišljenje o tim eko kuglama te su rekli da je sve to skupa sr... te da se na isti način može staviti i običan kamen i tako prati veš. A onda mi je palo na pamet kako se veš prao u stara vremena, na rijekama... Sve u svemu, još istražujem eko kuglu. Sadašnji je zaključak - ako perilica nije pretrpana, definitivno dobro opere. |
19.12.2011., ponedjeljak
Poklanja se umiljata kujica
16.12.2011., petak
Moj tisućiti post!
Indijanci se tradicionalnom prehranom bore protiv dijabetesa Dijabetes tipa 2 veoma je raširen među indijanskom populacijom, a među nekim plemenima raširenija je od prosjeka u drugim plemenima. Primjerice čak polovica Indijanaca koji žive u rezervatu Tohono O’odham u SAD-u ima ovaj tip dijabetesa. Zbog svega su se neki od njih odlučili vratiti tradicionalnom načinu prehrane. I dok mnogi Indijance smatraju lovcima, zapravo su prije svega ovisili o uzgoju biljaka, a lov je najčešće ovisio o sreći. Tako se danas mnogo okreći uzgoju tradicionalnih biljaka, jer dok su one prevladavale u prehrani Indijanaca ovaj narod nije imao niti jednog slučaja dijabetesa. Sve se promijenilo otkada su se okrenuli občnoj američkoj prehrani baziranoj na fast foodu, prepunoj ugljikohidrata, soli i šećera. Dakle, Indijanci u ovom rezervatu opet započinju uzgajati stare biljke, koje su prevladavale u njihovoj prehrani prije nekoliko desetaka godina, ali i ranije. To su razne vrste graha, cvjetovi određene vrsta kaktusa, kukuruz, bundeva. Također, u škole u rezervatu jednom tjednoo poslužuje se upravo tradicionalno indijansko povrće. Zade Arnold, tinejdžer je koji je započeo sa sadnjom indijanskih biljaka koje su jeli stoljećima o svemu kaže: 'Volim ovo raditi jer dolazim u doticaj sa sjemenom koje su ljudi sadili prije nekoliko stotina godina. Sadimo ga i pjevamo iste pjesme i molimo iste molitve kao onda.' |
15.12.2011., četvrtak
Uhvatila sam pogled
Moj muž je mesojed, pravi mesojed. Negdje sam pročitala izraz 'tip od mesa i krumpira'. E da, baš takav. I ide na koljevine, što ja mrzim. Mrzim mirise koje donese sa sobom. Miris dima, krvi, mesa... smrti. A uz to obično i alkohola. Kiseline. No, nedavno mi je priznao – iako voli meso, mrzi koljevine. Ovo vjerojatno ne bi nikad priznao svojim prijateljima kolinje-loversima. I onda sam uhvatila onaj pogled u njegovimm očima. Ono kada sam vidjela da mu je muka od toga trenutka, od ubojstva životinje, onaj pogled koji govori: 'Nije to u redu.' Ali jebena tradicija uvijek odnese pobjedu. |
14.12.2011., srijeda
John Virapen: 'Nuspojava: smrt, ispovijedi farmaceutskog insidera'
John Virapen godinama je radio u farmaceutskoj industriji i to tako da je nagovarao liječnike te vladine ljude u raznim državama da odobre pojedini lijek. Stvar je u tome što nijedan lijek nije testiran temeljito, a nuspojave se zanemaruju i zataškavaju. Kada mu je bilo dosta svega i svoje uloge u cijeloj priči, odlučio je izaći i sve reći. Istinu od koje se ledi krv u žilama, a ta je da farmacesutska industrija gleda samo na profit, uopće joj nije bitno zdravlje ljudi. Zapravo, bitnije je dobiti i opisati neku novu bolest kako bi se onda izašli s novim, čudotvornim lijekom i na njemu zaradili milijarde. Nekoliko citata: 'Osobno nisam nikog ubio, ali posredno se osjećam odgovornim za njihovu smrt. Nisam ubio, ali sam bio dobrovoljno oruđe farmaceutske industrije.' 'Manipulacije voljom igraju važnu ulogu u farmaceutskoj industriji. Ima li opasnijeg oruđa od osobe čijom se voljom manipulira? To je isto kao da ste prodali dušu vragu.' 'Znate li da velike farmaceutske korporacije troše oko 35,000 do 40,000 dolara godišnje po liječniku praktičaru kako bi ga uvjerile da propisuje njegove lijekove?' 'Automobil kojem kočnica svaki put ne funkcionira, kojem vjetrobran ispada kad se vozi preko 64 km/h ili kojem su ispušni plinovi preusmjereni u kabinu vozila ne bi uspio na tržištu. Lijekovi s jednako opasnim nuspojavam uspijevaju.' |
13.12.2011., utorak
Jane Goodall: 'Meso predstavlja strah, bol i smrt'
Jane Goodall danas ima 77 godina i aktivno se bori za prava životinja, ali i ljudi. Nedavno sam pročitala njezinu odličnu knjigu u kojoj govori o životu s čimpanzama. O jedenju mesa je rekla: 'Pročitala sam knjigu Petera Singera o oslobođenju životinja. Kada mi je nakon te knjige došlo meso kao objed na tanjuru, shvatila sam da ono simbolizira strah, bol i smrt, a ja to ne želim u svom tijelu. Jednostavno sam ga prestala jesti.' Uz ovo je rekla: 'Ohrabrujem ljude da razmisle o odlukama koje prave. Što ste kupili? Odakle je ta roba stigla? Od čega je napravljena? Dolazi li iz daleke zemlje? Je li u proizvodnji uključen robovski rad ili rad djece? Je li zbog te robe bilo velike okrutnosti nad žvitoinjama, kao što je npr. meso s farmi? Pazim na male stvari i kada bi mnogo ljudi radilo isto, to bi pokrenulo ogromnu promjenu!' |
12.12.2011., ponedjeljak
Gorila u zoološkom vrtu
Ova je nesretna gorila snimljena u zoološkom vrtu u Miamiju. Fotografija je prijavljena za veliko fotografsko natjecanje National Geographica. Ne izvire li velika tuga iz lica ove zatočene životinje? |
09.12.2011., petak
Koja korist od prijavljivanja mučenja životinja?
Zakon postoji. Samo ga nitko ne provodi. Prije nekog vremena sam pisala o psima koje sam našla svezane na kratkim lancima, bez skloništa od kiše, mršavi, a hrana i voda im se očito davala tek povremeno. Bili su i agresivni od takvog života. I onda sam odlučila – prijavit ću sve veterinarskom inspektoru. On mi je rekao: 'A, takvi su vam ljudi.' Obišao je pse tek sutradan. Uvjeravao me da će biti udomljeni. No, pozvao je šintera koji ih je ubio na licu mjesta. Ne želim ni zamišljati kako jer sam našla dvije lokve krvi i još okolo kapljice krvi. Očito je bilo iživljavanja. Veterinarski inspektor ne želi kazneno prijaviti vlasnika jer, kaže nema dokaza da su psi njegovi (pse nije zavezao kod svoje kuće već na nekom komadu zemlje). Susjedi kažu da psi jesu njegovi, ali veterinarski inspektor kaže da on nije sudac da istražuje čiji su psi. Na kraju kaže kako trebam tri izjave susjeda da su psi pripadali tom mučitelju. A to, naravno, nitko neće potpisati. I tako će taj kreten otići nekažnjen. Ni lokalni novinarčić Večernjeg nije htipo pisati o svemu jer – ide na pjevanje s mučiteljem i nije se htio miješati. Ipak, nekoga je prpa zbog halabuke koja se digla jer je nakon ubojstva pasa podmetnuta jedna kućica za pse. Bez dna. Ironija. Tek sad saznajem da su psi tako mučeni godinu, ako ne i više dana. Susjedi su znali, nitko ništa nije odreagirao. Sada ne spavam od grižnje savjesti. Nisam ih trebala prijaviti ovim živoderima. Njima nije u inetersu dobrobit životinja, oni to rade samo zbog plaće i na životinjama iskaljuju neke svoje frustracije. Veterinarski je trebao po zakonu zadržati pse 60 dana prije uspavljivanja. USPAVLJIVANJA!!!! A on zove šintara koji ih ubija tako da ima krvi posvuda. Da sam ih kako mogla odvezati... ali nisam. Ili se nisam dovoljno trudila. To neću nikada saznati. Samo znam da mi je muka od hrvatskih institucija i ljudi. |