Povodom najava o hidroelektranama na Dravi: Učimo iz iskustva HE Lešće na rijeci Dobri – kako nam HEP ne govori istinu o hidroelektranama!

29.02.2012.

Vlada je nedavno predstavila svoj investicijski program. Na žalost, Vlada je opet podlegla lobistima iz HEP-a i umjesto priključka svijetu u razvoju istinski obnovljivih izvora energije poput sunca, vjetra, bioplina, geotermalne i drugih vrsta energije, Vlada se drži „prašnjavih“ projekata iz duboke prošlosti. No to je samo nastavak aktivnosti prošle vlade koja je još prije dvije godine oživjela hidroelektrane na Dravi. Tada su opet počele priče o razvoju turizma, radnim mjestima i kako neće biti utjecaja na okoliš (štoviše, taj će utjecaj po pričanju nekih načelnika općina biti pozitivan?!?).

No, vratimo se u 2006. godinu kada se na rijeci Dobri gradila HE Lešće. Predivan, možda najljepši kanjon ove rijeke trebao je biti pregrađen i potopljen velikom branom. Tada je HEP prodavao istu priču o „razvoju turizma“, „radnim mjestima“ i „kako neće biti utjecaja na okoliš“. Projekt brane bio je iz socijalizma, kao i studija utjecaja na okoliš kada su propisi bili daleko od današnji standarda. HEP tu studiju nije htio pokazati javnosti sve do samog kraja kada je zapravo bilo gotovo.


Kanjon Dobre prije izgradnje. Točno na ovom mjestu podignuta je brana HE Lešće.

Po izgradnji brane, istina nije mogla biti dramatičnija. Najbolja rijeka za rafting je uništena, a novih turista dakako nema. Čak je i Institut za turizam žestoko reagirao još za vrijeme gradnje, da nijedna akumulacija u svijetu nije turistički resurs. Sa HE Lešće se automatski upravlja iz HE Gojak bez ijednog novog radnog mjesta. A utjecaj na okoliš je prestrašan. Ni rijeke niti kanjona više nema, samo mrtva akumulacija. Riblji fond je uništen, a“ kraljica voda“, riba mladica je na pragu nestajanja. I nizvodno se trpi – vodeni valovi prijete kupačima, a direktno i turizmu. Voda je vrlo hladna jer se u turbinu voda pušta iz dubine, a vjerojatno hladi i obližnju Mrežnicu koja je već sad značajan turistički resurs (putovi vode u podzemlju su nepredvidivi pa vjerojatno hladna voda iz Dobre curi u susjednu rijeku). Prvotna cijena gradnje bila je 65 milijuna eura da bi se na kraju popela i preko 100 milijuna eura! Mediji spominju „zamračenih“ 5 milijuna eura. Postavlja se i pitanje učinkovitosti, jer bi mogla curiti voda iz akumulacije u krško podzemlje te smanjiti proizvodnju,a i povećali bi se troškovi zatvaranja rupa u šupljem kršu, odnosno stvaranja betonskih zavjesa.

Načelnici općina uz Dobru pomamili su se u početku za rentama i objeručke prihvatili i promicali projekt, a i stanovnici okolnih sela se ponadali kakve male koristi. Dobili su maglu i eroziju. Svoje razočaranje ne krije načelnik Bosiljeva Josip Korenić. Kako kaže, vodostaj se zna dignuti i za tri metra. Zbog tog su onemogućene turističke i gospodarske aktivnosti dok, kaže Korenić, HEP nije ispoštovao dogovor plaćanja naknade za korištenje prostora općine za HE Lešće – prema kojem bi trebala dobivati 200 tisuća kuna godišnje. Općina Netretić tuži HEP za odrone zemlje i opasne vodene valove. Župan Karlovačke županije koji je nekad ponosno uz Jadransku Kosor otvorio hidroelektranu (i tada najavio nove), sada skrušeno priznaje da to i nije možda bila najbolja opcija. Osnovan je i tim kojem je cilj uklanjanje štetnih posljedica rada hidrocentrale. Što sad? Umanjiti vodene valove znači smanjiti ionako mizernu proizvodnju od 42 MW struje. Kao vrhunac paradoksa, HEP besramno predlaže gradnju nove brane nizvodno?!?

Vratimo se našoj ljepotici Dravi. Zar da i mi za nekoliko godina po izgradnji osnivamo tim za uklanjanje štetnih posljedica? Uništimo jedinu preživjelu nizinsku rijeku u Europi? Zar da trpimo nove poremećaje u podzemnim vodama i sušenje šuma i polja, poremećaje u lokalnoj klimi, eroziji i zapriječenom prijenosu sedimenta? Zar ćemo plaćati skupocjeno uklanjanje štetnog mulja prepunog toksina na dnu akumulacije? Zar ćemo plaćati skupocjenu sanaciju nizvodnog korita kao što se to desilo u starom koritu Drave iza HE Čakovec koju su prilikom toga Hrvatske vode opustošile, pretvorivši ju u smrdljive bazene stajaće vode s neprirodnim kamenim pragovima?

Zar ćemo izgubiti i dalje riblji fond? Izgubiti jedinstvene ptice? Da, HEP se „ponosi“ pticama na akumulacijama, ali to su vrlo uobičajene vrste poput liski, dok gubimo najrjeđe ptice u Europi poput male čigre? Zar ćemo izgubiti i prirodnu obranu od poplava (kroz poplavnu nizinu, s šumama, rukavcima i mrtvicama koje skladište ogromne količine visokih voda)? Zar ćemo izgubiti prirodni pročistač voda (ta ista poplavna koja izuzetno efektivno procjeđuje vodu u podzemlje iz kojeg potom dobijamo pitku vodu – a pitka voda je strateški resurs Republike Hrvatske? Trenutno se priprema nekoliko IPA fondova za razvoj turizma i održivog razvoja Drave, s projektima od nekoliko milijuna eura. Sve bi to bilo ugroženo hidroelektranom na Dravi.

Sve zemlje kojima se energetska strategija zasniva na hidroenergiji sada, zbog dugotrajne suše, moraju uvoziti vrlo skupu struju. Klimatski modeli predviđaju sve manje kiše i snijega, i to bujično raspoređeno, što je neprikladno za proizvodnju električne energije. Regionalna energetska autonomija, energetska učinkovitost i istinski obnovljivi izvori energije (vjetra, sunca, geotermalna, bioplin…) dugoročno nemaju alternativu ako Hrvatska želi postati napredna zemlja, sačuvati okoliš, razvijati visoke tehnologije, turizam i održivu, ekološku poljoprivredu. Dok zemlje u okruženju ulažu u nju, solarna energija se u Hrvatskoj doživljava kao skupa tehnologija, ne-ekološka te neisplativa za bilo kakva ulaganja. To je naivno gledanje, jer se gleda samo trenutno stanje, a ne dugoročno. Zar ćemo čekati da cijela Europa razvije tehnologiju? Kad će svi će imati tehnologiju osim nas? Ovo je vrijeme u kojem visoko razvijene zemlje poput Njemačke i dalje izvoze energiju premda se odrekla nuklearne energije i pritom joj raste bruto nacionalni dohodak, u toj zemlji proizvodi se više električne energije iz solarne energije nego iz velikih hidrocentrala ; vrijeme u kojem zemlje poput Danske imaju potpuni parlamentarni konsenzus oko prelaska na energetski sustav sa 100% obnovljivih izvora energije; vrijeme kada Kina bilježi stalan i ogroman gospodarski rast a sljedeće će godine udvostručiti proizvodnju struje iz solarne energije… Ako se s njima ne želimo uspoređivati jer su navodno nedostižno bogatiji od Hrvatske, možemo se uspoređivati s gradišćanskim okrugom Güssing koji pokriva 71% svoje energije iz obnovljivih izvora energije, a prije samo 15 godina bio je najsiromašniji dio Austrije.

Učimo iz iskustva HE Lešće – nemojmo podlegnuti marketinškoj službi HEP-a, firme koja rijeke pretvara u mrtve kanale i akumulacije, a štete će sanirati s našim novcima!

Goran Šafarek, dipl.ing.

http://www.slideshare.net/BaobabUdruga/povodom-najava-o-hidroelektranama-na-davi-uimo-iz-iskustva-he-lee-na-rijeci-dobri-kako-nam-hep-ne-govori-istinu-o-hidroelektranama

Nevladine organizacije protiv projekta ugrožavanja Kopačkog rita

28.02.2012.

Studijom upitne kvalitete nastoji se opravdati devastirajući projekt regulacije Dunava

ZAGREB, 28. veljače – Nevladine organizacije WWF, Zelena akcija i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode ne slažu se s planiranim projektom regulacije Dunava čija je studija utjecaja na okoliš tijekom veljače bila na javnoj raspravi, u čemu ih podržavaju udruge Baobab, Zeo Nobilis, BIOM, Ekološko društvo Koprivnica, Franjo Koščec i ZEUS. Nedostaci studije predstavljeni su danas zamjeniku ministrice za zaštitu okoliša i prirode Mirele Holy, gospodinu Davoru Škrlecu. Studija, izrađena na zahtjev Agencije za vodne putove, pokazala je da je planirani projekt prihvatljiv za okoliš te da neće imati značajan negativan utjecaj.




„Ovakvi su zaključci skandalozni i u suprotnosti s međunarodnim obvezama RH da zaštiti područje Dunava te da primjeni zakone i standarde EU u regiji“, ističu nevladine organizacije. „Pozivamo ministricu Holy da ne odobri studiju i da trenutačno odbaci projekt“.

Ministarstvo pomorstva, prometa i veza i Agencija za vodne putove od travnja 2010. godine inzistiraju na projektu regulacije 53 km Dunava u prekograničnom području Hrvatske i Srbije. Projekt se odnosi na područje od granice s Mađarskom kod Batine do ušća rijeke Drave u Dunav kod Osijeka. Planirana je izgradnja 53 vodne građevine (pera i obaloutvrde) koje će uništiti prirodne obale pretvarajući rijeku u beživotni kanal.

Studija utjecaja na okoliš stavljena je na javni uvid početkom veljače. Rezultati studije osnova su za odluku Ministarstva protiv ili za provedbu projekta. „Uvidjeli smo da je studija iznimno loše kvalitete, manjkava te ne zadovoljava pravne standarde RH i EU, kao ni međunarodne okolišne standarde. Zaključke studije o prihvatljivosti projekta sa negodovanjem su komentirali i međunarodni stručnjaci te se protive odobrenju ovog projekta“, kaže Enes Ćerimagić, okolišni pravnik Zelene akcije, ističući da Europska komisija sa zanimanjem prati napredak projekta.

Jedan od razloga za provedbu projekta koji Agencija navodi u studiji jest poboljšanje plovnosti na Dunavu. „Studija ni na koji način ne dokazuje da su predložene tehničke mjere uistinu neophodne“, ističe Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. „Utjecaji na okoliš nisu dovoljno obrađeni te se čini da je studija odrađena radi zadovoljavanja propisa, a ne u stvarnoj namjeri da se ocjeni utjecaj takvog zahvata. Uz ovu bi studiju bilo korisno provesti i ekonomsku analizu isplativosti projekta“.

Park prirode Kopački rit najvrjednije je i najočuvanije močvarno područje na Dunavu. U rujnu prošle godine Ministarstvo je nominiralo UNESCO-u to područje kao područje jezgre budućeg Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, takvozvane „Europske Amazone“. Odobri li se projekt regulacije, uništit će se prirodni tok Dunava narušavajući dotok vode u Kopački rit. To će ozbiljno ugroziti populaciju strogo zaštićenog orla štekavca i ugroženih vrsta poput crne rode ili jesetre.

„Ne samo da će ugroziti jedinstvene prirodne vrijednosti, već je projekt regulacije Dunava u suprotnosti s nastojanjima ministarstva da zaštiti ovo područje“, kaže Olga Jovanović, stručnjak za vode iz WWF-ovog Mediteranskog programa u Hrvatskoj. „Vjerujemo da će ministarstvo u konačnici donijeti odluku u korist zaštite tog jedinstvenog područja i zaustaviti projekt“.

WWF je pokrenuo i peticiju za spas Dunava, koju možete potpisati na stranici projekta Zaštita europske linije života –

www.amazone-of-europe.com.

Novi plakat iz radionice projekta "Rijeke Hrvatske"

25.02.2012.

Predstavljamo novi plakat, ovaj put o rijekama ponornicama, odnosno rijekama krških polja poput Gacke, Like, Dretulje...

Rijeke krških polja složen su sustav površinskih i podzemnih tokova, bogatog špiljskog svijeta, ponora i krških vrela, endemske špiljske faune i vrste riba...




Voda je strateški resurs Hrvatske. Nijedna europska zemlja nema tako očuvane i raznolike rijeke!
www.crorivers.com

POVODOM NAJAVA O GRADNJI NOVE HIDROELEKTRANE NA RIJECI DOBRI – NE SMIJEMO PONOVITI ISTU GREŠKU!

23.02.2012.

Od početka izgradnje HE Lešće pojavili su se u javnosti, ali i u turističkoj struci kao i među biolozima i zaštitarima prirode, veliki otpori prema realizaciji projekta, kojim je u konačnici izgradnjom pedesetak metara visoke brane potopljeno dvanaestak i više kilometara najzanimljivijeg kanjona rijeke Dobre. Posebnost ovog dijela rijeke očitovala se u iznimnoj krajobraznoj vrijednosti kanjona koja je bila i komercijalno evaluirana kroz nadaleko poznatu i svakako jednu od najboljih u regiji, rafting destinaciju. Rafting na ovom dijelu Dobre bio je perjanica riječnog turizma, koji bi svakako u Karlovačkoj županiji trebao predstavljati jedan od strateških pravaca razvoja. U smislu biološke raznolikosti, osobito kada je u pitanju specifična, pa i endemska speleokrška fauna danas potopljeni kanjon Dobre bio je svojevrsni „hot – spot“.

Ništa od navedenog nije, međutim bilo dovoljnim razlogom da se odustane od potapanja kanjona, odnosno gradnje brane i to na temelju građevinske dozvole i studija utjecaja na okoliš iz osamdesetih godina prošlog stoljeća! Od svih štetnih posljedica koje su se razmatrale u javnosti, o utjecaju rada nove hidroelektrane na donji tok rijeke ispod brane, a koji se snažno osjeća gotovo sve do ušća u Kupu pa i dalje do Karlovca, najmanje se razglabalo. Vodeni val koji se pojavljuje u toku rijeke ispod brane stvara velike poteškoće erodirajući obale, ugrožava sigurnost kupaća na ljetnim kupalištima, prijeti infrastrukturi i kulturno-povijesnoj baštini (most na karolini u Novigradu).

Od nedavno se u medijima pojavila informacija o formiranju nove brane odnosno akumulacije kao mogućeg rješenja za ublažavanje negativnih posljedica rada HE Lešće na donji tok rijeke. Kao moguća lokacija nove brane spominje se ušće Globornice u Dobru što je otprilike 5 km nizvodno od brane HE Lešće. Ovaj dio rijeke zaključno sa mostom u Lipi posljednji je preostali djelić kanjona Dobre izvan naseljenog dijela i potapanje ovog dijela rijeke zadao bi završni udarac na iskonsku očuvanu ljepotu Dobre. Radi se o izuzetno slikovitom, pomalo divljem dijelu kanjona u kojem Dobra blista onim svojim iskonskim sjajem. Umjesto da se razmišlja o tome da se upravo na ovu dionicu rijeke prebace rafting i drugi turistički aranžmani koji su nestali potapanjem gornjeg dijela kanjona i na taj način ublaži gubitak popularne turističke destinacije, planira se upravo suprotno – potpuno potapanje i posljednjeg netaknutog dijela Dobre.



Rijeka Dobra nizvodno od HE Lešće

Smatramo da je ovakav čin dokaz potpunog ne razumijevanja ogromnog turističkog potencijala „karlovačkih“ rijeka na kojima uostalom županija i sam grad Karlovac već desetljećima grade turistički brend! Da ni ne spominjemo važnost očuvanja preostalih očuvanih rijeka u prirodnom stanju, a o čem nas moderne spoznaje svakog dana sve više educiraju. Brojni domaći, ali i strani stručnjaci upozoravaju nas da ne ponavljamo greške koje su davno počinili naši zapadni susjedi kanalizirajući i pretvarajući svoje rijeke u neprirodne akumulacije, a čijih su posljedica u skladu s novim znanstvenim spoznajama svjesni tek danas. Podsjetimo se samo Zagorske Mrežnice i velikog dijela Gacke koji danas više ne postoje, ili znatno izmijenjene rijeke Like, Rićice, Cetine i drugih naših rijeka koje su bespovratno izgubile svoj izvorni identitet upravo potapanjem njih cijelih ili njihovih dijelova toka pod bezlične akumulacije.

Hrvatske rijeke dale su svoj znatan doprinos u opskrbi naše domovine električnom energijom. Preko 40% od ukupno proizvedene električne energije proizvodi se danas na hrvatskim rijekama. Ono što je od njih ostalo u prirodnom stanju trebamo sačuvati nama na ponos, jer Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europe koja se može podičiti toliko raznolikim i sačuvanim rijekama!

Tomislav Šolić i Goran Šafarek– Projekt Rijeke Hrvatske



Čuvari rijeka počinju sustavno promatranje i zaštitu Drave!

14.02.2012.

U Zagrebu je 2. veljače predstavljen projekt Čuvari rijeka. Projekt vode Svjetski fond za zaštitu okoliša te lokalne udruge iz Hrvatske. Kampanja „Čuvari rijeka“ dio je projekta „Zaštita europske linije života“, koju WWF i Euronatur provode u partnerstvu s lokalnim nevladinim organizacijama: Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Zeleni Osijek, Zeus, Franjo Koščec.

Čuvari rijeka će redovito pregledavati ukupno 470 km Mure, Drave i Dunava tijekom sljedeće dvije godine. Pronađem li se bilo što neprikladno, obavijestit će se o tome hrvatsku Vladu i medije, kao i Europsku komisiju, gdje uvijek žele znati ako se u Hrvatskoj radi nešto što nije u skladu s EU direktivama.

Netaknute rijeke i poplavne ravnice u Hrvatskoj dio su europske baštine te moraju biti zaštićene od bilo kakvog daljnjeg uništenja. Prirodni dijelovi Drave i Mure, kao i dijela Dunava su pogođeni: rijeke su nepotrebno regulirane, a njihov šljunak i pijesak se nekontorlirano iskorištava. Razorne mjere koje provode tijela za upravljanje vodama u Hrvatskoj i Srbiji ozbiljno štete prirodnim rijekama i lokalnom stanovništvu. Takve mjere su protivne praksi Europske unije i u suprotnosti su sa svim međunarodnim naporima zaštitara prirode. Opstanak vrsta poput male čigre ili kebrača koje su na pragu izumiranja, ovisi o netaknutom krajoliku takozvane „Europske Amazone“. Ilegalna iskapanja šljunka na mađarskoj strani Drave zaustavljena su u jesen 2011. Čuvari rijeka se nadaju da se ta iskapanja neće ponoviti te da nikome neće biti dana dozvola za iskapanje u bilo kojoj od zemalja kroz koje se proteže budući biosferni rezervat.Hrvatske rijeke nisu jedine koje će biti kontrolirane – Čuvari rijeka pazit će i na obale u Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji te kontaktirati partnerske NVU iz susjednih zemalja. Projekt „Zaštita europske linije života“ je, naime, prekogranični projekt kojeg WWF provodi u pet zemalja budućeg rezervata biosfere.

Udruga Baobab i Ekološko društvo Koprivnica biti će zaduženi za dio Drave u Koprivničko-križevačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Pratiti će se sve promjene na rijeci dvaput mjesečno. Posebno će se bilježiti regulacijski radovi te iskapanja šljunka.

Goran Šafarek, dipl.ing.

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.