PRIOPĆENJE ZA MEDIJE 15. prosinca 2011.


KOPRIVNICA - Sve zemlje kojima se energetska strategija zasniva na hidroenergiji sada, zbog dugotrajne suše, moraju uvoziti vrlo skupu struju. Klimatski modeli predviđaju sve manje kiše i snijega, i to bujično raspoređeno, što je neprikladno za proizvodnju električne energije. Stoga još jednom pozivamo Vladu RH da odustane od gradnji štetnih, skupih i nepouzdanih velikih hidroelektrana na rijekama Ombli, Lici, Savi i Dravi!

Izgradnja HE je u konačnici, prema svjetskim statistikama, skuplja za 56% od planirane cijene, dok proizvodnja struje nikada nije kao što je instalirana. HEP je uložio mnogo napora da HE prikaže pozitivnima. Spominjano je povećanje zaposlenosti, no podsjećamo, današnje su HE u potpunosti automatizirane što najbolje dokazuje HE Lešće u kojoj nema zaposlenih. Pri gradnji HE Lešće, jedan od najjačih argumenata bio je razvoj turizma, no iz Instituta za turizam su tada izjavili da HE nisu turistički potencijal nigdje u svijetu pa tako ni u Hrvatskoj. Upravo suprotno, na Dobri je prije izgradnje brane bio razvijen rafting turizam kojeg sada više nema. Ta je propaganda išla tako daleko da je utjecaj na okoliš prikazivan pozitivnim, iako HE potpuno brišu prirodnu rijeku.

Sustav rijeka potpuno se mijenja hidroelektranama. Štete se ispoljavaju kroz drastične promjene u razini podzemnih voda, što ima velik utjecaj na sušenje šuma i nastanak višemilijunskih šteta. Sušenje šuma hrasta lužnjaka u velikoj šumi Repaš zbog promjena razine podzemnih voda uzrokovalo bi štete od stotina milijuna eura! Poremećene podzemne vode imaju utjecaj i na poljoprivredu. HE zaustavljaju protok sedimenta te uzrokuju pojačanu eroziju obala za što je nužna skupa sanacija. Osim šteta od erozije, novci građana odlaze na skupe radove Hrvatskih voda od ispravljanja posljedica izgradnje tih istih HE. HE sprečavaju male poplave, ali upravo one najblagotvornije koje donose plodno tlo, pročišćavaju vodu u rukavcima, mrtvicama i poplavnim šumama. HE međutim ne samo da ne sprečavaju velike poplave, nego ih pojačavaju. Dokaz za to su poplave u Pakistanu koje su, između ostaloga, uzrokovane i velikim branama. Klima postaje sve ekstremnija i nepredvidljiva te će prijetnja od velikih poplava biti sve veća. Izgradnja HE u Hercegovini smanjila bi dotok rijeke u plodnu dolinu Neretve te bi more jače ulazilo u Neretvu. Time bi se zasolilo mukom stvarano plodno tlo.

Energetska učinkovitost i istinski obnovljivi izvori energije (vjetra, sunca, geotermalna, bioplin…) dugoročno nemaju alternativu ako Hrvatska želi postati napredna zemlja, sačuvati okoliš, razvijati visoke tehnologije, turizam i održivu, ekološku poljoprivredu. Dok zemlje u okruženju ulažu u nju, solarna energija se u Hrvatskoj doživljava kao skupa tehnologija,ne-ekološka te neisplativa za bilo kakva ulaganja. To je naivno gledanje, jer se gleda samo trenutno stanje, a ne dugoročno.

Zar ćemo čekati da cijela Europa razvije tehnologiju? Kad će svi će imati tehnologiju osim nas?

Ovo je vrijeme u kojem visoko razvijene zemlje poput Njemačke i dalje izvoze energiju premda se odrekla nuklearne energije i pritom joj raste bruto nacionalni dohodak, u toj zemlji proizvodi se više električne energije iz solarne energije nego iz velikih hidrocentrala ; vrijeme u kojem zemlje poput Danske imaju potpuni parlamentarni konsenzus oko prelaska na energetski sustav sa 100% obnovljivih izvora energije; vrijeme kada Kina bilježi stalan i ogroman gospodarski rast a sljedeće će godine udvostručiti proizvodnju struje iz solarne energije… Ako se s njima ne želimo uspoređivati jer su navodno nedostižno bogatiji od Hrvatske, možemo se uspoređivati s gradišćanskim okrugom Güssing koji pokriva 71 posto svoje energije iz obnovljivih izvora energije, a prije samo 15 godina bio je najsiromašniji dio Austrije.

Stoga podržavamo ciljeve Zaklade Energetski neovisna zemlja koju pokreću stručnjaci Hrvatske stručne udruge za sunčevu energiju (www.hsuse.hr), uredništvo HTV-ove emisije „Eko zona“ i volonteri, studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Zaklada Energetski neovisna zemlja predstavlja inicijativu kojoj je glavna nit vodilja senzibilizirati javnost za ekološko i socijalno djelovanje kroz promociju i instalaciju obnovljivih izvora energije i provođenjem mjera energetske učinkovitosti.

Predsjednik udruge, Goran Šafarek, dipl.ing.