Od početka izgradnje HE Lešće pojavili su se u javnosti, ali i u turističkoj struci kao i među biolozima i zaštitarima prirode, veliki otpori prema realizaciji projekta, kojim je u konačnici izgradnjom pedesetak metara visoke brane potopljeno dvanaestak i više kilometara najzanimljivijeg kanjona rijeke Dobre. Posebnost ovog dijela rijeke očitovala se u iznimnoj krajobraznoj vrijednosti kanjona koja je bila i komercijalno evaluirana kroz nadaleko poznatu i svakako jednu od najboljih u regiji, rafting destinaciju. Rafting na ovom dijelu Dobre bio je perjanica riječnog turizma, koji bi svakako u Karlovačkoj županiji trebao predstavljati jedan od strateških pravaca razvoja. U smislu biološke raznolikosti, osobito kada je u pitanju specifična, pa i endemska speleokrška fauna danas potopljeni kanjon Dobre bio je svojevrsni „hot – spot“.

Ništa od navedenog nije, međutim bilo dovoljnim razlogom da se odustane od potapanja kanjona, odnosno gradnje brane i to na temelju građevinske dozvole i studija utjecaja na okoliš iz osamdesetih godina prošlog stoljeća! Od svih štetnih posljedica koje su se razmatrale u javnosti, o utjecaju rada nove hidroelektrane na donji tok rijeke ispod brane, a koji se snažno osjeća gotovo sve do ušća u Kupu pa i dalje do Karlovca, najmanje se razglabalo. Vodeni val koji se pojavljuje u toku rijeke ispod brane stvara velike poteškoće erodirajući obale, ugrožava sigurnost kupaća na ljetnim kupalištima, prijeti infrastrukturi i kulturno-povijesnoj baštini (most na karolini u Novigradu).

Od nedavno se u medijima pojavila informacija o formiranju nove brane odnosno akumulacije kao mogućeg rješenja za ublažavanje negativnih posljedica rada HE Lešće na donji tok rijeke. Kao moguća lokacija nove brane spominje se ušće Globornice u Dobru što je otprilike 5 km nizvodno od brane HE Lešće. Ovaj dio rijeke zaključno sa mostom u Lipi posljednji je preostali djelić kanjona Dobre izvan naseljenog dijela i potapanje ovog dijela rijeke zadao bi završni udarac na iskonsku očuvanu ljepotu Dobre. Radi se o izuzetno slikovitom, pomalo divljem dijelu kanjona u kojem Dobra blista onim svojim iskonskim sjajem. Umjesto da se razmišlja o tome da se upravo na ovu dionicu rijeke prebace rafting i drugi turistički aranžmani koji su nestali potapanjem gornjeg dijela kanjona i na taj način ublaži gubitak popularne turističke destinacije, planira se upravo suprotno – potpuno potapanje i posljednjeg netaknutog dijela Dobre.



Rijeka Dobra nizvodno od HE Lešće

Smatramo da je ovakav čin dokaz potpunog ne razumijevanja ogromnog turističkog potencijala „karlovačkih“ rijeka na kojima uostalom županija i sam grad Karlovac već desetljećima grade turistički brend! Da ni ne spominjemo važnost očuvanja preostalih očuvanih rijeka u prirodnom stanju, a o čem nas moderne spoznaje svakog dana sve više educiraju. Brojni domaći, ali i strani stručnjaci upozoravaju nas da ne ponavljamo greške koje su davno počinili naši zapadni susjedi kanalizirajući i pretvarajući svoje rijeke u neprirodne akumulacije, a čijih su posljedica u skladu s novim znanstvenim spoznajama svjesni tek danas. Podsjetimo se samo Zagorske Mrežnice i velikog dijela Gacke koji danas više ne postoje, ili znatno izmijenjene rijeke Like, Rićice, Cetine i drugih naših rijeka koje su bespovratno izgubile svoj izvorni identitet upravo potapanjem njih cijelih ili njihovih dijelova toka pod bezlične akumulacije.

Hrvatske rijeke dale su svoj znatan doprinos u opskrbi naše domovine električnom energijom. Preko 40% od ukupno proizvedene električne energije proizvodi se danas na hrvatskim rijekama. Ono što je od njih ostalo u prirodnom stanju trebamo sačuvati nama na ponos, jer Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Europe koja se može podičiti toliko raznolikim i sačuvanim rijekama!

Tomislav Šolić i Goran Šafarek– Projekt Rijeke Hrvatske