Čast mi je objaviti da sam dobio nagradu Velebitska degenija za 2018. godinu za najbolju fotografiju na temu zaštite okoliša i prirode.

Ovdje pogledajte kako je bilo na dodjeli nagrada:



Nagradu mi je donijela serija fotografija o rijeci Dravi objavljenih u časopisu Meridijani u siječnju ove godine, u reportaži “Drava, rijeka na prekretnici”.

“Kako tekst, tako i fotografije svjedoče o još uvijek sačuvanoj biološkoj raznolikosti na sprudovima i rukavcima ove rijeke te u njezinim poplavnim šumama. Strpljivo, znalačkim odabirom motiva i kvalitetnom kompozicijom, Goran Šafarek dokumentira bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta i čarobnu iznimnost Drave”, stoji na internetskim stranicama Hrvatskog novinarskog društva.

Bila je to 21. uzastopna dodjela Velebitske degenije, prestižne nagrade na području zaštite okoliša i prirode. Ove je godine imala i humanitarnu notu, potporom sisačkoj bolnici “Dr. Ivo Pedišić” za uređenje Odjela za palijativnu skrb.

Nagradu dobivaju novinari i fotoreporteri za najbolje autorske radove o zaštiti okoliša i prirode u kategorijama tisak i internet, radio i televizija te za fotografiju. U kategoriji tiska i interneta nagradu je dobio Željko Bukša, u kategoriji radija Mirjana Žugec Pavičić te Jagoda Bastalić za televizijski prilog.

Oznake: fotografija

Ponosno vam predstavljamo trailer novog filma Rijeke – zeleni krvotok Hrvatske. Radi se o posljednjem nastavku trilogije iz projekta Rijeke Hrvatske: knjiga Rijeke Hrvatske, ove internetske stranice te konačno film. Autor filma je Goran Šafarek, autor glazbe Dalibor Grubačević.


Film traje 52 minute, a prikazuje skoro sve naše velike rijeke. Prati život ptica na dravski sprudovima, riku jelena u Kopačkom ritu, život roda, koja i čaplji na poplavnim pašnjacima Lonjskog polja, sedrene barijere i slapove Mrežnice, tajnovite rijeke krških polja, ispod slapova Krke i mnoge druge priče.

Film je namijenjen televiziji i festivalima.

Oznake: rijeke

Podravski pijesci je područje jedinstvene pejzažne, ali i biološke vrijednosti. Pješčane dine pokraj Đurđevca zovemo i Hrvatskom Saharom.U nizinskom području između Bilogore i Drave, usred livada, obradivog zemljišta i sela uz cestu postavljena je ploča GEOGRAFSKO-BOTANIČKI REZERVAT ĐURĐEVAČKI PIJESCI.




To su poznati pijesci, kroz koje vodi ugažena staza kroz nisku travu. Pod cipelama se osjeti mekan pijesak, a žućkasta sitna zrnca vire iz rijetke vegetacije. Ipak, nigdje ni traga pustinji kako se zna čuti kada se govori o Hrvatskoj Sahari. Tek se na sredini nalazi nekoliko otočića golog pijeska u moru bilja; male dine koje je  stvorio vjetar jasno su se nazirale na njemu. Pijesci su zarasli na ovoj lokaciji i ni približno ne podsjećaju na pustinju. Unatoč tome, rezervat krije veliko botaničko blago, jedino takvo u Hrvatskoj.Peski su smješteni u pitomoj podravskoj ravnici s brojnim poljima te raštrkanim kućama i zaseocima u okolici Đurđevca. Krajolik je to odavno izmijenjen tisućljetnim boravkom ljudi, još od predrimskih vremena. Ipak, usred ravnice uzdižu se humci, a iako nevelika, ta uzvišenja jasno se ističu u nizini. To su zapravo pješčane dine, danas debelo zarasle vegetacijom i zbog toga neprimjetne

Kako to izgleda, pogledajte novi video „Hrvatska Amazona“, iz serijala Gorana Šafareka „Iz dnevnika istraživača“.Također, saznajte malo više i o prirodi: Đurđevački peskiki peski

Oznake: peski, Đurđevac