Oskudni povijesni tragovi upućuju na nedovoljno istraženu, ali vrlo daleku prošlost čokolade. Prapovijesna civilizacija Olmeka, čija su plemena obitava na području država Veracruz i Tabasco u Meksiku, prva se služi kakaovcem, upotrebljavajući ga u svakodnevnom životu. Pretpostavlja se da su kakao na različite načine indijanska plemena upotrebljavala čak tisuću godina prije Krista. Bio je sastavni dio njihovog vjerskog i društvenog života, a vjerovalo se kako sjemenke kakaa mogu ublažiti bol i stimulirati misli.
Najstariji arheološki nalaz uz čokoladu je misleća fontana iz 754. godine prije Krista koja potječe iz Guatemale.
Arheološki nalazi u Kostariki potvrđuju kako su 400 godina prije Krista pripadnici Maya upotrebljavali kakao za hranu i piće. Pronađene oslikane posude upućuju na to da se kako najčešće upotrebljavao u ceremonijalnom piću zvanom 'chocholatl', a pravio se od prženih sjemenki kakaa, vode i raznih začina kao što su papar, cimet, vanilija ili ljuta papričica. Zrnje se ručno mljelo u gustu kašu i razrjeđivalo vodom.
Među mnštvom bogova Maye su svojim zaštitnikom smatrali Scimmia Ek Chuaha, koji je bio usko povezan s kakaom, a sjemenke kakaa darivali su na svečanostima održavanim njemu u čast.
Zasluge za organizirani uzgoj kakaovca pripisuju se mayanskom vladaru Hunahpuu; jedna od njegovih naredbi odnosila se na obvezu uzgajanja kakaovca. No, nakon velikog procvata kulture Maya u 9. stoljeću, naglo dolazi do njihovog urušavanja i propasti. Stvarni uzorci do danas su ostali nedoumicom. Nakon Maya prevladavju Tolteki koji jednako cijene i upotrebljavaju kakao u svakodnevnom životu.
Iz knjige 'Čokolada, uvijek tako dobra, knjiga o čokoladi' Dragana Šimunca.
Post je objavljen 30.09.2008. u 09:37 sati.