Indijanka vegetarijanka
30.09.2008., utorak
Čokolada u kulturi Olmeka i Maya
|
Oskudni povijesni tragovi upućuju na nedovoljno istraženu, ali vrlo daleku prošlost čokolade. Prapovijesna civilizacija Olmeka, čija su plemena obitava na području država Veracruz i Tabasco u Meksiku, prva se služi kakaovcem, upotrebljavajući ga u svakodnevnom životu. Pretpostavlja se da su kakao na različite načine indijanska plemena upotrebljavala čak tisuću godina prije Krista. Bio je sastavni dio njihovog vjerskog i društvenog života, a vjerovalo se kako sjemenke kakaa mogu ublažiti bol i stimulirati misli. Najstariji arheološki nalaz uz čokoladu je misleća fontana iz 754. godine prije Krista koja potječe iz Guatemale. Arheološki nalazi u Kostariki potvrđuju kako su 400 godina prije Krista pripadnici Maya upotrebljavali kakao za hranu i piće. Pronađene oslikane posude upućuju na to da se kako najčešće upotrebljavao u ceremonijalnom piću zvanom 'chocholatl', a pravio se od prženih sjemenki kakaa, vode i raznih začina kao što su papar, cimet, vanilija ili ljuta papričica. Zrnje se ručno mljelo u gustu kašu i razrjeđivalo vodom. Među mnštvom bogova Maye su svojim zaštitnikom smatrali Scimmia Ek Chuaha, koji je bio usko povezan s kakaom, a sjemenke kakaa darivali su na svečanostima održavanim njemu u čast. Zasluge za organizirani uzgoj kakaovca pripisuju se mayanskom vladaru Hunahpuu; jedna od njegovih naredbi odnosila se na obvezu uzgajanja kakaovca. No, nakon velikog procvata kulture Maya u 9. stoljeću, naglo dolazi do njihovog urušavanja i propasti. Stvarni uzorci do danas su ostali nedoumicom. Nakon Maya prevladavju Tolteki koji jednako cijene i upotrebljavaju kakao u svakodnevnom životu. Iz knjige 'Čokolada, uvijek tako dobra, knjiga o čokoladi' Dragana Šimunca. |
29.09.2008., ponedjeljak
Aktivisti obučeni u biljke prosvjeduju u Meksiku
Ovo su aktivisti Greenpeacea, koji obučeni u mrkvu i jabuku, prosvjeduju pred ulazom u meksičko Ministartsvo obrazovanja. Ovako žele dignuti svoj glas protiv prodavanja loše hrane (junk food) po meksičkim školama.Izvor: Telegraph.co.uk |
Prvi hrvatski band aid za prava životinja
|
Udruga Prijatelji životinja najavljuje veliki projekt pod nazivom 'Ja volim životinje' za koji se okupio band aid s brojnim poznatim hrvatskim izvođačima.Tekst i glazbu za pjesmu 'Nema isprike' napisala je kantautorica Lea Dekleva, koja će zajedno s hrvatskim pjevačima i glumcima dati svoj glas za zaštitu i prava životinja.Projekt 'Ja volim životinje' je humanitarnog karaktera i za cilj, osim skretanja pozornosti na zaštitu i prava životinja, ima i izgradnju utočišta za zlostavljane životinje. Prvi hrvatski band aid za životinje čine Oliver Dragojević, Toni Cetinski, Massimo Savić, Tedi Spalato, Jelena Radan, Maja Vučić, Tina Vukov, Lea Dekleva, Ines Bojanić, Leona Paraminski, Marko Tolja, Iva Bagić, Popper… Svi članovi band aida otpjevat će pjesmu 'Nema isprike' bez naknade i sa željom da zajedno učine nešto za bolji odnos ljudi prema drugim životinjskim vrstama i s nadom u bolju budućnost svih stanovnika ovog planeta.S obzirom da je u Hrvatskoj potrebna veća osviještenost po pitanju prava životinja, te postoji veliki broj zlostavljanih životinja sa primjerima koji šokiraju i zastrašuju, projekt 'Ja volim životinje' i pjesma 'Nema isprike' pojavila se kao nada za sve one koji se sami za sebe ne mogu izboriti. Pozitivnim stavom žele se potaknuti svi da zajedno napravimo promjenu u svom odnosu prema životinjama, kao i da se pomogne u izgradnji utočišta za zlostavljane životinje kako bi nakon boli i patnje doživjele barem malo poštovanja i ljubavi. Snimanje pjesme i video spota započelo je u ponedjeljak, 29. rujna 2008. u studiju dB, Heinzelova 25, Zagreb. Začetnice i voditeljice projekta su Lea Dekleva i Isabela Bonyaj, članice Udruge Prijatelji životinja. Izvor: Prijatelji životinja |
28.09.2008., nedjelja
UN predviđa porast 'zelenih poslova'
UN kaže da će u sljedećih nekoliko dekada drastično porasti broj poslova koji uključuju neke od zelenih tehnologija, dakle one koje nude alternativne, zelene metode proizvodnje. Kažu da već više od milijun ljudi radi u proizvodnji bio goriva, a do 2030. ta bi brojka mogla porasti na 12 milijuna zaposlenih. Zeleni poslovi podrazumijevaju sve ono što se proizvodi za iskorištavanje snage vjetra, sunca, plina te nadomjestke za naftu. Uz ovo, bit će i velika potražnja za svime što uključuje recikliranje i proizvodnju eko automobila. Predviđaju da će proizvodnja sveg potrebnog za iskorištavanje solarne energije donijeti 6.3 milijuna novih poslova do 2030., dok će za iskorištavanje snage vjetra donijeti više od 2 milijuna novih radnih mjesta. Osim što bi ljudi trebali razviti veću svijest, i svjetska populacija raste (predviđanja su oko 8 do 9 milijardi do 2050.), a zalihe nafte i plina sve su manje, te je traženje novih izvora ovih goriva jako skupo. Zaključeno je i ako se bude čekalo još 10 godina za smanjenje emisije ugljičnog dioksida, prebacivanje na zeleniju ekonomiju bit će još skuplje nego što je sada. No, postoje i mnogi rizici zelene proizvodnje, ponajviše bio goriva. Naime, najviše se ovog goriva (koje se proizvodi iz palmi i šećerne trske) proizvodi u Brazilu, Kolumbiji, Maleziji i Indoneziji, gdje ima mnogo siromašnih te su veliki rizici pri proizvodnji. Osim toga, zbog plantaža se sjeku šume, mnoge životinje, ali i ljudi ostaju bez svojih vjekovnih staništa. Na fotki: solarni automobil Izvor: bbc.com |
27.09.2008., subota
Utrka i ronjenje svinja u Australiji
Ova gica izlazi iz vode, a sudjelovala je u ronjenu i utrci svinja na šou u Australiji, nazvanom Royal Melbourne Show, koji se održava ovih dana. Ovu su svinju nazvali Miss Porky Pig. Možda se čini duhovito, ali ne vjerujem da svinje uživaju na tom događaju koliko i ljudi!Izvor: bbc.com |
Supovi u Aziji pred istrijebljenjem
Ovo je ozlijeđeni sup u jednom prihvatilištu za supove u Indiji. Neke vrste supova u Aziji su sasvim blizu istrijebljenja.Izvor: bbc.com |
Vjerna replika Zemljine kugle
Ovo je vjerna replika Zemljine kugle u washingtonskom muzeju Smithsonian National Museum of Natural History. Na ovoj se kugli mogu gledati sve promjene smjerova vjetra i morskih struja, kakve i jesu u stvarnosti.Izvor: bbc.com |
Pogledajte film 'U divljini'
Sinoć sam na DVD-u pogledala dobar film 'Into The Wild' ili po naški 'U divljini'. Režiju i scenarij potpisuje Sean Penn, a u glavnoj je ulozi Emile Hirsch. Film traje 142 minute, a obiluje divnim krajolicima, divota za 'napasati' oči i dušu. Jedino me malo uznemirila scena kada mladi Alexander Superlutalica (ovaj si nadimak daje Christopher) ubije velikog losa, a potom mu uklanja kožu, raspolovljuje prsni koš i vadi srce koje neko vrijeme drži u rukama. No, kada malo bolje razmislim, to i nije toliko strašno kada se usporedi s patnjiom svih jadnih životinja današnjice po farmama. Naime, Alexander Superlutalica losa je ubio s nekoliko preciznih hitaca, a životinja je do tada uživala u divljinama Aljaske, dok se ovo po farmama prije trena klanja nikako ne može nazvati životom već većim mučenjem od samog trena klanja! No, da pojasnim još nešto o filmu. Dakle, Christopher je zaista postojao i na osnivi zapisa koje je ostavio te uz pomoć priče njegovih roditelja napravljen je ovaj film. Završio je fakultet, a onda se na neki način iskrao iz kuće i postao lutalica. Putuje Amerikom autostopom, pješice ili vlakom, upoznaje zanimljive ljude, nekada upada i u neugodne situacije (primjerice kada ga otkriju da se ilegalno vozi vlakom – dobije batina). Na kraju odlazi u najveći izazov svog života – u divljinu Aljaske. Ondje pronalazi ostavljeni autobus kojeg naziva – čarobni autobus, koji mu postaje dom. Hvata životinje i bere bobice kako bi preživio. Na kraju shvaća da – sreća nije potpuna ako se ne podijeli s drugima te se želi vratiti kući. No, rijeka koju treba prijeći je sada nabujala i divlja. Vraća se natrag u svoj čarobni autobus. Ali, zima se približava, životinja nema i primoran se osloniti na oskudno znanje o bobicama. Nažalost, zamjenjuje otrovnu i jestivu bobicu, pojede onu otrovnu i tada nastaje prava agonija. Povraća, grči se, djelomično je paraliziran. Na kraju umire u svom čatrobnom autobusu od teške izgladnjelosti, s pogledom uperenom u divno nebo iznad Aljaske. Bile su mu tek 24 godine. Tijelo su pronašli lovci na losove. Na fotki: jedina fotka mladog Christophera ispred njegovog čarobnog autobusa. |
Spašeno mladunče majmuna uz pomoć plišane deve
Mladunče majmuna gibona, staro 10 dana, koje je već bilo potpuno izgladnjelo, srećom je spašeno. Naime, majka ga nije mogla hraniti jer više nije imala mlijeka (tijelo joj je prestalo proizvoditi), a mladunče je, kad je spašeno težilo tek 510 grama. Spasili su ga radnici zoološkog vrta Noina arka iz Bristola, u kojem je mladunče i rođeno.Mladunče se sada nalazi u inkubatoru, hrane ga umjetnim mlijekom za djecu (ne onim iz Kine, nadam se!), a društvo mu pravi plišana deva. Devu je mali gibon odmah prihvatio i po cijele dane je drži uza se i stišće k njoj. Kada se potpuno oporavi bit će vraćen majci i ocu. Ova vrsta gibona kad odraste može težiti i do 11 kilograma, a u prirodi živi u Indoneziji, Maleziji, na Sumatri i Tajlandu. No, njihova su prirodna staništa u posljednja dva desetljeća vrlo ugrožena. Naime, požarima je uništeno preko dva milijuna hektara prašume. Osim toga, preko 10 milijuna hektara prašuma u kojima su ovi majmuni živjeli zamjenjene su – plantažama palmi! Izvor: Telegraph.co.uk |
26.09.2008., petak
I životinje u Kini su otrovane mlijekom
Ovo je orangutan iz safari parka u istočnoj Kini. Nalazi se kod veterinara jer je dobio kamenje u bubrezima od otrovanog mlijeka u prahu. Osim njega, problema imaju i jedno mladunče lava te dvije bebe orangutana. Izvor: bbc.com |
Trening pasa za vojsku
Pas Bhody vježba s pripadnikom kolumbijske vojske u Bogoti. Pse ondje uvježbavaju kako uhvatiti sve koji nose drogu ili eksploziv.Izvor: bbc.com |
Djeca s većim IQ postaju vegetarijanci
|
Studija provedena na Sveučilištu Southampton pokazala je da su oni koji postanu vegetarijancima do 30. godine života, imali za nekoliko bodova veći IQ oko svoje 10. godine. Ovo objašnjava i činjenicu da osobe s većim IQ imaju manje zdravstvenih problema jer vegetarijanska hrana smanjuje rizik od bolesti srca te pretilosti. Muškarci koji su vegetarijanci u prosjeku imaju IQ 106, dok oni koji jedu meso imaju IQ 101. Žene vegetarijanke imaju u prosjeku IQ 104, dok one koje jedu sve meso imaju IQ 99. Pokazalo se da su vegetarijanci najčešće ženske osobe koje dolaze iz srednjeg ili višeg društvenog sloja te imaju veće obrazovanje. Zanimljivo je da vegetarijanstvo nije povezano s mjesečnim primanjima jer vegetarijanci uglavnom imaju slična primjanja kao i nevegetarijanci. Liz O'Neill iz Društva vegetarijanaca kaže: 'Uvijek smo znali da je vegetarijanstvo inteligentan i suosjećajan pokret koji čini dobro i ljudima i životinjama! A sada za to imamo i znanstvene dokaze.' A liječnik Frankie Phillips kaže: 'Ovo je kao pitanje što je bilo prije, kokoš ili jaje. Odnosno, da li ljudi postaju vegetarijancima jer imaju viši IQ ili im taj veći IQ donosi svjesnost o važnosti zdravlja.' Kako bilo, ovim se došlo do nekih važnih saznanja o prednostima vegetarijanskog života! Izvor: bbc.com |
25.09.2008., četvrtak
Djedovi i bake predvodnici ekološke osviještenosti
|
Prema istraživanju u Velikoj Britaniji, djedovi i bake, odnosno starija populacija ljudi su predvodnici ekološke osviještenosti – oni štede energiju, recikliraju i na mnoge druge načine pridonose zelenijem planetu. Istraživanje je provedeno na 2.000 ljudi, a pokazalo se stariji ljudi, točnije njih 40 posto čak koriste kišnicu za neke potrebe, a 50 posto nosi svoju platnenu vrećicu sa sobom kad idu u kupovinu. Izvor: Telegraph.co.uk |
24.09.2008., srijeda
Hura, spasila sam ježa!
Jučer se u mojoj ogradi zaglavio jež. Namjera mu je, čini mi se, bila prijeći iz mog dvorišta u susjedovo, ali nije izabrao put ispod ograde već kroz ogradu, točnije, kroz letvice. Jadnik se zaglavio. Čula sam grebanje i vidjela malene, tanke nožice. Ježić nije mogao ni naprijed ni nazad, samo je grebao i grebao. Kad sam mu se približala, naježio se i tako postao još veći. 'Joj, umrijet ćeš tako!' pomislila sam i uzela neku daščicu da ga probam izvući. Međutim, što sam ga češće dodirivala, postajao je naježeniji i naježeniji...Ipak, nekako sam letvicom uspjela pomaknuti njegove naježene i čvrste bodlje i jež se otkotrljao poput skočice. Toliko je bio naježen da je izgledao poput lopte, bodljikave lopte. Usput se nakupio suhe trave. Očistila sam ga i prebacila ondje kamo je krenuo (u susjedovo dvorište) i čekala da se 'odlopta'. Međutim, prošlo je već pola sata, a jež je i dalje bio samo naježena loptica. Zato sam ga ostavila. Čini se, koliko god mirna bila, osjećao je moju prisutnost. Nakon par sati više ga nije bilo. Sretno ježiću!! Jako sam sretna što sam ga spasila! Ovdje možete vidjeti fotku naježenog ježića nakon što sam ga iščupala iz 'ralja' ograde. |
Kokoška s farme jaja ostala bez perja
Kokoška koja je živjela na jednoj britanskoj farmi za proizvodnju jaja i preživljavala u više nego okrutnim uvjetima (oni koji se informiraju o uvjetima na farmama koka za proizvodnju jaja, vjerojatno znaju o čemu se radi – mali kavezi, mrak, koke izbacuju izmet jedna po drugoj, nemaju mjesta ni za protegnuti krila, itd., a sve to samo da bismo mi jeli jeftinija jaja!), sasvim je ostala bez perja. No, ipak ju je spasilo jedno društvo za zaštitu životinja i sada se nalazi u skloništu. Dali su joj i ime – Buffy. Koka Buffy stara je jednu godinu i dobila je džemper koji će je grijati dok joj ne naraste novo perje. Sada je prava atrakcija u skloništu za životinje i često se sunča na jesenskom suncu s drugim kokoškama. I čeka dobru dušu koja će joj stvoriti topli dom.Izvor: Telegraph.co.uk |
23.09.2008., utorak
Umrla posljednja osoba koja je govorila indijanski jezik eyak
Indijanka, za koju se vjeruje da je bila posljednja osoba koja govori indijanski jezik eyak na svijetu, umrla je početkom ove godine u 89. godini života. Zvala se Marie Smith Jones, bila je borac za prava Indijanaca, a živjela je u Anchorageu, na Aljasci.Marie je željela sačuvati ovaj jezik od umiranja i planirala ga je snimati. Sveučilištu Aljaska pomogla je upotpuniti rječnik eyak jezika i tako će na neki način biti spašen od potpunog zaborava. Inače je bila udana za bjelca, s kojim je imala devetero djece. No, nijedno od njih nije naučilo govoriti eyak jezik jer su rasla u vrijeme kada se smatralo nepravilnim govoriti bilo što drugo osim engleskog jezika. A zadnjih 15 godina života jedina je na svijetu govorila ovaj jezik. Eyak jezikom govorili su Indijanci koji su nastanjivali obale Zaljeva Aljaska, koja je duga oko 500 kilometara. Oko 20 drugih indijanskih jezika doživjet će istu ili sličnu sudbinu. Izvor. bbc.com |
22.09.2008., ponedjeljak
Dobrodošla, jeseni!!!
Jesen nam je danas stigla! Volim jesen! |
Ispušni plinovi automobila mogu se pretvoriti u platinu
|
Danas je Svjetski dan bez automobila, stoga osim preporuke da se koriste vlastite noge ili javni prijevoz umjesto automobila, evo i jedne dobre vijesti vezane uz ovu tematiku. Britanska znanstvenica Angela Murray tvrdi da se na cestama nalazi mnogo metala koji dolaze iz ispušnih plinova autmobila, a koji bi se mogli pretvarati u nove metale i dalje koristiti. Njeni pokusi u kojima je uspješno izdvojila platinu, paladij i rodij iz ispušnih plinova doživjeli su uspjeh i na toj osnovi dvadesetosmogodišnjakinja se nada da će otvoriti uspješni posao. Oduševljeno kaže: 'Naše se ulice zapravo zatrpane platinom! Ono što mnogi ne znaju je činjenica da platine i ostalih metala ima na našim ulicama isto kao što ih ima u rudnicima gdje se za njima traga i kopa.' Primjerice, ako bi se platina skupljala s ulice duge 3 kilometra tijekom cijele godine, skupilo bi se oko 30 g platine, što je dovoljno za pravljenje prstena koji se proda za 2.500 funti. Osim toga, strojevi pomoću kojih se skuplja platina i ostali metali nisu skupi, a i britanska vlada ulaže novce u njih. Zato je sve vrlo isplativo i, što je još bitnije, ekološki osviješteno. |
21.09.2008., nedjelja
Spašen zečić iz utrobe svoje mrtve mame
Labrador Teal lovio je i ulovio zeca u šumi, a kada ga je donio svojoj gazdarici, shvatila je da je ulovljeni zec zapravo zečica i k tome još trudna. I nerođenom malom zeki još je kucalo srce iako mu je majka bila mrtva. Krenulo se u fanatičnu akciju spašavanja, zeko je izvađen iz utrobe, i, što je još važnije sve je preživio! Danas je to velika zečica nazvana Miracle (Čudo). Miracle je othranjena na umjetnom mlijeku za dojenčad, a osim toga, Britanka, gospođa Heath (57 godina stara) stavljala ga je u svoj grudnjak i tako ga cijele dane nosila, ali i noću spavala s njim jer bi inače nejaki zeko umro od hladnoće. Cijelo vrijeme zečić se skrivao u grudnjaku gospođe Heath, jedino kada je bio gladan izvukao bi glavicu van. Veterinar je nakon nekog vremena predložio da se prijeđe s dojenačkog mlijeka na mlijeko za mačke. Sada je Miracle stara tri mjescea i dalje raste. Često ju gazdarica vodi van, čak i do lokalne škole. Još se ne zna što će na kraju biti s Miracle jer se pretpostavlja da se ne bi dobro snašla u divljini, ali je i pitanje kako će se ponašati kad joj dođe vrijeme za parenje. Trenutno ima 'kupovnog' zeca koji joj pravi društvo. Izvor: Telegraph.co.uk |
Kako smanjiti dnevne količine smeća
|
Prema jednom istraživanju u SAD-u, za vrijeme jednog velikog odmora, kada djeca pohrle u trgovine kako bi kupila nešto za pojesti, ili pak odmotavaju hranu koju su ponijela od kuće, proizvede se oko 32 kilograma smeća u samo jednom danu u samo jednoj školi. Najviše smeća dolazi od tetrapaka sokova ili mlijeka. Pretpostavlja se da razgradnja ovakvog smeća traje barem 40 godina, a posiječe se 17 novih stabala za svaku tonu nerecikliranog papira (maramice, škanicle...) Stoga evo nekoliko prijedloga kako smanjiti dnevne količine smeća: -umjesto da u trgovini uvijek uzimate nove vrećice, ponesite stare sa sobom i koristite ih nekoliko puta. -umjesto sokova u tetrapaku, kupujte one u staklenim ili plastičnim bocama koje se mogu reciklirati. Također, dobro je znati da za proizvodnju velikih boca treba manje energije i sirovina nego za proizvodnju malih boca. -koristite perive, platnene maramice umjesto papirnatih. Koristite li ipak papirnate, ne rasipajte ih bez razloga. -kupujte hranu koja je proizvedena u blizini mjesta u kojem živite jer su tako manji troškovi transporta, što znači i manje zagađenje okoliša. -kupujte hranu koja nema mnogo malih, zasebnih pakovanja. |
20.09.2008., subota
Zelena Wikipedija
|
Već sigurno znaš, ako želiš znati bilo što o bilo čemu, otići ćeš na jednu od najvećih online enciklopedija – Wikipediju. No, ako te zanima kako napraviti bilo što što ima pridjev eko, od sada postoji novo mjesto za to. Na adresi www.green.wikia.com susreću se umovi koji misle zeleno i te misli i iskustva žele podijeliti sa svijetom. Za sada ima oko 600 članaka pisanih sa zelenog stajališta. |
Soja kao eko-insekticid
|
Soja se koristi u razne svrhe, kao hrana za ljude, životinje, kao gorivo, ali i u mnoge druge svrhe. Jedna od najnovijih, čini se, bit će i njena primjena kao insekticida. U SAD-u su već testirali nove insekticide na bazi soje i pokazali su se dobrima u tretiranju komaraca. Naime, većina dosadašnjih insekticida bazirana je na petroleju koji se pokazao otrovnim za ptice, ali i za mnoge druge insekte koji se zapravo njime ne žele tretirati. Najnoviji insekticid na bazi soje pokazao se kao sasvim bezopasan za ptice te mnoge druge, 'dobroćudne' insekte, ali je zato veoma djelotvoran protiv komaraca, točnije njihovih ličinki. Osim što je eko-insekticid siguran, bit će i znatno jefitiniji, najavlju stručnjaci. I neće imati neugodan miris, kakav većina sadašnjih insekticida ima. |
19.09.2008., petak
Tisuće Indijanaca na 12. powowu
Jučer, 18. rujna započeo je 12. powow u Soboba indijanskom rezervatu u SAD-u, a trajat će puna tri dana. Očekuje se da će tisuće Indijanaca, ali i njihovih gostiju uživati u narodnim nošnjama Indijanaca, njihovim pjesmama i plesu. Sveukupno će sudjelovati preko 600 izvođača iz SAD-a i Kanade. Izvođači će se natjecati, a najbolji u plesu i pjesmi dobit će i nagrade. Posebna zanimljivost su pjevači nazvani ptičjim pjevačima jer u svojim pjesmama govore o migraciji Indijanaca u potrazi za svojim domovima., koja je slična migraciji ptica. Važan dio ovakvih powowa su i molitve, kažu organizatori. |
Greenpeace: Nokia je 'najzeleniji' proizvođač tehnike
|
Greenpeace je devetu godinu zaredom izašao s rezultatom svog istraživanja o 'najzelenijim' proizvođačima tehničkih proizvoda. Na prvo mjesto tako je zasjela Nokia. Greenpeace rangira tvrtke po eko materijalima koje (ne) koriste u proizvodnji, štednji energije, ali i po tome koliko pojedina kompanija ulaže u recikliranje. Kažu da je Nokia ove godine na prvom mjestu zbog poboljšanja proizvodnje u Indiji. Na drugom je mjestu Samsung, a na trećem je Fujitsu Siemens. Siemens se, inače obvezao da će do 2010. prestati s korištenjem toksičnih PVC materijala u svojim uređajima. Na četvrtom je mjestu Sony Ericsson koji ima odlične rezultate u štednji energije te smanjenju toksičnih kemikalija, ali su slabi kad se radi o recikliranju. Na prvom mjestu po eko neosviještenosti je Nintendo, zahvaljujući raširenom korištenju toksičnih kemikalija u proizvodnji te niskom stupnju recikliranja. Iza Nintenda je Microsoft, također zbog slabog recikliranja i velike potrošnje energije. Na trećem je mjestu Sharp, a na četvrtom Motorola, koja je jedina kompanija koja uopće nije odredila krajnji rok do kojeg bi se trebala riješiti toksičnih kemikalija u proizvodnji. Na sedmom mjestu je Philips koji je, prema Greenpeacovom izvješću, najlošija kompanija što se tiče recikliranja (uopće ih recikliranje ne zanima), ali je zaradila i dosta minus bodova zbog negativnog lobiranja po Europi. |
Spašena eko kuća u hobitovskom stilu
Kuća sagrađena u stilu kuća u kojem žive hobiti u filmskom spektaklu 'Gospodar prstenova' spašena je od rušenja. Naime, kuću žele srušiti još od 1998. godine i par koji u njoj živi svih se ovih godina borio protiv rušenja. To im je naposlijetku i uspjelo.U kući sagrađenoj u Walesu žive Tony Wrench i Jane Faith. Koriste sunčevu energiju i energiju vjetra te spavaju na krevetima od slame. Vlast je prvo željela srušiti njihovu kuću, a sada je neočekivano promijenila odluku i dopustila im da ostanu. No, kaže kako će odluku da ne sruši ovu eko kuću u hobitovskom stilu ponovno preispitati za tri godine. |
Indijanci znaju - čokolada je odlična za srce
|
Istraživanja provedena u Panami među plemenom otočnih Kuna, Indijanaca koji svaki dan piju prosječno pet šalica čokolade, pokazala su kako oni znatno manje pate od povišenog krvnog tlaka od sunardonjaka koji žive na kopnu i koji nemaju naviku pijenja čokolade. |
