Zimsko prebrojavanje ptica 2012 dokazalo: Drava bogata pticama, posebno Jelkuš!

11.01.2012.

Udruga Baobab i Ekološko društvo Koprivnica i ove godine sudjeluju u tradicionalnom zimskom prebrojavanju ptica močvarica. U koordiniranoj akciji 7. i 8. siječnja, u suradnji sa slovenskim stručnjacima Društva za promatranje i proučavanje ptica i vrijednim ribočuvarima, obuhvaćeno je područje od ušća rijeke Mure u Dravu pa sve do Križnice, te jezera Šoderica, Jegeniš i Dezinfekcija. Ukupno je pobrojano više od 5000 ptica, od kojih su neke vrlo česte, poput labudova, kormorana i divljih pataka, dok druge, poput orla štekavca predstavljaju pravu rijetkost i izuzetnu vrijednost. Rezultati prebrojavanja unose se u svjetsku bazu podataka o broju i rasprostranjenosti ptica močvarica, koja služi za njihovu što efikasniju zaštitu.




Zanimljivo je da je najviše ptica opaženo je značajnom krajobrazu Jelkuš. Ovo područje čini predivni sprud i poplavna šuma. Upravo tom krajoliku i njegovoj flori i fauni, pa i pticama, prijeti opasnost od planiranog iskapanja šljunka ,što ga pod izlikom popravka obaloutvrde na drugoj strani rijeke (!?) planiraju provoditi Hrvatske vode.

Tijekom proteklih godina izrađen je i popis lokaliteta koji sadrži 844 vlažna i močvarna područja na kopnenom dijelu Hrvatske, uključujući odgovarajuće tokove svih rijeka . Na pojedinim lokalitetima vršena su redovita zimska prebrojavanja, dok veći dio do sada nije bio ovim prebrojavanjima obuhvaćen. Kako redovita promatranja omogućuju odgovarajuće znanstvene analize i procjene trendova dugoročni je cilj akcije osigurati mrežu redovitih promatrača na svim lokalitetima.

Prije kraja siječnja, u akciju će se u organizaciji Ekološkog društva Koprivnica uključiti i učenici osnovnih i srednjih škola koji već godinama u to vrijeme obilaze Dravu i jezera uz rijeku te upoznaju ptičje vrste koje obitavaju na ovom području.

Helena Hećimović i Goran Šafarek

Trailer za filmo Crnoj mlaki

04.01.2012.



Snimanje filma već je započelo, a nastavit će se snimati i cijele ove godine.

Flagrantni primjer nepotrebnog trošenja novaca na štetne regulacije potoka i rijeka

SVIM MEDIJIMA

U sklopu našeg projekta kartiranja uništenih i devastiranih potoka i rijeka Hrvatske, dobili smo još jedan flagrantni primjer nepotrebnog kanaliziranja naših vodotoka te nepotrebnog trošenja novaca od vodnih naknada. Radi se o regulaciji predivnog potoka uz Etno selo Kravašćicu i uništavanje prirodne i kulturne baštine.

Smatramo da ovaj primjer nije izuzetak već pravilo te da je neselektivno kanaliziranje vodotokova dobro organiziran sustav isisavanja novaca građana preko Hrvatskih voda u džepove privatnih hidrotehničkih kompanija na nepotrebne regulacije rijeka.

Dok je opravdano regulirati rijeke u naseljima i industriji (i to tamo gdje je stvarno potrebno), nema nikakvog razloga za reguliranjem rijeka u prirodi. Ne samo da se troše novci građana na nepotrebne radove, nastaju velike štete u podzemnim vodama, eroziji, povećanom riziku od poplava, sušenju šuma i polja. Dok napredne europske zemlje vraćaju vodotokove u prvobitno stanje, hrvatska vodoprivreda ih uništava.

Stoga smatramo da je gospodarenje vodama u Hrvatskoj ogroman teret gospodarstvu, građanima i državi!

Zbog izuzetne štete Etno selu Kravašćici, ne samo na prirodnoj, već u kulturnoj baštini te potencijalnom turizmu, ističemo dio dopisa (cijeli je u privitku):

"Prijavu podnosim na Državnoj razini, jer upravo optužujem sljedeću, nižu razinu za korupciju u javnoj nabavci, kriminal i namjerno uništavanje spomeničkih vrijednosti i privatne imovine građanina pojedinca, stavljajući ga u neravnopravan i ponižavajući položaj.

Kao stručnjak za zaštitu kulturne baštine, naglašavam da se gornja opsežna investicija nije uopće trebala činiti, niti u vrijeme materijalnog izobilja a kamo li u vrijeme kada na sve strane (gdje trpimo štete u socijali, školstvu, zdravstvu, infrastrukturi itd. ) nedostaje sredstava. Istim sredstvima se moglo podići Savski nasip za 50 cm. od Mičevca do Orlea i Veleševca, i tako zaštititi veliki broj sela koji su u ravničarskoj depresiji.

Rječice u brdskim područjima , točno kakva je i Kravarščica, mogu se slobodno izlijevati jer se teren podiže već nakon 50 m a apsolutna širina nizine je do 150 m od korita do prvih uzbrdica. Tako je bilo oduvijek, i sela Vukomeričkih gorica su oduvijek bila kao i danas na vrhovima i brdima. Od šest depresija pored rječice, dvije su već prepravljene u ribnjake, a dvije su na mojoj privatnoj zemlji i nikako ne dopuštam da se one isušuju. Još preostale dvije depresije veličina po približno jedno jutro močvare, Hrvatske vode su mogle otkupiti za po 1000 e (= 15. 000. kn.) a ne utrošiti 20. 000. 000. (dvadeset miliona kuna) u oblikovanje korita, i to još uz negodovanje vlasnika zemlje.

Dodajem da eventualni vodeni udari od mogućih oluja iz središnjeg dijela Vukomeričkih gorica, ovako se direktno prenosi na Kupu, koja pak ima u svojemu donjemu toku veću količinu ravničarskog tla a takvo prenošenje vodenih udara onda doista ugrožava ravničarska sela uključujući i Grad Sisak, umjesto da pritoke ( u ovom slučaju Kravarščica ) umanjuju udare svojim tampon zonama, podrazumijevajući slobodno privremeno širenje u veći broj malih postojećih močvara i usporena raslinjem vrba uz korito.

Prije nego sam počeo kupovinu zemlje obišao sam cijeli sliv Kupe od Čabra do Siska i nigdje nisam našao tako lijepe vrbe, pa je to bila dodatna prevaga da upravo tamo oformljujem veliki projekt zaštite ruralnih kulturno- prirodnih vrijednosti. Projekt je baziran na kultu ženke Tura, praiskonskog Bosa primigeniusa po kojemu Turopolje nosi svoje ime, to jest krave koja u Etno selu Kravaščica slobodno pase travu uz rječicu Kravarščicu.

Zbog svega gornjeg cijeli ovaj projekt putem Državne javne nabave proglašavam štetnim, namjerno rađenim, da se uništi ljepota prirode kao resurs mojega projekta i sve pobrojane učesnike optužujem za kriminal.

Također, zbog gubljenja vjere u zakone i sustav Republike Hrvatske, isti tekst ove Tužbe dostavljam na veći broj institucija te u isto vrijeme i na međunarodnu razinu.

Zagreb , 30. 11. 2011. Radivoje Jovičić , s.r."

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.