četvrtak, 22.01.2009.
HRVATSKI USTAV I EUROPSKA UNIJA
|
Koliko smo kao društvo zreli za civilizacijske iskorake pokazuju najmanje dvije stvari. Uništeno gospodarstvo i ustav. O gospodarstvu i promašajima je bilo već ranije govora. Sada ćemo par riječi reći o ustavu. Taj najveći akt, po svemu sudeći, sada se ispriječava na putu Hrvatske prema EU. Tehnički je danas teško, gotovo nemoguće, provesti referendum na kojem bi, po nekima, poželjni pozitivni ishod bio ostvaren. Zato treba mijenjati ustav, kažu zagovornici priključenja Hrvatske u EU. Ovdje ne zagovaramo niti osporavamo ulazak Hrvatske u EU. Govorimo samo o tome da se nismo pokazali zreli za uspostavu jednog ustava koji se ne bi trebao svakom zgodom mijenjati. Ako smo maleni i nemamo dovoljno bistrih glava možemo koristiti dobra iskustva drugih. Recimo Sjedinjene Američke Države su Deklaraciju o nezavisnosti donijele 4.7.1776. Njihov sadašnji ustav usvojen je 17.9.1787. i ratificiran naredne godine (1788). Zakon o pravima donesen je 1791.g. i od tada je kod njih sve zaokruženo, ne mijenja se i nema potrebe mijenjati. Na inauguraciji prije dva dana Barack Obama nekoliko puta pozvao se na osnivače svoje domovine, i on će nastaviti dalje njihovim putom. I Hrvatska je imala trnovit put svog nastanka. Nije bilo lako. No, naši osnivači nisu nam ostavili takvo naslijeđe na koje bi se zdušno mogli pozivati. Američki ustav uobličen je od 1776. do 1791., dakle, u periodu od 15 godina. Hrvatski ustav sada bi trebalo mijenjati radi pristupanja Europskoj uniji. Ranije je mijenjan radi nestanka Županijskog doma. Sutra će se opet mijenjati tko zna radi čega. U najmanju ruku to je neozbiljno. Zar mi ne znamo što želimo? Predlažem stoga da se sada, 19 godina nakon samostalnosti posveti najveća pažnja izradi ustava, da se donese takav akt koji se neće mijenjati barem toliko koliko se ne mijenja ustav Sjedinjenih Američkih Država, znači barem 220 godina. U proteklih 19 godina imali smo vremenena to napraviti. Nismo to uradili. Zahtijevamo temeljitu izradu ustava Republike Hrvatske, ne po kriterijima da li neki referendum o priključenju prolazi ili ne prolazi, već po najvišim interesima Hrvatskog naroda, a onda hoćemo li se priključiti EU ili nekom drugom, ili će se netko drugi priključiti nama posve je sporedna stvar. Konzumerski ustav nam ne treba. Treba nam pravni akt vezan uz dušu i bit našeg čovjeka, akt s kojim će živjeti naša pokoljenja, baš kao što su to učinili osnivači danas najznačajnije zemlje svijeta. Ima li čovjeka u Hrvatskoj koji to može pokrenuti, ima li ljudi koji to mogu napraviti? |
srijeda, 21.01.2009.
BARACK OBAMA PRVI PREDSJEDNIK SVIJETA
|
Bilo je mnogo državnika svijeta u koje su bile uprte oči čovječanstva. Prvi put se, međutim, dogodilo da su ne samo neposredni interesi i strahovi vezali ljude za jednog državnika, već su ih za njega vezale i želje i nadanja ljudi. Tako se Barack Hussein Obama nije doživio samo kao po mnogo čemu prvi predsjednik Sjedinjenih američkih država, već i kao prvi predsjednik kojeg prihvaća najveći dio čovječanstva. Barak Obama po tome nije samo američki, već i prvi svjetski predsjednik. I Ujedinjeni narodi i Europska zajednica, i neke druge snažne zemlje, imaju svoje državnike velikog ugleda i snage. No, ono što ima Amerika nema danas nitko drugi u svijetu. Koncentriranu ogromnu moć, bez diversifikacije na mnoge strane, bez slabljenja i umanjivanja te moći. Uz sva dužna poštovanja prema svima ostalima, po veličini koju predstavlja, po načinu izbora, po najavljenom stilu vladanja, po promjenama koje najavljuje i donosi, Barack Obama je prvi čovjek globalnog svijeta kojeg se doživljava kao dijelom mnogih naroda, kao čovjekom s kojim su mnogi podijelili radost izborne pobjede i jučerašnje inauguracije, kao čovjeka kojega nekim čudnim mislima doživljavamo i kao našeg predsjednika. Čestitam mu na dosadašnjem postignutom izbornom uspjehu i nadam se da će značajnim rezultatima za Ameriku, a time i za sve nas ostale, postići još i veće ukupne uspjehe pri vođenju Amerike, od kojih ćemo barem djelom imati koristi i svi ostali narodi svijeta. Neka ga blagoslovi Svevišnji, neka mu dade mudrosti i snage da izdrži u ovim teškim vremenima koja zahtijevaju dobre vođe i vladare, dobre i radišne ljude na tako odgovornim mjestima. Čestitam mu još jednom pri nastupu na dužnost i želim mu svako dobro! |
srijeda, 14.01.2009.
U EKONOMSKIM SLOBODAMA ZAOSTAJEMO I ZA SUSJEDIMA
|
Alarmantna je situacija u Hrvatskoj u pogledu ekonomskih sloboda, upozorava Adriatic institut: http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3215555/print.do Posebno nas brine relativno zaostajanje za susjedstvom. Jer, dok se ostali trude napredovati mi se iscrpljujemo borbom za vlast i ostankom na vlasti u vlastitoj zemlji. Kako je situacija u Hrvatskoj već dugo vremena zabrinjavajuća u pogledu stanja u gospodarstvu, prevelike zaduženosti države i građana ovo je alarm za hitno poduzimanje djelotvornih mjera, posebno od strane onih koji su se deklarirali da vode računa o boljitku zemlje i građana i koji uzimaju dio kolača s naslova brige o blagostanju naroda. Jučer je objavljen podatak da je dug Hrvatske došao na preko 37 milijardi eura. Upozoravamo na to da je SFRJ bila zadužena 20 milijardi dolara (15.4 milijarde eura), dakle da je svaki građanin (22 milijuna ljudi) nosio dug od 700 eura, pa i svaki Hrvat, a da danas građanin Hrvatske nosi dug (4.5 milijuna ljudi) od 8.222 eura, dakle preko deset puta veći dug, i najgore od svega, taj dug i dalje raste. Imamo li pravo pitati: kuda to ide Hrvatski narod? Imamo li se pravo brinuti, kuda ćemo stići? Imamo li pravo tražiti hitne i nužne promjene u boljem smjeru? Imamo li pravo brinuti o budućnosti naše djece? Imamo li pravo izraziti zabrinutost za stanje i tendencije naše nacije? Imamo li pravo na bolju budućnost, kad nam je prošlost već bila tako tjeskobna? Imamo li pravo znati jesmo li ili nismo u recesiji? Imamo li pravo glasno vikati na ovakvo žalosno stanje? Imamo li, uopće, pravo dostojno živjeti? ... Pa, imamo li pravo na išta od spomenutog? |
srijeda, 07.01.2009.
SRETAN BOŽIĆ I NAŠIM PRAVOSLAVNIM SUGRAĐANIMA
|
Svako dobro našim sugrađanima koji danas slave Božić. Želim vam više radnih mjesta, više plina, manje troškove i ljepše sutra. Hristos se rodi! Vaistinu se rodi! |
petak, 02.01.2009.
KAD SMO VEĆ TU - SRETNA VAM NOVA GODINA!
|
Ništa nismo mogli učiniti. Ugurali su nas u Novu godinu. Ispadne da o našim željama nitko ne brine. Mjesto još nekako možemo birati, ali vrijeme, to nikako. Htjeli ili ne našli smo se u 2009. Sad je jasno da je vrijeme samo naša fikcija. Stvari koje ne postoje ne mogu se ni promijeniti. Svi smo pristali na 2009. i bila je 2009. Da smo rekli sad je 1465. ili 5640. bilo bi to što smo rekli. Poslovi nam mogu ići ili ne ići, novci nam mogu ići ili ne ići..., uglavno sve što postoji može nam ići ili ne ići. Ali vrijeme nam samo ide. Tu nema onog drugog; ne ići. Zato nam ništa drugo ne preostaje, već se s vremenom pomiriti. Pa kad je već tako, a da izgledamo kao da smo kreativni tamo gdje smo očito posve bespomoći, recimo: SRETNA VAM GODINA NOVA! Puno zdravlja, zadovoljsta i ostvarenje najljepših životnih snova. |
