Igniss - Gdje politička korektnost odlazi umrijeti.
Najpopularniji sadržaji:
Jesi li Alfa? (Test za MUŠKARCE) | Jesi li Alfa? (Test za ŽENE) | Kako vratiti bivšu / bivšeg | Prvi poljubac | 6 stvari kojima možeš baš sada postati bolji zavodnik | Za žene: obrana od kretena | Je li visina bitna? | Cure koje vole kretene | "Al ono fakat! Tvoja pi*ka je super!" | 10 Igrinih zapovijedi
srijeda, 05.10.2011.
Kako se naš um poigrava s nama
"Kapitalna je pogreška teoretizirati prije nego imaš podatke. Nerazumno počinješ svijati činjenice da odgovaraju teorijama, umjesto teorije da odgovaraju činjenicama." - Sherlock Holmes, Sir Arthur Conan Doyle, Skandal u Bohemiji (1891) Ključna postavka mnogih teorija (ponekad i Igre) je da su ljudi racionalna bića koja djeluju po razumno kako bi ostvarili maksimalnu korist. U stvarnosti, ljudsku vrstu bi se moglo nazvati "sposobnom za racionalnost". Zbog naših velikih mozgova, sposobni smo za duboke i kreativne analize, no isto tako i za djelovanje isključivo po instinktu vezanim za gene i biološke nagone. No kada se dogodi takav slučaj, "racionalni" mozak se ne može jednostavno isključiti i prestati funkcionirati dok nas ne vodi na takav način. U nedostatku logičnih motiva i objašnjenja, stoga ih stvara sam kako bi se djelovanje prilagodilo s objašnjenjem. Ovo se naziva "obrambenim mehanizmima psihe".  Prikaz Freudovog odnosa svijesti i podsvijesti Da se razumijemo, obrambeni mehanizmi psihe nisu nešto nužno loše. To je alat kojim se branimo od boli, razočaranja i tragedija. Dok smo pod njegovim štitom, možemo skupljati snagu za trenutak kada će problemi postati preveliki da bi se obrambeni mehanizmi mogli nositi s njima. U tom trenutku se s problemima suočavamo, a njih šaljemo na odmor. Obrambeni mehanizmi, uz sve svoje koristi, su neprijatelji učenja na greškama i iskrenog samo-ispitivanja. Obrane postaju nezgodne u trenutku kada prijeđu svoje granice i počnu stvarati dodatne probleme same zbog sebe. Ponašanje postaje automatizirano, s obranom kao prvim odgovorom na sve negativno što nam se može dogoditi, a nerazumnu količinu psihičke energije trošimo na održavanje obrane umjesto rješavanje problema.To vodi beskonačnom nastavku ciklusa, novim problemima od kojih se treba braniti, itd. Neke vrste obrambenih mehanizama, s primjerima iz ljubavnog života: Premještanje: premještanje neugodnog osjećaja u drugi kontektst. Npr., naljutio nas je šef na poslu, ali ne možemo se svađati s njim jer ćemo dobiti otkaz, zato idemo doma i istresamo se na partneru/djeci. Ili obrnuto. Primjer: "Zašto si danas i ti takav prema meni?" Sublimacija: pretvaranje neugodnog osjećaja u drugi, korisniji oblik - zdrava vrsta premještanja. Naljutio nas je šef na poslu pa idemo u teretanu i tamo lupamo po vrećama. Netko je izgubio dijete u prometnoj nesreći i pokreće kampanju za prava djece u prometu. Primjer: Živcira me partner/ica pa pišem blog o tome kako riješiti probleme s njim. Racionalizacija: najpoznatija vrsta obrambenog mehanizma, poznata i kao "kiselo grožđe". U poznatoj Ezopovoj basni, lisica je vidjela grožđe na grani i htjela ga pojesti, ali bilo je previsoko, i kada je shvatila da ga ne može doseći, otišla je s riječima: "Glupo grožđe! Ne treba mi, vjerojatno je ionako kiselo." Nepoželjne događaje se retroaktivno objašnjava kroz racionalna ali lažna objašnjenja kako bi subjekt i od sebe i od drugih skrio istinske uzroke, makar oni bili i sasvim slučajni. Do racionalizacije dolazi kada ljudi otkriju da su njihove akcije i njihove riječi ili uvjerenja različiti, pojava koja se naziva kognitivni nesklad. Budući da kognitivni nesklad uključuje i osjećaje krivnje i žaljenja, racionalizacijom se te osjećaje blokira. Primjeri: "Jednostavno se dogodilo." "Nisam je prevario, naša veza je ionako već završavala." "Udala sam se za nasilnika, ali svejedno ću ostati s njim jer je dobar čovjek." Distorzija vremena. Nikada ne podcjenjujte ogromnu moć racionalizacije. Kao najčešćem obrambenom mehanizmu, "kiselom grožđu" su podložni čak i ljudi s amnezijom. Da, dobro ste pročitali. Čak i onaj tko se uopće ne sjeća izbora koji je napravio će ga poslije opravdavati.  Negacija: najjednostavnija vrsta obrane. Subjekt negira sve činjenice koje mu ne odgovaraju. Primjer: "Vidio sam je da se ljubi s drugim, ali to je bilo samo jer je njemu bio rođendan." "Moj muž spava zagrljen s golim mladim ženama u istom krevetu, ali to je samo zato što im želi pomoći da isprave leđa." (ne, ovo nije izmišljeno. Hint: Gandhi) Represija/supresija: uništavanje sjećanja. Sjećanje se može eliminirati nekim mentalnim tehnikama, poput hipnoze. Problem je u tome što to uklanja sjećanje iz trenutnih misli, no ne iz podsvijesti, zbog čega postaje još moćnije i više utječe na naš život nego da smo se sa sjećanjem suočili, makar to značilo par sati/dana intenzivne boli. Primjer: ljudi koji se poslije teškog prekida upute na neoprezni niz seksualnih avantura, istog trenutka skaču u novu vezu samo da ne budu sami, etc. Ironično, to samo produbljuje problem. Hipoteza pravednog svijeta: tendencija ljudi da vjeruju da je svijet u osnovi pravedan i da se neobjašnjive nepravde mogu objasniti racionalnim razlozima, ili "sve se događa s razlogom". Znanstvenici su ispitanicima prepričali priču o interakciji muškarca i žene. Priča je bila sasvim identična osim kraja, kada je u jednoj varijaciji priče muškarac silovao ženu, a u drugoj je zaprosio. Subjekti oba spola su se velikom većinom složili da je ženino (identično) ponašanje kroz priču dovelo do tog (različitog) rezultata. Hipoteza pravednog svijeta ima veze s našim vlastitim osjećajem sigurnosti. Čovjek koji je u kontroli nad vlastitim životom se u pravilu osjeća sretnije od onoga tko nije. Stoga naknadno pronalaženje uzroka pomaže da se stvori osjećaj neranjivosti: recimo, teorija da se plaćena ubojstva događaju samo ljudima koji su bili u sumnjivim poslovima. Ako potencijalna žrtva izbjegava neprikladno ponašanje, sigurna je da joj se to nikada neće dogoditi i manje je ranjiva. Primjer: "Marijanin muž je zaslužio da ga Marijana prevari jer je možda i on nju varao kao pomorac." Također usko povezano s vrlo raširenim Jednoitisom, gdje subjekt krivi sebe za tuđe propuste i želi se promijeniti kako bi se riješio neke umišljene mane. Oznake: racionalizacija, racionalizacijski hrčak, filozofija, znanost |
- 12:36 - Komentari (22) - Isprintaj - #
|
Voljeli biste da obradim neku temu ili trebate pomoć s ljubavnim problemom (za oba spola)? Komentirajte/ pošaljite na: ignissblog(na)yahoo.com Ako ne napišete drugačije, prihvaćate mogućnost njegove prezentacije na blogu. Vašu adresu, sliku, ime i detalje NIKADA NEĆU OBJAVITI. Na isti mail zatražite dozvolu za prenošenje članaka.
Klikom na gumb ispod otvarate PayPal prozor za donaciju Ignissu.
Molim donirajte jedino ako osjećate da vam je moje pisanje znatno promijenilo život na bolje i želite se zahvaliti i ovim putem. Nemojte donirati kao političku poruku, naknadu ili motivaciju za privatni savjet, ili kupnju knjige alternativnim putem. Na lijevoj strani prozora možete unijeti iznos (u USD), a na desnoj poruku uz donaciju. Unaprijed hvala! Podržite Igniss blog i postanite pokrovitelj na Patreonu |
