|
Tako otprilike razmišljaju roditelji preminulih vatrogasaca…ali, ali ja bi tu o nečem drugom… Uopće nije sada više bitno, kako je sve to ispalo,pomiješale su mi se sve informacije, jer su vijesti oko toga bile potpuno oprečne..i dan danas se ne zna sve ili ipak?..ko je kriv, ko je naredio akciju, da li je zaista bila potrebna, da li je totalno sve, ama baš sve, krenulo krivo, u najgorem mogućem obliku, do samoga kraja… Naime, tamo je bilo maloljetnika,među njima, poginulima..i sad roditelji zdvajaju nemoćni..i svi su im krivi..ali da li su baš svi krivi, osim roditelja samih..naime dozvoliti svome maloljetnom djetetu da se upiše u vatrogasce, da u tim vatrogascima bude aktivan, više nego što bi to bilo samo pokazna DVD vježba na seoskom trgu, meni je malo too much.. I onda se čuditi, pozivati na pravdu, odstupanja od položaja, osvetu i sve one očajno bolne scene koje smo imali prilike vidjeti na Tv-u..sada oni traže odgovore, pozivaju na svijest i savjest..ali gdje je bio njihov zdrav razum, kada su u startu pristali na to da im dijete bude aktivan član vatrogasaca…i napokon što su očekivali? Da ga kao aktivnog člana neće zvati..?!! Neke situacije su opasne same po sebi, neka zanimanja uvelike uključuju opasnosti više nego ostala…dakle ako vam se potomstvo upiše u aktivnu vojsku, pa ga se pošalje u misiju u Afganistan, zar ćete zaista biti toliko iznenađeni i prozivati sve na odgovornost ukoliko se vrati ranjen ili ubijen…. Sa vatrogascima je slično, aktiviraju se kad je potrebno gasiti požar, vatra je nepredvidiva, peče, prži, guši i ubija..koji dio je tu neočekivan? O onim novčanim odštetama, humanitarnim telefonima da im se novčano pomogne sada zaista ne bih..to je opet još veći nonsens nego sve ostalo.. U stvari nisam htjela o tome, mjesecima sam odolijevala potrebi da kažem ovo, jer je toliko nesretno.... A sad me razapnite.. |